Sredozemni morski bazen (NEXT)

Zemlje regije

Alžir, Cipar, Egipat, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Libanon, Jordan, Malta, Palestina, Portugal, Španjolska, Tunis i Turska.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

Okvir za suradnju programa Interreg NEXT za Sredozemni bazen (NEXTMED), odobren 2023., proizlazi iz razvoja strategije Interreg-Med kako bi se uključile zemlje koje nisu članice EU-a na svim sredozemnim obalama.

Time se nadopunjuje i proširuje pristup programa Interreg MED za razdoblje 2014. 2020., koji će ostati ključan stup suradnje EU-a u toj makroregiji u okviru njegova daljnjeg programa Interreg EURO MED (2021.–2027.). Temelji se i na širim programima prekogranične suradnje ENPI CBC MED-a (2007. – 2013. i 2014. – 2020.) za područje MED-a.

U okviru kohezijske politike Europske unije Interreg NEXT MED podupirat će euromediteransku suradnju među regijama i zemljama u tom području do kraja 2027. NEXT MED pripada tematskom području B „Transnacionalna suradnja” u okviru vanjske dimenzije Interrega. „Cilj je Interrega NEXT MED doprinijeti pametnom, održivom i pravednom razvoju za sve u cijelom sredozemnom bazenu podupiranjem uravnotežene, dugotrajne i dalekosežne suradnje i višerazinskog upravljanja. Misija je programa financiranje projekata suradnje kojima se rješavaju zajednički socioekonomski i okolišni izazovi te izazovi upravljanja na mediteranskoj razini, kao što su prihvaćanje naprednih tehnologija, konkurentnost MSP-ova i otvaranje radnih mjesta, energetska učinkovitost, održivo upravljanje vodama, prilagodba klimatskim promjenama, prijelaz na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo, obrazovanje i osposobljavanje te zdravstvena skrb” (internetske stranice EniCBC MED-a).

Programom NEXT MED obuhvaćena su sljedeća četiri prioriteta:

• Prioritet br. 1: konkurentnije i pametnije Sredozemlje;
• Prioritet br. 2: zelenije, niskougljično i otporno Sredozemlje;
• Prioritet br. 3: socijalno i uključivije Sredozemlje;
• Prioritet br. 4: Bolje upravljanje suradnjom za Sredozemlje.

Prioritet br. 2 „zelenije, niskougljično i otporno Sredozemlje” programa NEXT MED usmjeren je na politike u području klime i okoliša. Udio od 42 % proračuna programa (96,9 milijardi eura) dodijeljen je tom prioritetu. Među posebnim ciljevima ovog prioriteta, drugi i treći relevantni su za prilagodbu:

• Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
• Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika od katastrofa, otpornosti uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavu
• Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
• Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo.

U tom će se pogledu programom podupirati transnacionalna suradnja kako bi se povećala svijest o učincima klimatskih promjena na okoliš, gospodarstvo i društvo. Očekuje se da će se mjerama stvoriti poticajno okruženje za administrativna tijela i tijela za donošenje odluka s poboljšanom prilagodbom klimatskim promjenama, smanjenjem rizika od katastrofa i povećanom otpornošću u višerazinskom i višesektorskom upravljačkom ustroju.

2.     Makroregionalne strategije

U širokoj sredozemnoj perspektivi skupina mediteranskih zemalja (Hrvatska, Slovenija, Albanija, Crna Gora, Grčka, Italija, potonje su također dio područja sredozemnog bazena) uključena je u Strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), koja obuhvaća cijelo područje suradnje ADRION-a. Više informacija o EUSAIR-u dostupno je na internetskim stranicama jadransko-jonske regije.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Na razini Sredozemnog mora suradnja u području zaštite okoliša (uključujući prilagodbu klimatskim promjenama) na transnacionalnoj razini formalizira se u okviru Barcelonske konvencije i povezanih protokola.

Široki forum za međunarodnu suradnju u ovoj regiji je Unija za Mediteran, široka međuvladina euromediteranska organizacija koja okuplja sve zemlje Europske unije i 16 zemalja južnog i istočnog Sredozemlja.

Slično tome, inicijativa WESTMED obuhvaća suradnju u području održivog plavog rasta među zemljama zapadnog sredozemnog bazena s južne (Alžir, Mauritanija, Maroko, Malta, Tunis) i sjeverne (Italija, Španjolska, Francuska).

Kako bi se ponovno pokrenulo i ojačalo strateško partnerstvo između Europske unije i njezinih partnera iz južnog susjedstva, unovoj agendi za Sredozemlje, pokrenutoj 2021., predlaže se udruživanje snaga diljem sredozemnih obala u borbi protiv klimatskih promjena i ubrzanju usporedne zelene i digitalne tranzicije. Usmjerena je na pet područja politika: ljudski razvoj, dobro upravljanje i vladavina prava; ii. otpornost, blagostanje i digitalna tranzicija; iii. mir i sigurnost; iv. migracije i mobilnost te v. zelena tranzicija. Plan se temelji na posebnom Planu gospodarskih ulaganja za južne susjede (do 7 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027.) usmjerenom na poboljšanje životnih uvjeta i pravedan oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19. Kad je riječ o djelovanju u području klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, Program ima posebne ciljeve za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu vodnih resursa. Više informacija o inicijativama za suradnju dostupno je na stranici o mediteranskom području i na jadransko-jonskoj stranici.

4.      Strategije i planovi prilagodbe

Na razini Sredozemlja nisu izdane strategije i planovi prilagodbe. Konkretno, u okviru transnacionalne suradnje INTERREG-a ili drugih oblika suradnje nisu razvijene strategije i planovi prilagodbe za mediteransko područje. Međutim, na 19. sastanku ugovornih stranaka (COP19) Barcelonske konvencije 2016. podržan je „Regionalniokvir za prilagodbu klimatskim promjenama za sredozemna morska i obalna područja”. Cilj je dokumenta izgradnja zajedničkog regionalnog strateškog pristupa za povećanje otpornosti na klimatske promjene i kapaciteta za prilagodbu.

Nadalje, u nekim strateškim točkama uključenima u programski dokument Interreg NEXT-MED utvrđeni su sljedeći ključni prioriteti za prilagodbu u području NEXT MED:

• povećati razumijevanje višeslojnih i složeno međusobno povezanih učinaka klimatskih promjena umjesto da ih se shvati kao niz neovisnih sektorskih pitanja;
• razviti suradnju među zemljama u pogledu međunarodno koordiniranih odgovora na prijetnje koje predstavljaju klimatske promjene, s obzirom na to da je bolest COVID-19 istaknula neprimjerenost nekoordiniranih nacionalnih mjera za globalne prijetnje.
• poboljšati kapacitete za odgovor agencija civilne zaštite za sprečavanje rizika i odgovor na katastrofe: „Potrebno je povećati suradnju i kapacitete s pomoću pilot-projekata i demonstracijskih postupaka za zajedničko uvođenje, pružiti dokaz o konceptu i poboljšati inovacije”.
• nadopuniti pristup odgovoru na katastrofe troškovno učinkovitijim strategijama kao što su pripremna djelovanja kao što su pristupi koji se temelje na ekosustavima i predostrožno planiranje.

Isti dokument posebno je usmjeren na vodu, što upućuje na potrebu za poboljšanjem kvalitete, otpornosti i upravljanja vodom, ključnim resursom na tom području i podložnim oskudici zbog klimatskih promjena. Konkretno, u dokumentu se poziva na mjere politike usmjerene na prijenos relevantnih tehnologija i njihovu prilagodbu lokalnim potrebama te na povećanje njihove primjene relevantnih tehnologija s pomoću pilot-projekata „kako bi se dokazale njihove tehničke, financijske i okolišne koristi”. Također poziva na uspostavu okvira za utvrđivanje odgovarajućih poticaja i provedbu odgovarajućih propisa i sustava praćenja s pomoću pametnog mjerenja i određivanja cijena vode, bez suprotstavljanja lokalnim politikama i regulatornim okvirima. 

Dosad još nisu poduzete posebne mjere kojima se nastoje ostvariti posebni ciljevi prilagodbe. Međutim, šire mjere u području vodnih resursa poduzete su putem projekata koji se financiraju u okviru programa ENI CBC MED (vidjeti sljedeći odjeljak).

Primjeri projekata u okviru programa ENI CBC MED financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Novi projekti u okviru programa Interreg Next-MED još su u izradi, ali postoje relevantni projekti financirani u okviru prethodnog programa, odnosno ENI CBC MED. Ti su projekti uglavnom usmjereni na inteligentnu i nekonvencionalnu upotrebu oskudnih vodnih resursa. 

MEDISS (Mediteranski integrirani sustav za opskrbu vodom, 2019.–2023.). Zemlje: Palestina, Italija, Jordan, Tunis; Projekt programa ENI CBC MED.

MEDISS testira inovativna rješenja u korištenju pročišćenih otpadnih voda i desalinizaciji bočate vode. Posebne inicijative za podizanje svijesti za krajnje korisnike mogu osporiti njihovu nevoljkost prema nekonvencionalnim vodnim resursima (NCWR) i osposobiti ih za najbolje poljoprivredne prakse. Dugoročno se očekuje da će projekt pridonijeti smanjenju stresa na slatkoj vodi, kao i troškova opskrbe vodom, uz istodobno povećanje produktivnosti i diversifikacije usjeva, a time i sigurnosti opskrbe hranom i prihoda poljoprivrednika. 

MEDWAYCAP (Mediterranean pathWAY for innovation CAPitalisation towards a urban-rural integrated development of non-conventional water resources, 2021.–2023.), Zemlje: Grčka, Italija, Egipat, Malta, Palestina, Tunis, Jordan.

MEDWAYCAP promiče suradnju usmjerenu na izazove i kontinuirani prekogranični dijalog koji se temelji na podizanju svijesti javnih tijela i oblikovatelja politika na regionalnoj/nacionalnoj razini, izgradnji kapaciteta, jednostavnom pristupu informacijama i upotrebi alata za uzajamno učenje u području nekonvencionalnih vodnih resursa (NCWR). Cilj je doprinijeti ublažavanju lokalnih kriza povezanih s vodom pružanjem najsuvremenijeg znanja o tehnikama, upravljanju, planiranju i vještinama za ponovnu uporabu na teritorijalnoj razini u domaće i poljoprivredne svrhe.

MENAWARA (Nekonvencionalna ponovna uporaba vode u poljoprivredi u mediteranskim zemljama, 2019. 2023.). Zemlje: Italija, Palestina, Jordan, Tunis, Španjolska.

MENAWARA traži rješenja za povećanje vodnih resursa recikliranjem odvodnje i otpadnih voda, iskorištavanjem gubitaka vode, racionalizacijom praksi korištenja vode i osmišljavanjem modela upravljanja u skladu s nacionalnim i međunarodnim planovima. Cilj je projekta poboljšati pristup vodi pročišćavanjem otpadnih voda koje će se ponovno upotrebljavati kao dodatno navodnjavanje i ojačati kapacitete vladinih institucija, nedržavnih aktera koji djeluju u tom sektoru, tehničara i poljoprivrednika.

NAWAMED (prirodna rješenja za ponovnu uporabu vode u domaćinstvu u Sredozemlju; 2019. 2023.) Zemlje: Italija, Tunis, Jordan, Malta, Libanon.

Potrošnja vode po stanovniku u domaćinstvu može se drastično smanjiti korištenjem nekonvencionalnih vodnih resursa (NCW) u nepotrošne svrhe. Siva voda (i kišnica ako je dostupna) može se ponovno upotrijebiti za ispiranje i navodnjavanje WC-a, ali zahtijeva uvođenje decentraliziranih sustava pročišćavanja koji opslužuju jednu ili nekoliko zgrada. Cilj je NAWAMED-a promijeniti praksu upravljanja komunalnim vodama s pomoću inovativnih, održivih i jeftinih tehnologija pročišćavanja. One bi se trebale primjenjivati decentralizirano kako bi se upotreba pitke vode zamijenila dobrom kvalitetom NCW-a.

PROSIM (Promicanje održivog upravljanja navodnjavanjem i nekonvencionalne upotrebe vode u Sredozemlju, 2019.–2023.). Zemlje: Italija, Jordan, Libanon, Tunis, Španjolska.

Usredotočujući se na potražnju za vodom i opskrbu vodom za navodnjavanje, PROSIM razmatra pitanja povezana s vodom tipična za mediteransko područje, kao što su gubitak vode, ograničeni institucionalni kapaciteti za provedbu učinkovitih planova upravljanja vodama i nedostatak svijesti o modernim rješenjima na razini poljoprivrednih gospodarstava. Očekuje se da će projekt donijeti inovativna rješenja koja kombiniraju učinkovitost korištenja vode i NCW. Također bi trebao pomoći u izgradnji lokalnih kapaciteta za usvajanje i poboljšanje tih rješenja i razvoj prekogranične izgradnje kapaciteta, kao i planova i planova za poboljšano upravljanje vodama.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima