Alpski prostor

Zemlje regije

Područje suradnje programa Alpine Space obuhvaća Alpe i njihova okolna nizinska područja, povezujući vrlo različite regije koje obuhvaćaju cijelo područje Švicarske, Austrije, Lihtenštajna i Slovenije, zapadne dijelove Francuske, južne dijelove Njemačke i sjeverne regije Italije. Područje suradnje programa Interreg za razdoblje 2021. 2027. obuhvaća cijelo područje programa Interreg za razdoblje 2014. 2020. s dodatnih sedam regija iz Njemačke. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

Cilj je programa Interreg za alpski svemir za razdoblje 2021. 2027. (koji je Komisija EU-a donijela 5. svibnja 2022.) potaknuti integraciju održivog gospodarskog razvoja, društvene dobrobiti i očuvanje njegove iznimne prirode. Njime se podupiru prekogranični projekti suradnje i olakšavaju zajednička transnacionalna rješenja.

Programom se utvrđuju četiri prioriteta:

• Prioritet br. 1: Zelena alpska regija otporna na klimatske promjene
• Prioritet 2. Ugljično neutralna alpska regija osjetljiva na resurse
• Prioritet 3. Inovacije i digitalizacija kojima se podupire zelena alpska regija
• Prioritet 4 Zadružno upravljana i razvijena alpska regija

Klimatske promjene u više su navrata prepoznate kao glavna pokretačka snaga i poseban izazov za Alpe. Prilagodba klimatskim promjenama ciljna je vrijednost obuhvaćena prioritetom 1. u okviru posebnog cilja: „Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe koji se temelje na ekosustavu”. Programom se podupire promicanje mjera prilagodbe klimatskim promjenama usmjerenih na međusobnu povezanost prirodnih, gospodarskih i društvenih sustava u alpskoj regiji. Programom se osobito promiču: (1) rješenja i pilot-projekti za pripravnost i prilagodbu, (2) rješenja i pilot-projekti za premošćivanje jaza između istraživanja u području klime i praktične provedbe, (3) inicijative za prijenos znanja i (4) metodologije i alati za mjerenje i praćenje specifičnih učinaka klimatskih promjena. Programom se podupiru i mjere za sprečavanje rizika i otpornost na katastrofe koje su usko povezane s klimatskim promjenama.

Usklađenost tog programa i ciljeva strategije EUSALP jača se kako bi se podržao put prema ugljično neutralnom području otpornom na klimatske promjene. U okviru prioriteta 4. Programom se nastoji „povećati institucionalni kapacitet javnih tijela i dionika za provedbu makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena, kao i drugih teritorijalnih strategija”. U tom pogledu programom se podupire razvoj i provedba „rješenja za poboljšanje suradnje i organizacijskih procesa unutar upravljačke strukture EUSALP-a”.

Za razdoblje 2014. – 2020. (INTERREG V B) klimatske promjene, iako su utvrđene kao glavna pokretačka snaga i poseban izazov za Alpe, nisu bile obuhvaćene posebnim ciljevima, već kao horizontalna tema i pitanje koje treba uključiti u svaki projekt. Prilagodba klimatskim promjenama kao međusektorsko pitanje izričito je spomenuta u prioritetu 3. „Liveable Alpine Space”, čiji je cilj poboljšanje zaštite okoliša i učinkovitosti resursa. Programom za razdoblje 2014. – 2020. pružena je potpora i Strategiji EU-a za alpsku regiju, uključujući njezinu akcijsku skupinu 8 o upravljanju rizicima i prilagodbi klimatskim promjenama. Osigurao je financijska sredstva za svoju upravljačku strukturu u okviru projekta AlpGov te je zahtijevao redovite projektne prijave za rješavanje prioriteta i podupiranje aktivnosti tematskih radnih tijela EUSALP-a.

2.     Makroregionalne strategije

Strategija EU-a za alpsku regiju (EUSALP) temelji se na zajedničkoj inicijativi alpskih država i regija za jačanje njihove suradnje i učinkovitije rješavanje zajedničkih izazova. U njemu sudjeluje sedam zemalja (Austrija, Francuska, Italija, Njemačka, Slovenija, Lihtenštajn i Švicarska) i 48 regija. Obuhvaća nešto veće područje od ASP-a. Cilj je EUSALP-a rješavanje problema specifičnih za Alpe, kao što su uravnoteženje razvoja i zaštite okoliša, povećanje konkurentnosti i smanjenje teritorijalnih razlika.

Prilagodba je jedna od dviju ključnih tema u okviru akcijske skupine 8 (Akcijska skupina za upravljanje rizicima). Zajednički je cilj trenutačnog srednjoročnog plana rada (do sredine 2019.) mapirati, analizirati i poboljšati mehanizme upravljanja u područjima upravljanja prirodnim opasnostima i prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući veću usklađenost između oba područja politike. Planirani rezultati su studije, primjeri dobre prakse i opcije za poboljšanje politika u pogledu upravljanja rizicima, upravljanja prilagodbom i uključivanja prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja rizika od katastrofa. Cilj je tih ostvarenja utrti put učinkovitijim i usklađenijim pristupima upravljanju u alpskoj makroregiji. Dodatni je cilj akcijske skupine uvođenje, unapređenje i održavanje transnacionalnog internetskog portala CAPA – Platforme za prilagodbu klimatskim promjenama za Alpe. U razdoblju 2016.–2019. i 2020.–2022. CAPA se financirala iz projekta Interreg Alpine Space AlpGov 1 i AlpGov 2 (Provedbamehanizama upravljanja Alpama u okviru Strategije EU-a za alpsku regiju).

Akcijskim planom EUSALP-a potiče se, među ostalim, razvoj alpske strategije prilagodbe i akcijskog plana na temelju sveobuhvatne procjene osjetljivosti i u skladu s postojećim nacionalnim strategijama prilagodbe. Učinci klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama povezani su i s temama ekološke povezanosti i prirodnih resursa, uključujući upravljanje vodama i tlom. Međusektorska pitanja povezana s prilagodbom (npr. zelena infrastruktura, suše, potražnja za vodom i upravljanje opskrbom) u određenoj su mjeri obuhvaćena aktivnostima odgovarajućih akcijskih skupina.

Neka područja alpske regije preklapaju se s drugim makroregijama koje u svojim strategijama mogu imati relevantne informacije. Riječ je o podunavskoj makroregiji i jadransko-jonskoj makroregiji.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Alpska konvencija, donesena 1991., međunarodni je ugovor između alpskih zemalja (Austrije, Francuske, Njemačke, Italije, Lihtenštajna, Monaka, Slovenije i Švicarske) i EU-a o održivom razvoju i zaštiti Alpa. Krajnji je cilj Alpske konvencije razvoj zajedničke baštine Alpa i njezino očuvanje za buduće generacije putem transnacionalne suradnje koja uključuje nacionalne, regionalne i lokalne vlasti.

U okviru Alpske konvencije, Deklaracijom iz 2019. „Klimatski neutralne Alpe 2050. otporne na klimatske promjene” (Deklaracijaiz Innsbrucka)ponovno se potvrđuje cilj rada na klimatskoj neutralnosti i otpornosti Alpa na klimatske promjene do 2050. u skladu s europskim i međunarodnim odredbama. Nadalje, poduzimanje mjera u području klimatskih promjena jedan je od šest prioriteta višegodišnjeg programa rada za razdoblje 2017. 2022. Ugovorne stranke, promatrači i tematska radna tijela Konvencije redovito rade na međusektorskim aspektima prilagodbe. Proizveli su niz specifičnih rezultata na transnacionalnoj razini, uključujući izjave i smjernice, radionice i projekte eksperimentiranja, koji često doprinose provedbi mjera utvrđenih u Akcijskom planu za klimu. Alpski odbor za klimatsku politiku (ACB) osnovan je 2016. u okviru Konvencije i razvio je Sustav za postizanje klimatskog cilja za Alpe do 2050. i Akcijski plan za klimatsku politiku 2.0. Opći je cilj tog plana preobraziti Alpe u klimatski neutralnu regiju otpornu na klimatske promjene (vidjeti odjeljak o strategijama i planovima prilagodbe u nastavku).

Konvencija ima dobro uspostavljenu transnacionalnu promatračku mrežu koja se sastoji od velikog broja relevantnih vladinih i nevladinih krovnih organizacija aktivnih u područjima djelovanja Alpske konvencije,^{uključujući} prilagodbu klimatskim promjenama.

Alpska konvencija i tijela EUSALP-a doprinose stvaranju i prijenosu znanja o transnacionalnoj prilagodbi. Istaknuti primjeri rezultata rada Alpske konvencije uključuju „Alpskustrategiju za prilagodbu klimatskim promjenama u području prirodnih opasnosti”(2013.), „Smjerniceza prilagodbu klimatskim promjenama na lokalnoj razini u Alpama”(2014.), „Sažetoizvješće o pregledu stanja kao osnovi za definiranje aktivnosti Alpskog klimatskog odbora” (2017., ažurirano 2019.), Izvješće „Suočavanjesa sušama u alpskoj regiji. Iskustva, pristupi i zajednički izazovi”(2018.) i Sedmo izvješće o stanju Alpa: Upravljanje rizicima od prirodnih opasnosti (2019.).

4.      Strategije i planovi prilagodbe

Plan za postizanje klimatskog cilja za Alpe do 2050. izradio je Odbor za klimatsku politiku za Alpe (ACB), a donesen je na XV. alpskoj konferenciji 2019. Njome se utvrđuju konkretni ciljevi u deset različitih sektora djelatnosti Alpske konvencije i u dva transverzalna/horizontalna područja djelovanja. Integriranim pristupom povećava se dodana vrijednost alpske suradnje u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama. Unutar tog okvira ACB je ažurirao Akcijski plan za klimatsku politiku (koji je prvotno razvijen 2009.) koji obuhvaća i prilagodbu i ublažavanje. U novom akcijskom planu za klimatsku politiku 2.0 prednost se daje posebnim mjerama za provedbu alpskog sustava za postizanje klimatskog cilja do 2050., s naglaskom na srednjoročnom razdoblju (pet do deset godina). U njemu se predlažu detaljni načini provedbe za deset sektora, koji su razvijeni u suradnji s dionicima i tematskim radnim tijelima Alpske konvencije. ACB prati ukupnu provedbu putova i redovito obavješćuje o postignućima. Uspostavljena je platforma Zajednice (Alpine Climate 2050) kojom se osigurava veza između provedbe i ciljeva sustava klimatskih ciljeva za 2050.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projektom AlpGov2 (2020.–2022.), koji se financira iz programa Interreg ALPS, poboljšavaju se upravljačke strukture i mehanizmi EUSALP-a uzimajući u obzir sve teme njegova akcijskog plana, u skladu s prethodnim programom AlpGov 1.

GoApply (višedimenzionalno upravljanje prilagodbom klimatskim promjenama u oblikovanju politika i praksi, 2016. – 2019.) razvio se izravno iz transnacionalne mreže donositelja politika, koju je pokrenuo C3-Alps (2007. – 2013.). GoApply odgovara na izazove, prepreke i nedostatke povezane s višerazinskim upravljanjem s kojima se trenutačno suočavaju sve alpske zemlje u svojim nastojanjima da provedu svoje nacionalne strategije prilagodbe u praksi. Cilj projekta bio je ojačati kapacitete za upravljanje i provedbu prilagodbe klimatskim promjenama na više razina i u više sektora. Rezultati se dostavljaju u izvješćima po zemljama (Austrija, Njemačka, Italija, Švicarska) i sastavljaju u transnacionalnom objedinjenom izvješću. Izvješće predstavlja bazu znanja za poboljšano višerazinsko upravljanje prilagodbom na alpskoj razini i portfelj čimbenika uspjeha, prepreka, stečenih iskustava, primjera dobre prakse i mogućnosti poboljšanja.

ALPTREES (Održivo korištenje i upravljanje neautohtonim stablima u alpskoj regiji, 2019. – 2022.) pomaže u jačanju održivog korištenja prirodnih resursa predviđanjem trenutačne i potencijalne distribucije neautohtonih stabala u scenarijima klimatskih promjena. Očekuje se da će se projektom pružiti tehničke smjernice za alate za donošenje odluka o prilagodbi klimatskim promjenama i planiranje za zaštitu budućnosti zelene infrastrukture, funkcija bioraznolikosti i usluga ekosustava na cijelom području EUSALP-a.

Alpski prostor može se oslanjati i na široko iskustvo projekata transnacionalne suradnje koji se bave prilagodbom klimatskim promjenama i koji su financirani u prethodnom programskom razdoblju INTERREG-a 2007. – 2013., kao na primjer u slučaju projekata CLISP, AdaptAlp ili C3-Alps.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima