Sjeverno more

Zemlje regije

Područje suradnje regije Sjevernog mora (NSR) uključuje područja sjeverne Europe koja su zatvorena za Sjeverno more. Sve regije sudionice graniče s morskim vodama, a mnoge od njih su obalne regije. Područje suradnje programa Interreg za razdoblje 2021. 2027. proteže se od obalnih regija sjeverne Francuske do južnih dijelova Norveške i odabranih regija Švedske. U usporedbi s prethodnim programskim razdobljem (2014. – 2020.) velike su promjene sljedeće:  isključenje cijele Ujedinjene Kraljevine* i najsjevernijih okruga Norveške (potonje su sada uključene u sjevernu periferiju i arktičku regiju), uključivanje Francuske kao novog partnera u zemlji i proširenje na cijelo državno područje Nizozemske i Flandrije. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

*Od stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine 1. veljače 2020. sadržaj iz Ujedinjene Kraljevine više se neće ažurirati na ovoj internetskoj stranici.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

Kako bi se poduprle politike na razini EU-a, riješili regionalni izazovi i prednosti te uzele u obzir pouke izvučene iz prethodnog programskog razdoblja, program Interreg VI B za Sjeverno more (2021.–2027.) temelji se na četiri tematska prioriteta:

• Prioritet br. 1: Snažna i pametna gospodarstva u regiji Sjevernog mora
• Prioritet br. 2: Zelena tranzicija u Sjevernome moru
• Prioritet br. 3: Regija Sjevernog mora otporna na klimatske promjene
• Prioritet br. 4: Bolje upravljanje u regiji Sjevernog mora

Prilagodba klimatskim promjenama posebno je obuhvaćena trećim prioritetom. Cilj mu je razviti dugoročnu perspektivu za očuvanje prirodnog okoliša regije Sjevernog mora i zaštitu društava od negativnih učinaka klimatskih promjena. Projekti u okviru ovog prioriteta pridonijet će praksama prilagodbe klimatskim promjenama, posebno kako bi se postigao posebni cilj 3.1.: „Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika od katastrofa, otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavu”. Prilagodba klimatskim promjenama smatra se strogo povezanom s održivim upravljanjem vodama u regiji Sjevernog mora.  Oba pitanja potrebno je zajednički riješiti u okviru programa za Sjeverno more.

U prethodnom programu (2014. – 2020.) klimatske promjene već su prepoznate kao jedna od najozbiljnijih prijetnji s kojima se suočavaju ekosustavi NSR-a. Prilagodba klimatskim promjenama izričito je razmotrena u okviru trećeg prioriteta (održiva regija Sjevernog mora). Podupirala je financiranje projekata kojima se ubrzala otpornost na klimatske promjene u regiji.

2.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Konvencija OSPAR „Konvencija za zaštitu morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika” uključuje šire Sjeverno more (regija II. prema definiciji OSPAR-a) koje je dio cjelokupnog sjeveroistočnog Atlantika kako je definiran ovom Konvencijom. U okviru Konvencije OSPAR klimatske promjene (i zakiseljavanje oceana) rješavaju se kao međusektorsko pitanje s ciljem povećanja otpornosti ekosustava. Obuhvaća uvjete stvaranja znanja, praćenja učinaka i osmišljavanja mogućnosti upravljanja.,

Nizozemska, Njemačka i Danska razvile su inicijativu za suradnju u području zaštite Waddenskog mora. Waddensko more je područje duž obala Sjevernog mora triju zemalja, koje uključuje široko područje plime i oseke u kojem se nalazi karakteristično prirodno stanište. Trilateralna suradnja u području Waddenskog mora temelji se na izjavi o namjeri, „Zajedničkojizjavi o zaštiti Waddenskog mora (zajednička suradnja radi suočavanja sa sadašnjim i budućim izazovima), koja je prvi put potpisana 1982. i ažurirana 2010. Ciljevi i područja suradnje uključuju „Prilagodljivost klimatskim promjenama i drugim učincima”. Deklaracija iz Leeuwardena, potpisana 2018., sadržava ključne točke za razdoblje od 2018. do 2022. trilateralne suradnje. Njime se jača potreba za nastavkom provedbe trilateralne strategije za prilagodbu klimatskim promjenama i boljim razumijevanjem učinaka klimatskih promjena na ekosustav Waddenskog mora.

Komisija za Sjeverno more u okviru Konferencije rubnih primorskih regija inicijativa je za suradnju čiji je cilj promicanje i stvaranje svijesti o regiji Sjevernog mora kao važnom gospodarskom subjektu u Europi. To je platforma za razvoj i dobivanje sredstava za zajedničke razvojne inicijative i lobije za bolju regiju Sjevernog mora. Radna skupina za energetiku i klimatske promjene podupire Izvršni odbor NSC-a u provedbi prioritetnog područja klimatski neutralne regije Sjevernog mora u okviru strategije za regiju Sjevernog mora do 2030. Skupina se bavi i prilagodbom klimatskim promjenama prema cilju regije Sjevernog mora „spremne na klimatske promjene, prilagodljive i otporne na njih” do 2030. Skupina je donijela izvješće „Komisijaza prilagodbu klimatskim promjenama i Sjeverno more”(2020.) s detaljnijim opisom načina postizanja otpornosti na klimatske promjene u regiji Sjevernog mora.

3.     Strategije i planovi prilagodbe

Komisija za Sjeverno more (NSC) u okviru Konferencije rubnih primorskih regija (CPMR) razvila je Strategiju za regiju Sjevernog mora do 2030.  koja je zamijenila prethodnu Strategiju iz 2020. U okviru prioriteta „klimatski neutralna regija sjevernog mora” u Strategiji se prilagodba klimatskim promjenama utvrđuje kao jedna od ključnih tema za postizanje vizije (klimatski) otporne i prilagođene regije Sjevernog mora. Strategijom se potiče intenziviranje napora u prilagodbi klimatskim promjenama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U okviru te teme članovi NSC-a razmjenjivat će financijska sredstva, mogućnosti za projekte i najbolje prakse kojima se potiče socijalno pravedna i poštena tranzicija. Strategiju provodi Izvršni odbor NSC-a. Podupiru ga tematske radne skupine NSC-a u okviru dvogodišnjih akcijskih planova.

Trilateralna suradnja u području Waddenskog mora donijela je 2014. trilateralnu strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama (CCAS)sa sedam strateških ciljeva i vodećih načela. Cilj je strategije povećati otpornost ekosustava Waddenskog mora na učinke klimatskih promjena. Radna skupina za klimu (TG-C) zadužena je za praćenje provedbe strategije za prilagodbu klimatskim promjenama. Provedba strategije ocijenjena je 2017. u izvješću o praćenju CCAS-a. Otkrio je da se sedam načela primjenjuje u širokom rasponu projekata i politika u trilateralnom području Waddenskog mora.

Na temelju Konvencije OSPAR 2021. donesena je Strategija za okoliš sjeveroistočnog Atlantika (NEAES) do 2030. na temelju preispitivanja na visokoj razini prethodne strategije OSPAR-a za desetljeće 2010. 2020. Iako nije riječ o strategiji za prilagodbu klimatskim promjenama, vizija je strategije postići čist, zdrav i biološki raznolik sjeveroistočni Atlantski ocean, koji je produktivan, održivo se upotrebljava i otporan je na klimatske promjene i zakiseljavanje oceana. Četiri strateška cilja odnose se na klimatske promjene: rješavanje pitanja otpornosti (strateški cilj br. 5), osviještenosti (strateški cilj br. 10), prilagodbe (strateški cilj br. 11) i ublažavanja (strateški cilj br. 12). Ugovorne stranke postigle su dogovor o provedbenom planu koji sadržava posebne zadaće za postizanje ciljeva strategija.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projekti koji se bave klimatskim promjenama uglavnom su financirani u okviru prioriteta 3. programa za Sjeverno more za razdoblje 2014. 2020. (održiva regija Sjevernog mora: Zaštita od klimatskih promjena i očuvanje okoliša). U sljedećem razdoblju (2021. – 2027.) u tijeku su neki novi projekti, kao što je Blue transition e MANABAS COAST .

Dovršeni projekti uglavnom su se bavili pitanjima otpornosti obale na eroziju i poplave, urbanističkim dizajnom osjetljivim na vodu i održivim upravljanjem vodama, s naglaskom na pilot-projektima, demonstracijama i pokusima. Neki primjeri navedeni su ovdje u nastavku.

Cilj projekta BwN (Building with Nature) (2015. – 2020.) bio je učiniti obale, estuarije i slivove regije Sjevernog mora prilagodljivijima i otpornijima na učinke klimatskih promjena primjenom prirodnih rješenja. NbS se provodi na sedam obalnih područja (na primjer, prehrana pijeskom na obalama Sjevernog mora i otocima barijera Waddenskog mora) i na šest prihvatnih područja (na primjer, obnova rijeka). Projekt BwN koristi te žive laboratorije kao primjere za stvaranje baze dokaza za odabir lokacija, osmišljavanje mjera i izračun troškova, koristi i učinkovitosti mjera temeljenih na prirodi kako bi se u konačnici stvorili poslovni slučajevi. Tajništvo Zajedničkog Waddenskog mora bilo je partner u projektu „Izgradnja s prirodom” i osiguralo je razmjenu znanja između trilateralne radne skupine za klimu (TG-C) i projektnih partnera. Kako bi se poduprla baza dokaza za najbolje prakse za aktivnosti izgradnje u skladu s prirodom, razvijena je informativna platforma za prilagodbu klimatskim promjenama u Waddenskom moru. Obuhvaća trilateralnu politiku i upravljanje, najbolje prakse, praćenje i procjenu te aktivnosti u području komunikacije i obrazovanja.

Projekt FAIR (Upravljanje imovinom poplavne infrastrukture i ulaganje u obnovu, prilagodbu i održavanje) (2015. – 2020.) bio je usmjeren na smanjenje rizika od poplava u cijeloj regiji Sjevernog mora demonstriranjem rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se poboljšala učinkovitost infrastrukture za zaštitu od poplava. FAIR je omogućio poboljšane pristupe za troškovno učinkovitu nadogradnju i održavanje takve infrastrukture, optimizaciju ulaganja te primjenu prilagodljivih i inovativnih tehničkih rješenja. U okviru projekta razvijena su rješenja za prilagodbu nasipa, stupova, brana i poplavnih vrata na odabranim lokacijama u Belgiji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj i Nizozemskoj.

Cilj projekta FRAMES (područja otporna na poplave s pomoću višeslojne sigurnosti) (2016. – 2020.) bio je povećati otpornost regija i zajednica suradnjom s konceptom višeslojne sigurnosti. Različiti elementi otpornosti (prevencija, prostorna prilagodba, odgovor na hitne situacije i oporavak) integrirani su kako bi rezultirali: (1) područja otporna na poplave (poboljšane infrastrukturne mjere i mjere prostornog planiranja), (2) zajednice otporne na poplave (bolje pripremljeni stanovnici i društveni dionici) i (3) tijela otporna na poplave (skraćeno vrijeme oporavka i povećani kapacitet za odgovor). U okviru projekta radilo se na 16 pilot-područja primjenom transnacionalnog pristupa evaluaciji učenja. Omogućilo je stvaranje novih uvida kako bi se poduprlo buduće donošenje odluka i pokazala inovativna rješenja za poboljšanje sposobnosti društva da se nosi s poplavama. Glavni rezultati projekta dostupni su na internetskim stranicama FRAMES Wiki.

CATCH  (gradovi osjetljivi na vodu: projekt „Odgovor na izazove ekstremnih vremenskih uvjeta” (2016. – 2020.) čiji je cilj bio demonstrirati i ubrzati redizajn upravljanja vodama u gradovima srednje veličine u regiji Sjevernog mora. Pomogla je tim gradovima da postanu otporni na klimatske promjene kako bi dugoročno bili održivi, ugodni za život i profitabilni. U okviru projekta testirane su mjere za prilagodbu klimatskim promjenama u sedam pilot-gradova kako bi se razvio alat za potporu odlukama u okviru programa CATCH za gradove srednje veličine. Alat za potporu odlučivanju sastoji se od komponente samoprocjene i komponente ciklusa prilagodbe. Uključuje i primjere i dobre prakse gradova koji su razvili strategije za prilagodbu klimatskim promjenama.

Cilj projekta BEGIN (Plava zelena infrastruktura putem socijalnih inovacija, 2017. – 2020.) bio je na odabranim lokacijama pokazati kako gradovi mogu poboljšati otpornost na klimatske promjene plavom zelenom infrastrukturom. Pristup je obuhvaćao uključivanje dionika u postupak donošenja odluka na temelju vrijednosti kako bi se prevladale postojeće prepreke provedbi. U okviru serije „Plavi i zeleni gradovi u središtu pozornosti” deset pilot-gradova prikazuje višestruke koristi plavo-zelene infrastrukture za europske gradove. Te višestruke koristi uključuju smanjen rizik od poplava, povećanu bioraznolikost i poboljšanu mogućnost života.

U okviru projekta TOPSOIL (Top soil and water – The climate challenge in the near subface) (2015. – 2020.) istražene su mogućnosti upotrebe površinskih slojeva za rješavanje trenutačnih i budućih izazova u području voda u regiji Sjevernog mora. U okviru projekta razmotreni su uvjeti podzemnih voda i tla, predviđena su i pronađena rješenja za prijetnje povezane s klimom, kao što su poplave tijekom vlažnih razdoblja i suše tijekom toplijih sezona. Opći cilj bio je zajednički razvoj metoda za opisivanje najvišeg sloja podpovršinske površine i upravljanje njome kao način poboljšanja njezine otpornosti na klimatske promjene. Projekt je pokazao praktičnu provedbu rješenja u 16 studija slučaja.

CANAPE (Stvaranje novog pristupa ekosustavima tresetišta, 2017. – 2022.) radio je u pet zemalja na obnovi i očuvanju močvarnih područja kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i poduprlo stvaranje održivog gospodarstva za stanovništvo regije Sjevernog mora. Projektom je ponovno natopljeno više od 90 ha tresetišta i stvorena su tri eksperimentalna paludikulturna gospodarstva. Osim toga, projekt je uključivao obnovu nekoliko jezera nakon pet godina rada,  kratki vodič za uzgoj tresetišta.

Projekt SALFAR (Saline Farming - Inovativna poljoprivreda za zaštitu okoliša i poticanje gospodarskog rasta, 2017. - 2022.) imao je za cilj razviti inovativne metode obalne poljoprivrede diljem regije Sjevernog mora uspostavom terenskih laboratorija u svakoj partnerskoj zemlji. U terenskim laboratorijima multidisciplinarni tim sastavljen od klimatskih stručnjaka, istraživača, edukatora, poljoprivrednika, poduzetnika i kreatora politika proveo je znanstvena istraživanja o toleranciji soli različitih usjeva, demonstrirajući alternativne metode uzgoja u slanim uvjetima i stvarajući nove poslovne prilike za poljoprivrednike, proizvođače hrane i poduzetnike.

Cilj projekta WaterCoG (Water Co-Governance for Sustainable Ecosystems, 2016-2021) bio je pokazati da se provedba i integracija različitih okvira za upravljanje vodama može postići uz istodobno pružanje društvenih, gospodarskih i ekoloških koristi koje se trenutačno ne ostvaruju. Alat WaterCoG i svi rezultati projekta dostupni su u katalogu internetskih priča i alata .

Rezultati svih navedenih projekata kapitalizirani su u projektu C5a (Cluster for Cloud to Coast Climate Change Adaptation, 2019.–2021.). Projektom je prepoznata hitna potreba za pristupima upravljanju poplavama u regiji Sjevernog mora kako bi ljudi ostali sigurni, okoliš zdrav i gospodarstva prosperitetna. Cilj projekta bio je razviti pristup od oblaka do obale za upravljanje rizicima od poplava. Pristup se temelji na ranom upravljanju poplavama koje počinju od trenutka pada kiše i prije nego što obalna područja budu pogođena. Tim se pristupom maksimalno povećava vrijednost ulaganja u fizičku zaštitu od poplava i gradi otpornost u područjima sklonima poplavama. Pristup je testiran u sedam studija slučaja regije Sjevernog mora.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima