Jadransko-jonski

Zemlje regije

Područje jadransko-jonske suradnje obuhvaća europske zemlje koje graniče s Jadranom i Jonskim morem. Područje suradnje za razdoblje 2021. 2027. obuhvaća cijelo područje prethodnog programa Interrega (cjelokupno proširenje Grčke, Hrvatske i Slovenije, dvanaest talijanskih regija i dvije pokrajine te zemlje Albanije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine koje nisu članice EU-a), uključujući i Sjevernu Republiku Makedoniju. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

Cilj je programa Interreg VI B „IPA ADRION Programme (2021.–2027.)”, koji je konačno odobren 30. studenoga 2022., promicanje održivog gospodarskog i socijalnog blagostanja jadranskog i jonskog područja. Njime se podupire rast i otvaranje radnih mjesta poboljšanjem privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti regija uz istodobno očuvanje okoliša i osiguravanje zdravih i uravnoteženih morskih i obalnih ekosustava. Za razdoblje 2021. 2027. IPA-ADRION bila je usmjerena na četiri prioriteta:

• Prioritet: 1 – Potpora pametnijoj jadranskoj jonskoj regiji
• Prioritet: 2 – Potpora zelenijoj jadransko-jonskoj regiji otpornoj na klimatske promjene
• Prioritet: 3 – Potpora ugljično neutralnoj i bolje povezanoj jadransko-jonskoj regiji
• Prioritet: 4 – Potpora upravljanju jadransko-jonskom regijom

Prilagodba klimatskim promjenama uglavnom je obuhvaćena prioritetom 2. i njegovim posebnim ciljem RSO2.4 (Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanje rizika od katastrofa, otpornost uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavu). Očekuje se i da će se programom poboljšati prilagodba mjerama za obnovu prirode i promicanje zelene infrastrukture kako bi se ispunio posebni cilj RSO2.7 (jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja).

U tom će pogledu IPA ADRION doprinijeti uspostavi zajedničkih transnacionalnih i makroregionalnih mjera za suočavanje s klimatskim promjenama i sprečavanje prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, uzimajući u obzir očuvanje prirode kao ključni element.

U programskom razdoblju 2014. – 2020. prilagodba klimatskim promjenama razmatrala se u okviru prioritetne osi 2 kao dio posebnog cilja 2.2. „Jačanje kapaciteta za transnacionalno rješavanje problema osjetljivosti okoliša, fragmentacije i zaštite usluga ekosustava u području ADRION-a. S pomoću tog cilja ADRION je doprinio poboljšanju zajedničkog razumijevanja u području zaštite okoliša, upravljanja biološkom raznolikošću, usluga ekosustava i prilagodbe klimatskim promjenama.

Nadalje, Program prekogranične suradnje između Italije i Hrvatske ima veliku važnost za jadransko-jonsku regiju. Područje suradnje (25 provincija u Italiji i 8 županija u Hrvatskoj) obuhvaća znatan dio jadranske podregije. U programu Interreg Italija – Hrvatska za prekograničnu suradnju za razdoblje 2021. 2027. navodi se namjera poboljšanja koordinacije među programima s ADRION-om i drugim prekograničnim programima na jadransko-jonskom području. Koordinacija među programima tražit će se i na cijelom mediteranskom području. Program će biti usmjeren na plavo gospodarstvo, iskorištavanje prethodnih iskustava suradnje i stvaranje snažnijih sinergija s EUSAIR-om. Zeleno i otporno zajedničko okruženje (2. prioritet) obuhvatit će prilagodbu klimatskim promjenama i sprečavanje rizika od katastrofa.

2.     Makroregionalne strategije

Područje suradnje ADRION-a podudara se sa Strategijom EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR). Opći je cilj EUSAIR-a promicanje gospodarskog i socijalnog blagostanja i rasta u regiji poboljšanjem njezine privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti. S četiri države članice EU-a (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i šest zemalja koje nisu članice EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, San Marino, Srbija) strategija doprinosi daljnjoj integraciji zapadnog Balkana. EUSAIR je usmjeren na kopnene i morske resurse regije. Temelji se na četiri tematska stupa koji predstavljaju ključne izazove i mogućnosti u regiji: (1) plavi rast, (2) povezivanje regije, (3) kvaliteta okoliša, (4) održivi turizam. Suradnja za zajedničko upravljanje zajedničkim ekološkim resursima te pitanjima klimatskih promjena i upravljanja rizicima od katastrofa bavi se ključnim izazovima za održivi razvoj jadransko-jonske regije. Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te upravljanje rizicima od katastrofa horizontalne su teme koje su relevantne za sva četiri stupa strategije EUSAIR. Strategija je dopunjena Akcijskim planom za 2020. (SWD(2020.). Njime se zamjenjuje plan iz 2014. strukturiran u skladu s istim četirima stupovima strategije. U planu se utvrđuju teme, mjere i projekti za svaki od četiriju stupova strategije. Očekuje se da će mjere u okviru stupa „Kvaliteta okoliša” pridonijeti smanjenju utjecaja klimatskih promjena na morske i kopnene ekosustave na najmanju moguću mjeru.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Na široj razini cijele sredozemne regije suradnja u području zaštite okoliša (uključujući prilagodbu klimatskim promjenama) na transnacionalnoj razini formalizira se u okviru Barcelonske konvencije i povezanih protokola.

EU već dugi niz godina financira posebne inicijative za regionalnu suradnju u području okoliša i klime koje pomažu balkanskim zemljama. Neki od njih trenutačno su i dio jadransko-jonske regije. Regionalna mreža za okoliš za pristupni projekt (RENA 2010. – 2013.) doprinijela je poboljšanju okoliša i klime na zapadnom Balkanu te konvergenciji regije sa standardima EU-a. Regionalna pristupna mreža za okoliš i klimu (ECRAN 2013. – 2016.) nastavila je jačati regionalnu suradnju između zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Trenutačno ga prate Program partnerstva EU-a za okoliš za pristupanje (EPPA 2019.–2022.) i Potpora EU-a za djelovanje u području klime u korisnicima instrumenta IPA II – „Prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama otporno na klimatske promjene (TRATOLOW 2020.–2023.). Njime se podupire integracija partnera sa zapadnog Balkana u EU u području okoliša i klime. Radna skupina TRATOLOW 4 posebno radi na prilagodbi klimatskim promjenama. Pomaže u planiranju i mjerama prilagodbe na nacionalnoj i regionalnoj razini u zemljama zapadnog Balkana.

Srednjoeuropska inicijativa (CEI) regionalni je međuvladin forum 17 država članica u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Obuhvaća sve zemlje (osim Grčke) jadransko-jonske regije. Potiče europsku integraciju i održivi razvoj putem regionalne suradnje. Rad CEI-ja usmjeren je na postizanje dvaju glavnih ciljeva: Zeleni rast & Samo društva. Poboljšanje otpornosti na klimatske promjene uključeno je u ciljeve Akcijskog plana za CEI u okviru cilja br. 1 „Poticanje zelenog rasta”.

Osam jadransko-jonskih zemalja (sve osim Italije) zajedno s Bugarskom, Mađarskom, Moldovom, Rumunjskom i Turskom, kao i Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) surađuju u okviru Centra za upravljanje sušama za jugoistočnu Europu (DMCSEE). Centar koordinira i olakšava razvoj, procjenu i primjenu alata i politika za upravljanje rizikom od suše u jugoistočnoj Europi s ciljem poboljšanja pripravnosti i smanjenja utjecaja suše u ovoj regiji.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Dosad nisu razvijene strategije i planovi prilagodbe u specifičnom kontekstu jadransko-jonske regije. Regionalni okvir za prilagodbu klimatskim promjenama za sredozemna morska i obalna područja, koji je potvrđen na 19.^sastanku ugovornih stranaka (COP19) Barcelonske konvencije, relevantan je i za tu konkretnu regiju.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projektom I-STORM (Integrirane strategije upravljanja morskim olujama) (2018. – 2019.), financiranim iz programa ADRION 2014. – 2020., poboljšana je razmjena podataka, prognoza i znanja o morskim olujama i povezanim učincima (obalne poplave, erozija i posljedični učinci na obalne ekosustave i infrastrukturu) putem zajedničke infrastrukture i alata. U okviru projekta izrađene su smjernice za prenošenje podataka i prognoza u postupke ranog upozoravanja i intervencije te strategija upućena ključnim nacionalnim/regionalnim akterima u bazenu ADRION. U oba dokumenta predložen je najučinkovitiji način upravljanja podacima i prognozama te povezanim postupcima ranog upozoravanja. Nadalje, projektom je razvijena aplikacija I-STORMS za pametne telefone i tablete te I-STORMS Web Integrated System (IWS). IWS je internetski alat za razmjenu i integraciju podataka i informacija, poticanje suradnje među partnerima radi boljeg odgovora na rizike od morskih oluja u jadransko-jonskom području. Projektom je pokrenuta tablica stalne suradnje kojom se osigurava nastavak dijaloga nakon zaključenja projekta. Cilj mu je potaknuti zajedničko razumijevanje trenutačnih izazova obalnih područja te promicati koordinaciju i razmjenu znanja i iskustva.

Ostali relevantni projekti koji obuhvaćaju velik dio jadransko-jonske regije financirani su iz Programa prekogranične suradnje Italije i Hrvatske (2014. – 2020.) i opisani su u nastavku. Tri od njih (ADRIADAPT, RESPONSe i ADRIACLIM) pružila su potporu lokalnim vlastima za razvoj planova i strategija prilagodbe u obalnim i urbanim područjima jadransko-jonske regije.

ADRIADAPT (Informacijska platforma za otpornost jadranskih gradova, 2019. – 2021.) promicao je lokalnu i regionalnu otpornost. Pomogla je u razvoju baze znanja za utvrđivanje odgovarajućih mogućnosti prilagodbe klimatskim promjenama i planiranja u jadransko-jonskom području. Projektom je isporučena platforma za otpornost Adriadapt, s alatima i znanjem za planiranje u području klime koji su ispitani u suradnji s lokalnim vlastima. Podupirala je i lokalne planove za informiranje o klimi i otpornost na klimatske promjene.

RESPONSe (Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama u jadranskim regijama, 2019. – 2021.) osnažio je lokalne donositelje politika da omoguće pristupe klimatski pametnom upravljanju i promicao održivi život u jadranskim morskim i obalnim područjima. Rezultati projekta uključuju skup alata za mjere prilagodbe za javna tijela (klimatskiizbornik za jadranske regije). Riječ je o besplatnom internetskom repozitoriju mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje kojim se može poduprijeti donošenje lokalnih politika za suočavanje s izazovima klimatskih promjena. ADRIACLIM (informacije o klimatskim promjenama, alati za praćenje i upravljanje za strategije prilagodbe u jadranskim obalnim područjima za razdoblje 2020. – 2022.) ima za cilj razviti točne informacije za potporu razvoju regionalnih i lokalnih planova prilagodbe klimatskim promjenama. Usmjerena je na jačanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama u obalnim područjima. Pomogao je u razvoju homogenih i usporedivih podataka, poboljšanju znanja, kapaciteta i suradnje u sustavima praćenja i modeliranja klimatskih promjena te razvoju naprednih informacijskih sustava, alata i pokazatelja za optimalno planiranje prilagodbe klimatskim promjenama.

ASTERIS (prilagodba scenarijima prodora slane vode u porast razine mora, 2019.–2021.) poboljšava razumijevanje prostornih i vremenskih varijacija prodora morske vode. Primjenjuju se različiti scenariji klimatskih promjena kako bi se utvrdile i mapirale potrebe i prepreke u upravljanju rizicima te pružili praktični alati za održivo upravljanje obalnim vodonosnicima na lokalnoj razini.

AdriaMORE (Adriatic DSS exploitation for monitoring and risk management of coastal extreme weather and flooding) (2018. - 2019.), iskoristivši velika postignuća projekta ADRIARadNet koji se financira iz programa IPA Adriatic CBC, opremio je teritorije i ljude učinkovitim alatima za borbu protiv teških vremenskih nepogoda i drugih povezanih pomorskih rizika.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima