Središnja Europa

Zemlje regije

Područje suradnje srednje Europe obuhvaća veliko područje od južnog područja koje graniči s Jadranskim morem do sjevernog područja koje graniči s Baltičkim morem. Područje suradnje za razdoblje 2021. 2027. znatno se podudara s cijelim produljenjem prethodnog programa Interreg, kojim je obuhvaćeno cijelo područje sedam država članica EU-a (Austrija, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija), središnje i istočne regije Njemačke (koja sada uključuje i regiju Braunschweig) te sjeverne regije Italije. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

INTERREG V B nastoji promicati suradnju izvan granica kako bi gradovi i regije srednje Europe postali bolja mjesta za život i rad.

U Programu za razdoblje 2021. 2027. prepoznaje se da je srednja Europa u prijelaznom razdoblju. Njegove regije i gradovi suočavaju se s brojnim izazovima (uključujući klimatske promjene) koji ne poznaju granice i ne mogu se riješiti sami. Vizija programa je ujedinjena središnja Europa koja surađuje kako bi postala pametnija, zelenija i bolje povezana. Njime se financiraju transnacionalni projekti kojima se razvijaju, testiraju i provode rješenja koja su hitno potrebna kako bi središnja Europa postala otpornija i privlačnija.

Očekuje se da će se Programom postići:

• poboljšani razvoj politika, učenje i promjene;
• povećanje znanja i kapaciteta, uključujući prijenos i razmjenu znanja;
• bolje koordinirana suradnja i poboljšano upravljanje na različitim razinama;
• Smanjene prepreke;
• nove ili bolje usluge;
• promjena ponašanja;
• Korištenje javnih i privatnih sredstava, uključujući pripremu za naknadna ulaganja.

Program je usmjeren na četiri prioriteta:

• Suradnja za pametniju središnju Europu
• Suradnja za zeleniju središnju Europu
• Suradnja za bolje povezanu središnju Europu
• Poboljšanje upravljanja za suradnju u središnjoj Europi.

Prilagodba klimatskim promjenama posebno je obuhvaćena prioritetom br. 2 u okviru posebnog cilja: „Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika od katastrofa te otpornosti na katastrofe, uzimajući u obzir pristupe koji se temelje na ekosustavu”. Očekuje se da će se mjerama transnacionalne suradnje u okviru tog cilja postići povećani kapaciteti za poboljšanje otpornosti i pravodobno suzbijanje nepovoljnih učinaka klimatskih promjena u središnjoj Europi. Njima će se poboljšati i koordinacija mjera prilagodbe te će se poticati uvođenje novih rješenja koja su ispitana i dokazana u pilot-aktivnostima. Prilagodba klimatskim promjenama bit će korisna i za mjere razvijene u skladu s prioritetom 1., čiji je cilj poboljšati i modernizirati vještine ljudi na lokalnoj razini, i prioritetom 4., čiji je cilj poboljšati višesektorske postupke upravljanja na svim teritorijalnim razinama. Mjerama poduzetima za postizanje obaju tih ciljeva poboljšat će se uvjeti koji omogućuju suočavanje sa zajedničkim izazovima regija, kao što su klimatske promjene.

U razdoblju 2014. – 2020. prilagodba klimatskim promjenama bila je jedna od nekoliko podtema povezanih s okolišem u okviru prioriteta 3. Programa (Prirodni i kulturni resursi za održivi rast u regiji). Konkretnije, bila je obuhvaćena ciljem poboljšanja kapaciteta integriranog upravljanja okolišem za zaštitu i održivo korištenje prirodne baštine i resursa. Osim toga, osjetljivost urbanih područja na klimatske promjene utvrđena je kao problem u okviru dodatnog cilja „poboljšanja upravljanja okolišem funkcionalnih urbanih područja kako bi ih se učinilo pogodnijima za život”. Naposljetku, prilagodba je bila dio horizontalnih načela programa, posebno „održivog razvoja” koji uključuje mjere za uzimanje u obzir ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, otpornosti na katastrofe te sprečavanja rizika i upravljanja njima.

2.     Makroregionalne strategije

Interreg Središnja Europa ima važnu ulogu premošćivanja četiriju makroregionalnih strategija EU-a, odnosno EUSDR-a, EUSALP-a, EUSAIR-a i EUSBSR-a. Regija srednje Europe dijeli dijelove svojeg područja suradnje sa svima onima koji se bave prilagodbom klimatskim promjenama u svojim programima transnacionalne suradnje na različite načine (vidjeti stranice Climate-ADAPT o dunavskoj regiji, alpskom prostoru, jadransko-jonskoj regiji i regiji Baltičkog mora).

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Regija srednje Europe djelomično se preklapa s područjem primjene Karpatske konvencije i Konvencije o zaštiti rijeke Dunav (DRPC), koje su gotovo u potpunosti uključene u transnacionalnu regiju Dunava.

Karpatska konvencija je podregionalni ugovor za poticanje održivog razvoja i zaštite karpatske regije. U svibnju 2003. potpisalo ga je sedam karpatskih država (od kojih su četiri članice Transnacionalne regije srednje Europe). Na petom sastanku Konferencije stranaka Karpatske konvencije (COP 5, 2017.) donesena je izmjena Karpatske konvencije kako bi se uključio novi članak 12.a o klimatskim promjenama. Od stranaka se traži da provode politike usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama u svim sektorima relevantnima za Konvenciju. Stoga je dugoročna vizija 2030. za karpatsko područje uspostavljena „kako bi se ojačali zajednički napori za postizanje klimatski neutralnog puta kojim se u Karpatu ostvaruje održivi razvoj otporan na klimatske promjene”.

Konvencija o zaštiti rijeke Dunav (DRPC) opći je pravni instrument za suradnju u prekograničnom upravljanju vodama u slivu rijeke Dunav. Četrnaest zemalja (od kojih je sedam također dio transnacionalne regije srednje Europe) i Europska unija obvezale su se na provedbu ove Konvencije. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR)transnacionalno je tijelo osnovano radi provedbe Konvencije o zaštiti rijeke Dunav.  ICPDR radi na održivom upravljanju rizicima od poplava. Stručna skupina za zaštitu od poplava (FPEG)podupire provedbu Akcijskog programa za održivu zaštitu od poplava u slivu rijeke Dunav. Pomaže i u provedbi aktivnosti povezanih s provedbom Direktive EU-a o poplavama, kao što su izrada karata opasnosti od poplava i rizika od poplava te plan upravljanja rizicima od poplava u dunavskom slivu.

Srednjoeuropska inicijativa (CEI) regionalni je međuvladin forum 17 država članica u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Obuhvaća sve zemlje transnacionalne regije EU-a u srednjoj Europi. Potiče europsku integraciju i održivi razvoj putem regionalne suradnje. Rad CEI-ja usmjeren je na postizanje dvaju glavnih ciljeva: Zeleni rast & Samo društva. Poboljšanje otpornosti na klimatske promjene uključeno je u ciljeve Akcijskog plana za CEI u okviru cilja br. 1 „Poticanje zelenog rasta”.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Postojeće transnacionalne i prekogranične strategije i planovi za rješavanje problema prilagodbe koji su relevantni za dijelove regije srednje Europe imaju glavni naglasak na upravljanje vodnim resursima i rizicima od poplava u dunavskom slijevu. Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), kao i relevantnost Plana upravljanja dunavskim slivom (DRBM plan) i Plana upravljanja rizicima od poplava Dunava (DFRM plan) za prilagodbu opisani su u transnacionalnom dijelu Dunavske regije Climate-ADAPT.

Kad je riječ o karpatskom području, specifičnoj regiji srednje Europe, akcijskim planom objavljenim 2020. uz dugoročnu viziju za 2030. „Prema borbi protiv klimatskih promjena u Karpatima” utvrđuju se konkretne aktivnosti i ključne etape za postizanje strateških ciljeva i povezanih ciljeva vizije. Akcijskim planom pružaju se opće smjernice za Radnu skupinu za klimatske promjene (uspostavljenu u okviru Karpatske konvencije) i povezane radne planove.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Primjeri projekata koji se financiraju iz programa Srednja Europa 2014. – 2020. i bave se prilagodbom klimatskim promjenama navedeni su u nastavku. Uglavnom su usmjereni na upravljanje vodama i smanjenje rizika od katastrofa (poplave, obilne kiše, suše) te na zaštitu kulturne baštine od učinaka klimatskih promjena.

Kao odgovor na sve veći problemski pritisak u regiji, zbog sve veće učestalosti i intenziteta lokalnih ekstremnih oborina, u okviru projekta RAINMAN (Integrirano upravljanje rizicima od teških kiša) (2017. – 2020.) prikupljene su dostupne informacije o upravljanju rizicima od obilnih kiša te su razvijeni alati usmjereni na praksu i inovativne metode. Paket alata RAINMAN dostavljen je kao konačni rezultat projekta. Paket instrumenata informativna je platforma koja općinama te lokalnim i regionalnim dionicima pomaže u poduzimanju mjera protiv obilnih kiša. Nudi ključne činjenice, alate za upravljanje rizičnim situacijama i primjere dobre prakse.

Projekt PROLINE-CE (Efficient Practices of Land Use Management Integrating Water Resources Protection and Non-structural Flood Mitigation Experiences) (2016-2019), koji je uključivao partnere iz 7 zemalja u regiji srednje Europe, imao je za cilj poboljšati zaštitu resursa pitke vode, kao i zaštitu regija od poplava i suša u integriranom pristupu upravljanju korištenjem zemljišta, uzimajući u obzir prilagodbu klimatskim promjenama. Najbolje prakse upravljanja ispitane su u pilot-područjima regije te je ocijenjeno da ih dionici i stručnjaci prihvaćaju. Transnacionalni vodič za optimalni vodni REgime (GOWARE) osmišljen je kao alat za potporu odlučivanju kojim se omogućuje odabir najboljih praksi upravljanja za poboljšanje zaštite vode za piće i ublažavanje rizika od poplava. DriFLU Charta (voda za piće/poplave/upotreba zemljišta), akt o zajedničkoj izjavi koji su potpisali istaknuti predstavnici svake partnerske zemlje, iako nije pravno obvezujući, izjava je o namjeri pružanja preporuka za zajedničke politike i djelovanja u području zaštite vode za piće i povezanog ublažavanja poplava/suša u programskom području Srednje Europe.

Projekt DEEPWATER-CE (2019.-2022.) usmjeren je na razvoj integriranih kapaciteta za upravljanje okolišem odgovornih javnih aktera srednje Europe kako bi se izradila zajednička strategija upravljanja vodnim resursima. Uključuje zadržavanje viška vode iz razdoblja obilnih padalina koje se mogu upotrijebiti za obnovu podzemnih voda. Pilot-studije u četiri zemlje (Poljska, Mađarska, Slovačka, Hrvatska) omogućuju procjenu dostupnih rješenja za punjenje vodonosnika kojima se upravlja kako bi se poboljšali i povećali resursi podzemnih voda. Na temelju rezultata relevantnih prethodnih projekata u okviru Sedmog okvirnog programa i programa Obzor 2020. u okviru projekta istražuju se rješenja za iscrpljivanje resursa pitke vode i sve češće obilne kiše i poplave uzrokovane klimatskim promjenama.

Slično tome, projekt TEACHER-CE (Zajednički napori za povećanje prilagodbe upravljanja vodama klimatskim promjenama u srednjoj Europi, 2020.–2022.) bavi se potrebom za boljom koordinacijom upravljanja rizicima u srednjoj Europi. Time se nastoje integrirati i uskladiti rezultati prethodno financiranih projekata INTERREG, Obzor 2020. i Life. Glavni je rezultat projekta paket instrumenata TEACHER-CE koji je usmjeren na upravljanje pitanjima povezanima s vodom koja su otporna na klimatske promjene, kao što su poplave, sprečavanje rizika od obilnih kiša i suša, male mjere za zadržavanje vode i zaštita vodnih resursa održivim upravljanjem korištenjem zemljišta. Paket instrumenata testira se i provjerava u devet pilot-aktivnosti osam zemalja središnje regije.

Glavni cilj projekta FramWat (Okvir za poboljšanje ravnoteže vode i ublažavanje hranjivih tvari primjenom malih mjera za zadržavanje vode, 2017. – 2020.) bio je ojačati regionalni zajednički okvir za poplave, suše i ublažavanje onečišćenja. To bi se trebalo postići sustavnim povećanjem kapaciteta zaštitnog sloja krajolika primjenom pristupa prirodnog rješenja i malih mjera zadržavanja vode. Rezultati projekta uključivali su Praktične smjernice za planiranje prirodnih i malih mjera zadržavanja vode, Sustav potpore odlučivanju za planiranje prirodnih (malih) mjera zadržavanja vode i šest akcijskih planova za pilot slivove uključene u projekt.

Projekt (procjena rizika i održiva zaštita kulturne baštine u promjenjivom okolišu, 2017. – 2020.) pridonio je poboljšanju kapaciteta javnog i privatnog sektora za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i prirodnih opasnosti (poplave i obilne kiše) na lokalitete, strukture i artefakte kulturne baštine. U okviru projekta izrađen je internetski GIS alat za mapiranje rizika, alat za potporu odlučivanju za analizu ključnih pitanja kojima se utvrđuje ranjivost kulturne baštine te priručnik za potporu donositeljima politika i odluka o dobrim i lošim praksama za upravljanje ugroženom kulturnom baštinom. Nalazi projekta ProteCHt2save i samog alata Web GIS dodatno se razvijaju u okviru novog projekta praćenja, projekta STRENCH (STRENgthening resilience of Cultural Heritage at risk in a changing environment through proactive transnational cooperation, 2020-2022).

Ostali projekti sa značajnim utjecajem na regiju srednje Europe financiraju se iz programa Interreg za dunavsko područje i opisani su na internetskoj stranici dunavske regije.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima