Najudaljenije regije EU-a te prekomorske zemlje i područja

Zemlje regije

EU obuhvaća 22 prekomorska područja povezana s pet država članica (Francuska, Nizozemska, Danska, Španjolska i Portugal).

Devet ih je klasificirano kao najudaljenije regije i sastavni su dio EU-a. Obuhvaćaju: tri francuska prekomorska departmana (Martinique, Guadeloupe i Francuska Gvajana) i jedna francuska prekomorska zajednica na Karibima (Saint-Martin); francuski prekomorski departmani Mayotte i Réunion u Indijskom oceanu; dvije portugalske autonomne regije (Madeira i Azori) i jedna španjolska autonomna zajednica (Kanarski otoci) na Atlantiku.

Preostalih 13 prekomorskih zemalja i područja (PZP-ovi) imaju poseban status „pridruženika” i povezani su s Danskom, Francuskom i Nizozemskom. Ta su područja ustavno povezana s matičnom državom članicom, ali nisu dio jedinstvenog tržišta i moraju ispunjavati obveze u pogledu trgovine nametnute trećim zemljama. Odluka Vijeća (EU) 2021/1764 i Odluka Vijeća 2013/755/EU detaljno opisuju odnose EU-a s PZP-ovima u razdoblju 2021. 2027. odnosno 2014. 2020.

Caribean i Atlantski ocean

Indijski ocean

Amazonija

izvor zemljovida: ETC/CCA 2018

Okvir politike

1.    Program transnacionalne suradnje

Za programsko razdoblje 2021.–2027. posebnosti najudaljenijih regija prepoznate su u okviru posebnog potprograma programa Interreg (Strand D), kojim se podupire suradnja sa susjednim zemljama i područjima. Interreg VI-D odnosi se na sljedeća zemljopisna područja: Amazonija, Karibi, Madeira-Azori-Kanarski otoci (MAC), Indijski ocean, Mozambički kanal. Za razdoblje 2014. – 2020. najudaljenije regije na Karibima i u Indijskom oceanu bile su uključene u tri programa transnacionalne suradnje INTERREG-a, opisana u nastavku.

Program suradnje za karipsko područje 2014. – 2020. uključivao je Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinik i Sveti Martin te oko 40 trećih zemalja i PZP-ova u karipskom bazenu. Vodila se u partnerstvu s trima regionalnim gospodarskim organizacijama, tj. Karipskom zajednicom (CARICOM), Udruženjem karipskih država (ACS) i Organizacijom istočnokaripskih država (OECS). Program je strukturiran u dvije sastavnice: (1) prekogranična suradnja između Guadeloupea, Martiniquea i zemalja OECS-a i (2) transnacionalna suradnja koja uključuje Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinique i Sveti Martin te druge zemlje i područja sudionice. Ima šest prioritetnih područja čiji je cilj:

• povećanje konkurentnosti karipskih poduzeća;
• povećanje kapaciteta za odgovor na prirodne opasnosti;
• zaštita kulturnog i prirodnog okoliša;
• odgovor na zajednička zdravstvena pitanja na karipskoj razini;
• podupiranje razvoja obnovljivih izvora energije;
• jačanje ljudskog kapitala.

Prioritet 2. bio je usmjeren na poboljšanje znanja o prirodnim opasnostima i stvaranje zajedničkih sustava upravljanja rizicima, posebno razvojem zajedničkih alata za promatranje i geografskog informacijskog sustava prikladnog za upravljanje krizama.

Programom suradnje za područje Indijskog oceana 2014. – 2020. poticala se suradnja između Réuniona i Mayottea (Francuska) i 12 trećih zemalja u južnom Indijskom oceanu (Unija Komorâ, Madagaskara, Mauricijusa, Sejšela, Južne Afrike, Tanzanije, Mozambika, Kenije, Indije, Šri Lanke, Maldiva i Australije) te francuskih južnih i antarktičkih zemalja. Program se temeljio na:

• prekograničnu suradnju između Réuniona i Komorâ, Madagaskara, Mauricijusa i Sejšela kao članova Komisije za Indijski ocean i
• šira transnacionalna suradnja između Réuniona, Mayottea i drugih zemalja sudionica. Program ima pet strateških prioriteta, od kojih su dva povezana s klimatskim promjenama.

Prioritet br. 1 bio je usmjeren na osnivanje istraživačkog i inovacijskog centra usmjerenog na farmakopeju, biotehnologiju, energiju i klimatske promjene. prioritetom br. 3 nastojali su se razviti kapaciteti za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje rizika i upravljanje njima jačanjem regionalnih mjera civilne zaštite; suradnju u području epidemioloških i zaraznih rizika; i sprečavanje rizika povezanih s morskim aktivnostima.

Program suradnje AMAZONIA 2014. – 2020. promicao je prekograničnu i transnacionalnu suradnju između Francuske Gvajane, Surinama i saveznih država Amapá i Amazonas u Brazilu. U programu se nije upućivalo na prilagodbu i upravljanje rizicima u prioritetnim područjima. Prioritet br. 2 općenito se odnosio na očuvanje okoliša i upravljanje prirodnim resursima. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu i poboljšanje lokalne biološke raznolikosti te prirodne i kulturne baštine zajedničkim akcijama očuvanja.

2.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

U kontekstu zajednice CARICOM osnovan je Centar za klimatske promjene Karipske zajednice koji predstavlja referentnu točku za istraživanje utjecaja klimatskih promjena i strategija prilagodbe u regiji. Centar je otvoren 2005. kako bi se koordinirao odgovor regije na upravljanje klimatskim promjenama i prilagodbu tim promjenama. Centar pruža informacije donositeljima odluka (službeni je repozitorij i klirinški centar za regionalne podatke o klimatskim promjenama). Razvija projekte ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, organizira tečajeve osposobljavanja, savjetodavne usluge i usluge zajedničkih pothvata.  Centar pruža savjete o politikama povezanima s klimatskim promjenama državama članicama CARICOM-a i karipskim prekomorskim područjima Ujedinjene Kraljevine. Centar je akreditirano regionalno provedbeno tijelo (RIE) Zelenog klimatskog fonda (GCF) UNFCCC-a.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Publikacija„Programi Interrega u najudaljenijim regijama 2014. – 2020.”pokazuje kako su programi INTERREG doprinijeli regionalnom razvoju najudaljenijih regija i boljoj integraciji sa svojim susjedima.

Cilj je projekta CARIBE-COAST (Karipska mreža za obalne rizike povezane s klimatskim promjenama, 2018.–2022.) objediniti, zajednički osmisliti i širiti pristupe praćenju i sprečavanju obalnih rizika te prilagodbu klimatskim promjenama. Tri cilja projekta su: izraditi katalog hidrodinamičkog modeliranja za simulaciju trenutačnih i budućih opasnosti; razvoj postojećih opservatorija i razmjena dobrih praksi praćenja u okviru zajedničkog protokola te pružanje alata za potporu odlučivanju za sprečavanje prirodnih obalnih rizika.

Projektom Ready Together (2019. – 2022.) jača se regionalna suradnja pojačanom koordinacijom, udruživanjem resursa i zajedničkim promicanjem kulture rizika kako bi se odgovorilo na glavne izazove prirodnih opasnosti i klimatskih promjena na Karibima. Projektom se promiče sveobuhvatan pristup, uključiv i participativan, kako bi se osigurao učinkovit odgovor na potrebe najranjivijeg stanovništva izloženog prirodnim opasnostima i učincima klimatskih promjena.

Kad je riječ o području Indijskog oceana, operativnim programom za razdoblje 2007. – 2013. osigurana su sredstva za regionalni mehanizam civilne zaštite u okviru prioritetne osi 1. „Održivi razvoj”. Konkretno, poduprla je francuski Crveni križ u Reunionu u razvoju programa regionalne suradnje za upravljanje rizikom od katastrofa u jugozapadnom Indijskom oceanu, kao i naknadnog akcijskog plana.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima