Sjeverna periferija i Arktik

Zemlje regije

Sjeverna periferija i arktička transnacionalna regija obuhvaćaju najsjeverniji dio Europe, uključujući dijelove sjevernoatlantskih teritorija. Programsko razdoblje Interrega 2021. 2027. obuhvaća Sjevernu i Istočnu Finsku, Sjevernu i Zapadnu Irsku te Sjevernu Švedsku. Izvan EU-a uključuje Farske otoke, Grenland, Island i sjeverne dijelove Norveške. U usporedbi s prethodnim programskim razdobljem (2014. – 2020.) novo područje više ne uključuje Sjevernu Irsku, Škotsku i norvešku regiju Vestlandet (južna regija). S druge strane, program sada uključuje irske županije Roscommon, Cavan, Monaghan i Tipperary. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

Program Interreg za sjevernu periferiju i Arktik (NPA) za razdoblje 2021. 2027. usmjeren je na tri prioriteta:

• Prioritet: 1 – Jačanje inovacijskog kapaciteta za otporne i privlačne zajednice NPA-ova
• Prioritet: 2 – Jačanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama i dostatnost resursa u zajednicama NPA-ova
• Prioritet: 3 – Jačanje organizacijskih kapaciteta među zajednicama NPA-ova kako bi se iskoristile mogućnosti suradnje.

Prilagodba klimatskim promjenama široko se razmatra u programskom dokumentu, što je ključna tema prioriteta 1. i 2. Inovacijski kapacitet kao sredstvo za prilagodbu promjenama, upravljanje njima i odgovor na njih izričit je cilj koji je obuhvaćen prioritetom 1. u okviru specifičnog cilja 1.1. (RSO1.1. razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te prihvaćanje naprednih tehnologija). Prioritet br. 2, posebno posvećen prilagodbi, organiziran je oko triju posebnih ciljeva koji se odnose na energetsku učinkovitost (RSO2.1), smanjenje rizika od katastrofa (RSO2.4) i prelazak na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo (RSO2.6).

Programom će se podupirati prijenos znanja i iskustava između različitih područja transnacionalne regije te stvaranje novih transnacionalnih mreža. Aktivnosti bi trebale težiti održivom razvoju, uz jednake mogućnosti za muškarce i žene te uključivanje nedovoljno zastupljenih skupina.

Nadalje, poboljšanje transnacionalne suradnje, obuhvaćeno prioritetom 3., prepoznato je kao pokretač razvoja otpornijih zajednica provedbom novih makroregionalnih strategija, strategija morskih bazena i drugih teritorijalnih strategija.

Za prethodno programsko razdoblje (2014. – 2020.) Interreg V.B izričito je razmotrio prilagodbu klimatskim promjenama u svojim tematskim ciljevima, kao i ključnu komponentu svojeg horizontalnog načela „Okolišna održivost”.

2.    Makroregionalne strategije

Regija NPA djelomično odgovara području Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora. Strategija zapravo obuhvaća državna područja država članica EU-a Švedske i Finske te pozdravlja suradnju sa susjednim zemljama EU-a Islandom i Norveškom. Više informacija potražite na stranici Baltičko more.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Zajedno s Atlantskim područjem i Sjevernim morem ta je regija dio područja obuhvaćenog Konvencijom OSPAR-a o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika. Područje sjeverne periferije i Arktika odgovara podregiji OSPAR „Arktičke vode”. U okviru te konvencije klimatske promjene (i zakiseljavanje oceana) rješavaju se kao međusektorsko pitanje za stvaranje znanja, praćenje učinaka i osmišljavanje opcija upravljanja čiji je cilj povećanje otpornosti ekosustava.

Arktičko vijeće vodeći je međuvladin forum u arktičkoj regiji. Ima cirkularnu pokrivenost, što ga čini većim od sjeverne periferije i arktičke transnacionalne regije. Njegovi su članovi nacionalne vlade (Kanada, Danska, uključujući Grenland i Farske otoke, Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska i Sjedinjene Američke Države) te predstavnici arktičkih autohtonih zajednica i drugih arktičkih stanovnika. Klimatske promjene posebno su obuhvaćene Programom za praćenje i procjenu Arktika (AMAP) i drugim radnim skupinama Arktičkog vijeća. AMAP je osnovao stručnu skupinu za klimu. Skupina prikuplja i procjenjuje podatke i informacije koji proizlaze iz programa praćenja AMAP-a i drugih relevantnih aktivnosti istraživanja i praćenja.  Izvješće AMAP-a iz 2021. „Arktičke promjene klime: ključni trendovi i učinci” sažimaju se najnoviji nalazi za arktičku regiju.

