Baltičko more

Zemlje regije

Područje suradnje na Baltičkom moru proteže se od središnjih dijelova Europe do njezine najsjevernije periferije. Područje suradnje za razdoblje 2021. 2027. obuhvaća gotovo cijelo područje prethodnog programa Interrega (Danska, Estonija, Finska, sjeverna Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Švedska, Norveška), osim prethodno uključenih područja Rusije*, Bjelarusa* i sjevernih područja Norveške. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

*Od 8. ožujka 2022. obustavlja se transnacionalna suradnja s Rusijom i Bjelarusom.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

Cilj je programa Interreg za regiju Baltičkog mora (2021.–2027.), koji je Europska komisija odobrila 2. lipnja 2022., primijeniti inovativna, klimatski neutralna i vodno pametna rješenja putem transnacionalne suradnje u praksi. Program BSR bio je usmjeren na četiri prioriteta:

1. Inovativna društva
2. Društva koja pametno gospodare vodom
3. Klimatski pametna društva
4. Upravljanje suradnjom

Prilagodba klimatskim promjenama djelomično je obuhvaćena 2. prioritetom (društva koja pametno gospodare vodama) i povezanim ciljevima „održivih voda” i „plavog gospodarstva”. Programom se podupiru mjere kojima se poboljšavaju prakse upravljanja vodama kako bi se smanjili rizici od onečišćenja vode, pogoršani klimatskim promjenama, kao i mjere za jačanje otpornosti poduzeća u plavom gospodarstvu.

Nadalje, u okviru trećeg prioriteta mjere kojima se promiču energetska tranzicija i pametna zelena mobilnost, iako su uglavnom usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena, nude i relevantne mogućnosti za prilagodbu. Njima se nastoje riješiti pitanja kao što su ušteda resursa u pogledu energetske učinkovitosti i održivih načina prijevoza.

Naposljetku, Programom se podupiru mjere kojima se provode i jačaju aktivnosti upravljanja i komunikacije u okviru Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora (EUSBSR). U okviru četvrtog prioriteta te mjere mogu olakšati rasprave o politikama i potaknuti međusektorske promjene politika kako bi se postigli ciljevi strategije.

Potpora provedbi makroregionalne strategije EU-a (EUSBSR) već je osigurana u okviru prethodnog programa Interreg za regiju Baltičkog mora (2014. – 2020.), koji je bio usmjeren na sljedeća četiri prioriteta:

1. kapacitet za inovacije;
2. učinkovito upravljanje prirodnim resursima;
3. održivi promet;
4. Institucionalni kapaciteti za makroregionalnu suradnju.

Klimatske promjene obuhvaćene su drugim prioritetom, koji je relevantan za nekoliko pitanja koja su ondje uključena, kao što su upravljanje vodama, onečišćenje i eutrofikacija, energetska održivost i učinkovitost te plavi rast. Klimatske promjene i održivi razvoj uključeni su kao jedno od horizontalnih načela koje podupire Program.

2.     Makroregionalne strategije

Strategijom EU-a za regiju Baltičkog mora (EUSBSR) nastoji se ojačati suradnja unutar regije Baltičkog mora radi promicanja uravnoteženijeg razvoja u tom području, doprinosa glavnim politikama EU-a i jačanja integracije unutar regije. EUSBSR je popraćen akcijskim planom koji se periodično revidira. Strategija je usklađena s europskim zelenim planom i ciljem postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. U tom su pogledu sve mjere za borbu protiv klimatskih promjena i promicanje održivog razvoja integrirane u strategiju u cjelini. „Spašavanje mora”, „Povezivanje regije” i „Povećanje prosperiteta” tri su glavna cilja strategije, dok je „prilagodba klimatskim promjenama, sprečavanje rizika i upravljanje njima” jedan od devet podciljeva navedenih u Akcijskom planu iz 2021. Zbog svoje međusektorske prirode i povećane važnosti aspekti klimatskih promjena uključeni su kao ključni element u svih 14 područja politika utvrđenih u planu.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Zemlje koje su dio regije, osim Norveške, također su ugovorne stranke Helsinške konvencije, koja je „Konvencija o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora”, koja dodatno uključuje Bjelarus, a trenutačno nije uključena u program Interreg BSR. Cilj je Konvencije zaštititi morski okoliš Baltičkog mora od svih izvora onečišćenja putem međuvladine suradnje. Obuhvaća cijelo područje Baltičkog mora, uključujući kopnene vode, vodu samog mora i morsko dno. Konvencijom upravlja Komisija za zaštitu morskog okoliša Baltičkog mora (HELCOM), koja ima niz inicijativa povezanih s prilagodbom klimatskim promjenama. Te inicijative uključuju redovite regionalne procjene klimatskih promjena i njihovih posljedica za Baltičko more. EN-CLIME je zajednička mreža stručnjaka koju su osnovali HELCOM i Baltic Earth, a koja djeluje kao koordinacijski okvir i platforma za pitanja povezana s izravnim i neizravnim učincima klimatskih promjena na okoliš Baltičkog mora. Stručna mreža pruža stručno znanje za bliži dijalog s oblikovateljima politika. Informativni članak o klimatskim promjenama u Baltičkom moru iz 2021., koji je pripremila ta mreža, sadržava sažetak najnovijih znanstvenih spoznaja za oblikovatelje politika o tome kako klimatske promjene trenutačno utječu na Baltičko more i kako se očekuje da će se razvijati u budućnosti.

Komisija za Baltičko more u okviru Konferencije rubnih primorskih regija (CPMR) promiče snažnu ulogu regija članica u osmišljavanju i provedbi makroregionalne strategije EU-a za regiju Baltičkog mora i višerazinskog upravljanja u postizanju triju ciljeva. Radna skupina za klimu i energiju (Energy &amp) posebno se bavi klimatskim promjenama.

Vijeće država Baltičkog mora (CBSS) politički je forum za međuvladinu suradnju u regiji Baltičkog mora. Obuhvaća 11 država članica (osam od njih također su članice strategije EUSBSR) i Europsku uniju. Osnovana 1992. godine, imala je za cilj u prvom stupnju poduprijeti tranziciju regije Baltičkog mora u novi međunarodni krajolik nakon završetka hladnog rata. Njegova trenutačna misija podupire „globalnu perspektivu regionalnih problema”. Stoga se njime međunarodni ugovori, kao što su, među ostalim, UN-ovi ciljevi održivog razvoja, Pariški klimatski sporazum i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa te strategija EUSBSR-a, prenose u regionalne mjere na terenu. U razdoblju od 2016. do 2021. CBSS je koordinirao horizontalno djelovanje u području klime Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora. Od siječnja 2021. klima je uključena u sva područja politika EUSBSR-a. CBSS i dalje potiče i olakšava višerazinski politički dijalog o klimatskim pitanjima, uključujući nacionalna i lokalna tijela, poslovnu i istraživačku zajednicu, organizacije mladih i druge panbaltičke aktere.

UBC (Unijabaltičkih gradova)vodeća je mreža gradova u regiji Baltičkog mora. Komisija za održive gradove aktivna je u svojem području politike „Klimatske promjene”, čiji je cilj jačanje suradnje i umrežavanja na lokalnoj razini. . Komisija podupire lokalne vlasti u njihovu radu na klimi, nudeći osposobljavanje o integriranom upravljanju za lokalni odgovor na klimatske promjene gradovima članicama UBC-a. Njime se također olakšava razmjena iskustava u vezi s provedbom obveza iz Sporazuma gradonačelnika.

Od 2016. održavaju se godišnji okrugli stolovi Platforme za dijalog o klimatskoj politici u okviru BSR-a, posebno posvećeni prilagodbi klimatskim promjenama. Uključivali su predstavnike ministarstava, vladinih agencija, poduzeća, akademske zajednice i panbaltičkih organizacija, uključujući, među ostalim, HELCOM, CPMR i UBC.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Projekt Baltadapt, koji je financiran u okviru programa INTERREG IV B Baltičko more 2007. – 2013., izradio je strategiju prilagodbe za regiju, koja je bila popraćena smjernicama i neobvezujućim akcijskim planom. Na političkom sastanku CBSS-a na visokoj razini 2014. podržana je strategija prilagodbe u dokumentu „Odluka Vijeća država Baltičkog mora o preispitivanju dugoročnih prioriteta CBSS-a”. Strategija Baltadapt za prilagodbu klimatskim promjenama za regiju Baltičkog mora jedan je od rijetkih primjera transnacionalnih strategija prilagodbe u Europi. Strategijom se namjeravaju dopuniti nacionalni i podnacionalni procesi prilagodbe u regiji Baltičkog mora, posebno poboljšanjem koordinacije među razinama i sektorima razmjenom informacija i razvojem mreža.

Nadalje, akcijski plan iz 2021. kojim se dopunjuje EUSBSR sastoji se od 14 područja politika koja obuhvaćaju ukupno 44 mjere. Zbog njihove međusektorske prirode i povećane važnosti aspekti klimatskih promjena (kao suradnja sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a) uključeni su kao ključni elementi u svih 14 područja politika.

Akcijski plan za Baltičko more, koji su ugovorne stranke HELCOM-adonijele 2007. i ažurirale 2021., strateški je program mjera i djelovanja HELCOM-a za postizanje dobrog stanja okoliša Baltičkog mora. Planom se klimatske promjene rješavaju kao međusektorsko pitanje. Nekoliko mjera osmišljenih za jačanje opće otpornosti Baltičkog mora ima za cilj poboljšati njegovu sposobnost odgovora na učinke klimatskih promjena.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projekti koji su se bavili prilagodbom klimatskim promjenama u okviru programa INTERREG VB za Baltičko more (2014.-2020.) financirani su u okviru Prioriteta 2 - Učinkovito upravljanje prirodnim resursima (projekt NOAH) i 4 - Institucionalni kapaciteti za makroregionalnu suradnju (platforma CAMS, CASES BSR, CLIMATEALIGNED, projekti WATERMAN SEED). Usmjereni su na širok raspon pitanja, uključujući razvoj sinergija između prilagodbe i ublažavanja u energetskom sektoru, razvoj strategija i smjernica za prilagodbu za općine i privatna poduzeća te poboljšanje sustava upravljanja vodama kako bi se poboljšala otpornost na rizike od ekstremnih događaja i poplava.

Cilj projekta platforme CAMS (sinercije prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena u projektima energetske učinkovitosti 2019.–2022.) bio je unaprijediti energetski pregled, kvalifikacijski program obnove stambenih objekata i dijalog o politikama za sinergije ublažavanja i prilagodbe u obnovi stambenih objekata i uslužnom sektoru. Mjere energetske učinkovitosti u zgradama prepoznate su kao rješenja kojima se uklanjaju neke od osjetljivosti na učinke klimatskih promjena i suzbija povećana potražnja za energijom. Platforma CAMS omogućuje pristup podacima o pilot-energetskim pregledima zgrada i prostora izrađenima u regiji Baltičkog mora u razdoblju 2020.–2021.

Projekt CASES BSR (Potpora za prilagodbu klimatskim promjenama za poduzeća u regiji Baltičkog mora, 2020. – 2021.) bavi se pitanjem kako klimatske promjene utječu na mala i srednja poduzeća (MSP-ove) i sve većom potrebom za donošenjem strategija za prilagodbu klimatskim promjenama radi dugoročne održivosti. U okviru projekta ispitano je kako različite vrste MSP-ova trenutačno upravljaju tim pitanjem u regiji Baltičkog mora kako bi se utvrdile najvažnije potrebe za potporom među MSP-ovima.

Cilj je projekta CLIMATEALIGNED (priprema proračuna prilagođena klimatskim promjenama u općinama, 2020.–2021.) izraditi koncept smjernica za općine, u okviru kojeg se odluke o proračunu mogu dugoročno razmatrati u smislu relevantnosti za klimu. Cilj je tog koncepta sustavnije poduprijeti odluke o planiranju i prijedloge proračuna u smislu njihove važnosti za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama.

Projektom WATERMAN SEED (Upravljanje otpadnim vodama i podzemnim vodama otpornima na klimatske promjene te upravljanje podzemnim vodama kružnim pristupima, 2020.–2021.) razvijaju se i promiču kružni pristupi za smanjenje odljeva hranjivih tvari i opasnih tvari u površinske vode, podzemne vode i Baltičko more. Projekt je usmjeren na mjere za povećanje zadržavanja vode i ponovnu uporabu vode iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Tim se mjerama povećava otpornost lokalnih vodoopskrbnih sustava regije Baltičkog mora na koje bi mogle utjecati klimatske promjene.

Projekt NOAH (Zaštita Baltičkog mora od nepročišćenog izlijevanja otpadnih voda tijekom poplava u urbanim područjima, 2019. – 2021.) poboljšava prostorno planiranje i rad gradskih sustava otjecanja i odvodnje oborinskih voda. Tim se mjerama nastoji smanjiti onečišćenje uzrokovano ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su obilne kiše i poplave koje pogoršavaju klimatske promjene. Projekt je okupio devet gradova i vodoopskrbnih poduzeća, sedam akademskih i istraživačkih institucija i dvije krovne organizacije iz šest zemalja diljem Baltičkog mora kako bi udružili svoje snage u stvaranju koncepta holističkog planiranja koji kombinira upravljanje oborinskim vodama s prostornim planiranjem. Nakon toga slijedi razvoj pametnih sustava odvodnje kako bi postojeća postrojenja postala otporna na učinke klimatskih promjena.

Upravljanje oborinskim vodama bilo je također suočeno s vodećim projektom EUSBSR-a iWater (Integrirano upravljanje oborinskim vodama), koji je trajao od 2015. do 2018., u okviru programa INTERREG V. Središnji Baltik 2014. – 2020. U područje suradnje uključuje znatan dio središnjeg Baltika (koji se sastoji od dijelova Finske, Švedske, Estonije i Latvije). Cilj projekta bio je poboljšati prakse urbanističkog planiranja u gradovima regije Baltičkog mora razvojem integriranog sustava upravljanja oborinskim vodama. U okviru projekta izrađen je paket instrumenata za integrirano upravljanje oborinskim vodama koji sadržava opće i detaljne informacije o pristupima upravljanju oborinskim vodama u gradovima.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima