Sredozemno more (Euro-Med)

Zemlje regije

Područje suradnje sredozemne regije obuhvaća zemlje sa sjeverne obale Sredozemlja. Područje suradnje programa Interreg EURO-MED (2021. – 2027.) obuhvaća cijelo područje prethodnog programa (južni dijelovi Portugala, Španjolske i Francuske, gotovo cijelo državno područje Italije te cijelo proširenje na Sloveniju, Hrvatsku, Grčku, Maltu, Cipar, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru). S još dvije zemlje (Bugarska i Republika Sjeverna Makedonija), prvi put nakon dva prethodna programska razdoblja, ona doseže i crnomorsko obalno područje. Uključene su i dodatne regije iz Španjolske (Extremadura, Castilla-La Mancha i Comunidad de Madrid). Zbog Brexita Gibraltar (UK)*, koji je sudjelovao u dva prethodna programska razdoblja, više nije dio transnacionalnog programskog područja. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

* Od stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine 1. veljače 2020. sadržaj iz Ujedinjene Kraljevine više se neće ažurirati na ovoj internetskoj stranici.

Okvir politike

1. Program transnacionalne suradnje

Glavni je cilj Euromediteranskog programa Interrega za razdoblje 2021.–2027., koji je Europska komisija donijela 22. lipnja 2022., doprinijeti „prijelazu na klimatski neutralno i otporno društvo: borba protiv globalnih promjena utječe na sredozemne resurse, uz istodobno osiguravanje održivog rasta i dobrobiti njezinih građana”. Donesen je strateški pristup koji se temelji na četiri operativne misije.

Misija br. 1: jačanje inovativnog i održivog gospodarstva
Misija br. 2: zaštita, obnova i poboljšanje našeg okoliša i prirodne baštine
Službeno putovanje br. 3: promicanje zelenih površina za život
Službeno putovanje br. 4: jačanje održivog turizma

U programu su utvrđena tri prioriteta:

Prioritet br. 1: Pametnije Sredozemlje
Prioritet br. 2: Zelenije Sredozemlje
Prioritet br. 3: Bolje upravljanje Sredozemljem

Klimatske promjene prepoznate su kao jedan od glavnih izazova u regiji. Posebno se bavi prioritetom br. 2, zelenijim Sredozemljem, kojim se promiče zeleniji životni prostor poboljšanjem upravljanja prirodnim resursima te sprečavanjem i ublažavanjem rizika. Očekuje se da će mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, koje se podupiru Programom, doprinijeti operativnim misijama 2, 3 i 4.

Sinergije i suradnja s postojećim transnacionalnim programima umrežavanja, kao što su makroregionalne strategije koje su relevantne za regiju (EUSAIR, EUSALP), promiču se u okviru programa Interreg Euro-Med. Stoga se programom potiče koordinacija dionika i transnacionalna razmjena dobrih praksi.

Cilj prethodnog programa INTERREG V B MED 2014. – 2020. bio je promicanje održivog rasta na mediteranskom području poticanjem inovativnih koncepata i praksi (tehnologije, upravljanje, inovativne usluge). Potaknula je i održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa te podržala socijalnu integraciju s pomoću integriranog i teritorijalno utemeljenog pristupa suradnji. Prilagodba klimatskim promjenama bila je više ili manje izravno obuhvaćena projektima koji su se financirali u okviru prioritetne osi 2 (za poticanje niskougljičnih strategija i energetske učinkovitosti) i prioritetne osi 3 (zaštita i promicanje sredozemnih prirodnih i kulturnih resursa).

2. Makroregionalne strategije

Dijelovi sredozemne regije preklapaju se sa zemljopisnim područjem primjene dviju makroregionalnih strategija EU-a: najrelevantniji za Sredozemlje je EUSAIR u jadransko-jonskoj regiji; te u manjoj mjeri EUSALP, koji uključuje francuske Alpe Maritimes, sjeverne regije Italije i Slovenije.

3. Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Regija INTERREG MED obuhvaća europske dijelove cijelog sredozemnog područja obuhvaćene Barcelonskom konvencijom i Akcijskim planom UNEP-a za Sredozemlje (UNEP-MAP). Konvencija je platforma za regionalnu suradnju koja koordinira aktivnosti usmjerene na zaštitu morskog okoliša putem regionalnog pristupa. Putem UNEP-MAP-a ugovorne stranke Barcelonske konvencije nastoje odgovoriti na izazove zaštite morskog i obalnog okoliša uz istodobno poticanje regionalnih i nacionalnih planova za postizanje održivog razvoja.

Strategija UNEP-a i MAP-a za Sredozemlje za održivi razvoj (MSSD2016. – 2025.)donesena je 2016. Ta strategija pruža strateški okvir politike za osiguravanje održive budućnosti za sredozemnu regiju u skladu s ciljevima održivog razvoja. Strategija je usmjerena na međusektorske ciljeve koji su povezani s okolišem i razvojem. „Borba protiv klimatskih promjena kao prioritetnog pitanja za Sredozemlje” jedan je od ciljeva MSSD-a za razdoblje 2016. 2025. Prilagodba klimatskim promjenama uključena je u velik broj mjera koje su dio četiriju strateških smjernica povezanih s tim ciljem. MedECC (mediteranski stručnjaci za klimu i okolišne promjene) vodeća je inicijativa razvijena u okviru MSSD-a. To je otvorena i neovisna međunarodna mreža znanstvenih stručnjaka koja pruža potporu donositeljima odluka i javnosti na temelju najnovijih pouzdanih znanstvenih informacija. Cilj je MedECC-a premostiti jaz između znanstvenika i tvoraca politika. Cilj mu je i doprinijeti poboljšanju politika na svim razinama podupiranjem donošenja odluka točnim i dostupnim informacijama o trenutačnim i budućim učincima klimatskih i okolišnih promjena na Sredozemlju. Mreža je pripremila Prvo izvješće o procjeni stanja Sredozemlja (MAR 1) o klimatskim i okolišnim promjenama u sredozemnom bazenu, u kojem se analiziraju trenutačno stanje i rizici za budućnost.

Integrirano upravljanje obalnim područjem priznati je alat za rješavanje trenutačnih i dugoročnih obalnih izazova, uključujući klimatske promjene i njihove učinke. Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem (Protokol ICZM) uz Barcelonsku konvenciju izrađen je 2008., Europsko vijeće ratificiralo ga je 2010., a stupio je na snagu 2011. Njime se ugovornim strankama pruža zajednički okvir za promicanje i provedbu ICZM-a. Ugovorne stranke donijele su 2019. Zajednički regionalni okvir za ICZM (CRF). Jedan je od ciljeva CRF-a „rješavanje prirodnih opasnosti i učinaka prirodnih katastrofa, posebno erozije obale i klimatskih promjena”.

Regionalni centar aktivnosti Programa prioritetnih djelovanja UNEP-a/MAP-a (PAP/RAC) pruža potporu provedbi Protokola ICZM-a za Sredozemlje i MSSD-a. U obzir se uzima i prilagodba klimatskim promjenama. Platforma ICZM interaktivni je internetski prostor. Osmišljen je kao multidisciplinarna „banka” informacija, dokumentacije i dobrih praksi povezanih s ICZM-om na Sredozemlju (i drugdje) te kao mjesto za umrežavanje i razmjenu. U njemu se nalazi radni prostor prostor prostornog planiranja morskog područja kojim se podupiru planeri regije u razvoju prostornog planiranja morskog područja, uzimajući u obzir i izazove povezane s klimatskim promjenama (alatza planiranje djelovanja u području klime).

Transnacionalna suradnja u području prilagodbe klimatskim promjenama u regiji promiče se i sljedećim inicijativama:

Unija za Mediteran multilateralnoje partnerstvo osnovano 2008. Sastoji se od svih mediteranskih zemalja Europske unije i 15 drugih mediteranskih partnerskih zemalja. Unija za Mediteran nastoji djelovati kao jedinstvena platforma za olakšavanje i promicanje regionalnog dijaloga i suradnje, kao i konkretnih projekata i inicijativa u području energetike i klimatske politike. Unija za Mediteran osnovala je 2014. „Stručnu skupinu za klimatske promjene” kako bi potaknula razmjenu informacija i najboljih praksi u cijeloj mediteranskoj regiji te promicala razvoj konkretnih projekata i inicijativa.

Pomorska inicijativa WESTMED obuhvaća 10 zemalja sa sjeverne i južne strane zapadnog sredozemnog bazena (Alžir, Francusku, Italiju, Libiju, Maltu, Mauritaniju, Maroko, Portugal, Španjolsku i Tunis). U inicijativi, koju je donijela Europska komisija i podržalo Vijeće EU-a, utvrđena su tri glavna cilja: (1) sigurniji i zaštićeniji pomorski prostor; (2) pametno i otporno plavo gospodarstvo; (3) bolje upravljanje morem. Prilagodba klimatskim promjenama spominje se u okviru drugog cilja. Odnosi se na razvoj prilagođenih rješenja i novih tehnologija za iskorištavanje obnovljivih izvora energije mora, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te promicanje energetske učinkovitosti i prilagodbe klimatskim promjenama u obalnim gradovima. Potpisnici Inicijative postigli su 2018. dogovor o planu za razvoj održivog plavoga gospodarstva u podslivovima zapadnog Sredozemlja. Tim bi se planom trebalo osigurati očuvanje usluga koje pruža sredozemni ekosustav. U okviru prioriteta plana „Biološka raznolikost i očuvanje i obnova morskih staništa” države članice Inicijative dogovorile su se da će poduzeti mjere za suočavanje s erozijom obale i degradacijom staništa. Tim se mjerama nastoji postići „dobro ekološko stanje” morskog okoliša u Sredozemlju i poboljšati otpornost obalnih područja na klimatske promjene. Bolonjska povelja politička je inicijativa čiji je cilj jačanje uloge obalnih regionalnih uprava u kontekstu europskih politika i inicijativa na sredozemnoj razini povezanih s: zaštita obale, integrirano upravljanje i prilagodba klimatskim promjenama. Poveljom se promiče i inicijativa za makroprojekt koja je detaljno opisana u Zajedničkom akcijskom planu.

Centar za integraciju Sredozemlja (CMI)višepartnerska je inicijativa koja se pridružuje zemljama sa sjeverne i južne strane regije. Razvojne agencije, vlade, lokalne vlasti i civilno društvo iz cijelog Sredozemlja sastaju se kako bi razmijenili ideje, raspravljali o javnim politikama i utvrdili regionalna rješenja za rješavanje regionalnih izazova na Sredozemlju. U okviru drugog tematskog stupa za razdoblje 2019.–2021. (otpornost: ublažavanje i prilagodba vanjskim šokovima, uglavnom klimatskim promjenama i odgovoru na učinke sukoba), CMI je pokrenuo „Aktivni program Teritorijalna otpornost na klimatske promjene” s višeprostornim i višesektorskim pristupom.

4. Strategije i planovi prilagodbe

u okviru transnacionalne suradnje INTERREG-a ili drugih oblika suradnje nisu razvijene strategije i planovi prilagodbe za mediteransko područje. Međutim, na 19.^sastanku ugovornih stranaka (COP19) Barcelonske konvencije 2016. podržan je „Regionalniokvir za prilagodbu klimatskim promjenama za sredozemna morska i obalna područja”. Cilj je dokumenta izgradnja zajedničkog regionalnog strateškog pristupa za povećanje otpornosti na klimatske promjene i kapaciteta za prilagodbu.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Primjeri projekata koji se financiraju iz programa MED 2014. – 2020. navedeni su u nastavku.

S obzirom na to da zaštićena morska područja (zaštićena morska područja) mogu imati važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, dvama projektima pružena je potpora sredozemnim zaštićenim morskim područjima u prilagodbi aktualnim učincima klimatskih promjena u Sredozemnom moru i njihovu ublažavanju: MPA-ADAPT (Vođenje sredozemnih zaštićenih morskih područja kroz razdoblje klimatskih promjena: izgradnja prilagodbe otpornosti, 2016.–2019.) i sljedećim MPA-ENGAGE-om (uključivanje sredozemnih ključnih aktera u pristup ekosustava za upravljanje zaštićenim morskim područjima radi suočavanja s klimatskim promjenama, 2019.–2022.) Projekti MPA Engage i MPA-ADAPT razvili su protokole praćenja i potaknuli njihovu upotrebu u svakom sredozemnom MPA-u. U okviru tih dvaju projekata prvi su put izrađeni planovi prilagodbe klimatskim promjenama u odabranim zaštićenim morskim područjima Sredozemlja.

U okviru projekta POSBEMED (2016. – 2018.) prepoznata je uloga ostataka biljke Posidonia Oceanica (savijeni listovi, vlakna i rizomi koji se redovito nasukavaju i nasipavaju na kopnu) u povećanju ukupne otpornosti obale na učinke prirodnih i klimatskih promjena. Projektom je ostvaren važan napredak prema održivijem pristupu upravljanju sustavima na plaži Posidonia. Konačni rezultat bila je sveobuhvatna strategija za sredozemnu regiju „Upravljanje i upravljanje sustavima na plaži Posidonia”, usmjerena na sve relevantne dionike za postupke donošenja odluka u obalnim okruženjima Posidonia.

Znanje i prakse povezane s procjenom utjecaja klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama u mediteranskoj regiji (a posebno prema zemljama koje nisu članice EU-a) također se promiču u okviru UNEP-MAP-a. Uključuju različite projekte u okviru programa Med koji se financira iz GEF-a i nekoliko aktivnosti prilagodbe koje provode razni regionalni centri aktivnosti UNEP-a/MAP-a. Dobar primjer aktivnosti UNEP-MAP-a na stvaranju i razmjeni znanja predstavlja projekt ClimVar & ICZM (Integracija klimatske varijabilnosti i promjena u nacionalne strategije za provedbu Protokola ICZM-a na Sredozemlju) (2012. – 2015.).

Ostali projekti financirani su u okviru programa BalkanMed za razdoblje 2014. – 2020. Obuhvaća veliko zemljopisno područje koje djelomično obuhvaća sredozemna transnacionalna regija 2021. 2027. U nastavku su navedeni neki primjeri.

BeRTISS (BalkanMed, služba za teške vremenske uvjete u stvarnom vremenu) (2017. – 2019.) uključivao je partnere iz triju zemalja (Grčka, Cipar i Bugarska). Cilj mu je bio razviti probnu transnacionalnu uslugu za teške vremenske uvjete kako bi se poboljšala sigurnost, kvaliteta života i zaštita okoliša u balkansko-mediteranskoj regiji. Rano upozoravanje također je u središtu projekta DISARM (Drought and Fire ObServatory and eArly waRning systeM) (2017. – 2019.), u kojem su sudjelovali partneri iz istih zemalja. Doprinosi BeRTISS-u, ali je usmjeren na različite učinke povezane s klimom (požari na sušu i šumska područja).

Događaji povezani sa šumskim požarima prepoznati su kao jedan od najvažnijih rizika u regiji. Njihovo rano otkrivanje također je u fokusu projekta SFEDA (Sustav praćenja šuma za rano otkrivanje i procjenu požara na području Balkana i Mediterana) (2017.-2019.).

Predstavnici partnera svih četiriju obalnih balkansko-mediteranskih zemalja (Grčka, Cipar, Albanija i Republika Sjeverna Makedonija) doprinijeli su projektu HERMES (A Harmonised fRamework to Mitigate Coast EroSion promoting ICZM protocol implementation) (2017-2019). HERMES je iskorištavanjem prethodnih projekata razvio zajednički okvir za ublažavanje erozije obale i obnovu plaža. To je postignuto provedbom koherentnog skupa studija, razmjenom već razvijenih tehničkih alata i osmišljavanjem zajedničkih instrumenata politike.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.