Nordijsko vijeće ministara međuvladin je forum za suradnju europskih nordijskih država koji uključuje Dansku, Finsku, Island, Norvešku, Švedsku, Farske otoke, Grenland i Åland. Prema svojoj viziji za 2030. nordijska regija postat će najodrživija i najintegriranija regija na svijetu do 2030. U akcijskom planu za viziju 2030. (2021. – 2024.) opisuje se kako ostvariti ciljeve vizije nizom inicijativa povezanih s trima strateškim prioritetima vizije: zelena nordijska regija, konkurentna nordijska regija i socijalno održiva nordijska regija. Prilagodba klimatskim promjenama posebno se nastoji ostvariti kroz prioritet „zelene nordijske regije”, cilj joj je razvoj znanja o održivom i klimatski prilagođenom prostornom planiranju (cilj 1.), poticanje prirodnih rješenja za bioraznolikost i klimu (cilj 2.) i aktivno promicanje provedbe sporazuma o okolišu i klimi putem međunarodne suradnje (cilj 5.). Nordijsko vijeće ministara financiralo je četverogodišnji program za prirodna rješenja . Program se sastoji od pet projekata koji se provode od 2021. do 2024. kako bi se nordijske zemlje potaknulo na suradnju i poboljšanje baze znanja o prirodnim rješenjima, obnovi, ublažavanju klimatskih promjena i plavoj/zelenoj infrastrukturi.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Euroarktičko vijeće za regiju Barentsovog mora (BEAC) forum je za međuvladinu suradnju posebno za regiju Barentsovog mora, a članice su Danska, Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska i Europska komisija. BEAC je 2013. donio prvi „Akcijski plan o klimatskim promjenama za suradnju za osobe s invaliditetom”. Ažurirana je 2017. i 2021., nakon čega su ministri okoliša Barentsa pozvali na pojačano djelovanje u području klime nakon 2020. s povećanim doprinosima svih radnih skupina Barentsa. Akcijskim planom iz 2021. rješava se izazov prelaska na niskougljična i klimatski pametna rješenja, uz istodobno povećanje kapaciteta za prilagodbu i osviještenosti u regiji Barents. Akcijskim planom za 2021. obuhvaćene su aktivnosti uglavnom za razdoblje 2021.–2025., a u 2025. planira se još jedna revizija plana.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Primjeri projekata koji se financiraju iz programa NPA-a za razdoblje 2014. – 2020. navedeni su u nastavku.

Projekt CLIMATE (Inicijativa za suradničko učenje Upravljanje i prilagodba okolišu) (2017. – 2020.) imao je za cilj promicanje i poboljšanje svijesti o klimatskim promjenama u europskim perifernim ruralnim zajednicama putem pristupa temeljenog na znanju i održivog planiranja resursa pod vodstvom zajednice. Okupila je lokalne vlasti u udaljenim, rijetko naseljenim područjima iz Švedske, Sjeverne Irske, Republike Irske i Farskih otoka kako bi izradila planove prilagodbe. Razvijen je model najbolje prakse i vodič korak po korak za lokalne vlasti u cijeloj regiji NPA-a. Projekt je praktički podržao tri pilot-općine regije NPA u pripremi njihovih planova prilagodbe.

Projektom ANH (Adapt Northern Heritage) (2017. – 2020.) pružena je potpora zajednicama i lokalnim vlastima u prilagodbi sjeverne kulturne baštine učincima klimatskih promjena na okoliš i povezanim prirodnim opasnostima putem angažmana zajednice i informiranog planiranja očuvanja. U okviru projekta razvijen je skup alata koji se sastoji od pet alata kako bi se lakše razumjelo kako će klimatske promjene utjecati na sjeverne povijesne lokalitete i istražile posebne mogućnosti prilagodbe. Devet povijesnih lokaliteta iz sjeverne Europe upotrebljava se u programu Adapt Northern Heritage kao studija slučaja i temelji se na izradi skupa alata projekta.

Cilj projekta Water-Pro (Sjeverno otjecanje u dobit) (2016. – 2019.) bio je razviti i prenijeti ekološki učinkovite alate i modele za upravljanje otjecanjem u poljoprivredi i vađenjem minerala u sjevernim i arktičkim područjima. Češće i intenzivnije padaline, kako je predviđeno u okviru klimatskih promjena, donijet će dodatne izazove u kontroli otjecanja i sigurnosti vode te u postizanju ciljeva kvalitete vode utvrđenih Europskom okvirnom direktivom o vodama. U okviru projekta razvijen je paket alata dobre prakse upravljanja za poljoprivrednu i rudarsku industriju vađenja.

Cilj projekta COAST (Održive otporne obale) (2020.–2022.) bio je pružiti plan za zaštitu, promicanje i razvoj kulturne i prirodne baštine rijetko naseljenih i udaljenih obalnih zajednica. Na temelju četiri demonstracijska projekta u okviru projekta osiguran je paket instrumenata upravljanja za lokalne vlasti kako bi se podržao održivi razvoj obalnih područja.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima