Sjeverozapadna Europa

Zemlje regije

Područje suradnje sjeverozapadne Europe za programsko razdoblje Interrega 2021. 2027. obuhvaća sedam zemalja: cijelo državno područje Irske, Belgije, Luksemburga, Švicarske i Nizozemske te dijelove Francuske i Njemačke. Velike promjene u odnosu na prethodno programsko razdoblje (2014. – 2020.) odnose se na isključenje Ujedinjene Kraljevine* i proširenje transnacionalne regije na cijelo državno područje Nizozemske i šire regije Njemačke. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

* Od stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine 1. veljače 2020. sadržaj iz Ujedinjene Kraljevine više se neće ažurirati na ovoj internetskoj stranici.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

Programom Interreg VI B Sjeverozapadna Europa (2021.–2027.), koji je Europska komisija odobrila 24. kolovoza 2022., promiče se zelena, pametna i pravedna tranzicija za sva područja sjeverozapadne Europe s ciljem podupiranja uravnoteženog razvoja i povećanja otpornosti svih regija, čime se povećava njihova sposobnost da bolje odgovore na sve postojeće i buduće izazove. Program Interreg NEW pomaže u podupiranju energetske i kružne tranzicije regija provedbom i primjenom transnacionalnih i lokaliziranih rješenja kako bi se doprinijelo očuvanju prirodnih resursa i poboljšanju prirodnih rješenja za klimatske promjene.

Tematsko područje primjene programa obuhvaća aspekte zelene, pametne i pravedne tranzicije te je organizirano oko tri prioriteta:

• Prioritet br. 1 – Pametna otpornost na klimatske i okolišne promjene
• Prioritet br. 2 – Pametna i pravedna energetska tranzicija
• Prioritet 3. – Prijelaz na lokalizirano kružno gospodarstvo
• Prioritet br. 4 – Poboljšanje teritorijalne otpornosti inovativnom i pametnom preobrazbom

Projekti prilagodbe klimatskim promjenama posebno se financiraju u okviru prioriteta 1., s posebnim ciljem „jačanja zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenja svih oblika onečišćenja”. Programom se podupiru napori za razvoj zelene/plave infrastrukture. Cilj je tih djelovanja osigurati zaštitu ili obnovu širokog raspona ekosustava i spriječiti gubitak bioraznolikosti i prirodnog kapitala. Budući da većina regija sjeverozapadne Europe ne ispunjava ciljeve u pogledu kvalitete zraka, Programom se nastoji smanjiti toplinski stres i poboljšati kvaliteta zraka.

Pitanje energetske učinkovitosti, koje je relevantno za pitanja ublažavanja i prilagodbe, obuhvaćeno je prioritetom 2., a posebno posebnim ciljem 2.2. (Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova). To će se postići utvrđivanjem mogućnosti kojima se povećavaju energetska svojstva npr. stambenih objekata i javnih zgrada, prijevoza/mobilnosti, prijevoza unutarnjim plovnim putovima te mrežnih vodova za centralizirano grijanje i hlađenje.

Cilj prethodnog programa Interreg V B Sjeverozapadna Europa (2014. – 2020.) bio je promicanje gospodarske, okolišne, socijalne i teritorijalne budućnosti regije sjeverozapadne Europe. , zbog velike urbane gustoće i izloženosti urbanih područja riziku od obalnih i riječnih poplava, u programu NWE rješavanje problema osjetljivosti na klimatske promjene utvrđeno je kao jedan od glavnih izazova u programskom području. Međutim, taj izazov nije pretvoren u tematski prioritet programa. Uključen je među prioritete ulaganja povezane s prelaskom na niskougljično društvo (2. prioritet, a uglavnom 4.e prioritet ulaganja), navodeći da su „potrebne mjere ublažavanja/prilagodbe”.

2.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Zajedno s drugim regijama, dijelovi sjeverozapadne Europe obuhvaćeni su Konvencijom OSPAR-a o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika. Konkretno, sjeverozapadni i sjeveroistočni dijelovi obala regija obuhvaćeni su dvjema podregijama Konvencije OSPAR: podregija Keltska mora i podregija Veliko Sjeverno more. U skladu s tom konvencijom klimatske promjene (i zakiseljavanje oceana) rješavaju se kao međusektorsko pitanje u smislu stvaranja znanja, praćenja učinaka i osmišljavanja opcija upravljanja usmjerenih na povećanje otpornosti ekosustava. OSPAR je 2019. osnovao Međusjedničku skupinu za korespondenciju o zakiseljavanju oceana (ICG-OA).

Druge inicijative za suradnju koje uključuju neke dijelove sjeverozapadne regije su Trilateralna suradnja u području Waddenskog mora i Komisija za Sjeverno more u okviru Konferencije rubnih pomorskih regija. Više pojedinosti o tim inicijativama predstavljeno je na stranici Transnacionalne regije Sjevernog mora.

3.     Strategije i planovi prilagodbe

Iako ne postoje strategije i planovi prilagodbe posebno za sjeverozapadnu regiju, inicijative za suradnju koje uključuju nekoliko zemalja transnacionalne regije (OSPAR, Trilateralna suradnja u području Waddenova mora i Komisija za Sjeverno more) imaju vlastite strategije relevantne za prilagodbu klimatskim promjenama (Strategija za regiju Sjevernog mora do 2030., Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama u području Waddenova mora i Strategija za okoliš sjeveroistočnog Atlantika (NEAES) do 2030.). Oni su u potpunosti opisani na stranici Sjevernomorske transnacionalne regije.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Nijedan od projekata odobrenih u okviru programskog razdoblja 2014. 2020. nije se izravno bavio izazovima povezanima s prilagodbom. Umjesto toga, usredotočuju se na ublažavanje klimatskih promjena (smanjenjem emisija ugljika) uz dodane vrijednosti i za prilagodbu (poboljšanjem energetske učinkovitosti).

Međutim, sjeverozapadna Europa može se osloniti na široko iskustvo projekata transnacionalne suradnje koji se bave stvaranjem znanja i razmjenom znanja o prilagodbi klimatskim promjenama. Ti su projekti financirani u programskom razdoblju INTERREG-a 2007. – 2013., kao na primjer u slučaju projekata AMICE, DROP i IMCORE.  Nadalje, cijeli skup od osam projekata koji se bave prilagodbom klimatskim promjenama, financiranih u razdoblju 2007. – 2013., grupiran je u SIC-adapt!, To je strateški klaster usmjeren na povećanje vidljivosti i kapitalizacije rezultata projekata.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima