Atlantsko područje

Zemlje regije

Područje atlantske suradnje obuhvaća zemlje zapadnog dijela Europe koje graniče s Atlantskim oceanom. Područje suradnje za razdoblje 2021. 2027. obuhvaća područje prethodnog programa Interrega (obalne regije Portugala, Španjolske, Francuske, Irske, autonomne zajednice Kanarskih otoka), osim Ujedinjene Kraljevine*. Osim toga, obuhvaća još dvije španjolske regije (Andaluziju i La Rioju). Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

* Od stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine 1. veljače 2020. sadržaj iz Ujedinjene Kraljevine više se neće ažurirati na ovoj internetskoj stranici.

Okvir politike

1.    Program transnacionalne suradnje

Programom Interreg VI B za atlantsko područje (2021.–2027.), koji je Europska komisija službeno odobrila 8. rujna 2022., obnavlja se obveza s atlantskim regijama u pogledu potpore inovativnim inicijativama kojima se doprinosi rastu tog područja, rješavanju zajedničkih prekograničnih izazova provedbom zajedničkih djelovanja, razmjenom dobre prakse i doprinosom novim ili trenutačnim politikama. U njemu su utvrđena četiri prioriteta:

1. Plave inovacije i konkurentnost („Smarter Europe”)
2. Plavi i zeleni okoliš („Greener Europe”)
3. Plavi održivi turizam i kultura („Socijalna Europa”)
4. Bolje upravljanje suradnjom („cilj Interrega”)

Prilagodba klimatskim promjenama posebno se razmatra u okviru prioriteta 2. i s posebnim ciljem: „Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika od katastrofa, otpornost uzimajući u obzir pristupe koji se temelje na ekosustavu”. Posebni cilj pridonosi i strategiji za atlantski morski bazen podupiranjem mjera uključenih u IV. stup Akcijskog plana za Atlantik 2.0 (vidjeti odjeljak 2. ove stranice, Makroregijske strategije). Očekuje se da će program dovesti do povećanja kapaciteta za utvrđivanje, sprečavanje i upravljanje rizicima uz veću uključenost građana i javnih tijela te ojačani okvir upravljanja. S obzirom na to da područje suradnje ima velik postotak obalnog i priobalnog područja, program je posebno usmjeren na obalne i pomorske rizike, uz mjere za jačanje otpornosti obalnih područja i inovacije plavog gospodarstva. Prilagodba se postiže i prioritetom 1. (plave inovacije i konkurentnost) jačanjem inovacijskih kapaciteta i digitalizacije. Nadalje, prilagodba klimatskim promjenama spominje se i u prioritetu 3. (razvoj plavog održivog turizma) i prioritetu 4. kao međusektorsko pitanje jer će prilagodba vjerojatno imati koristi od višerazinskog upravljanja i transnacionalnih pristupa.

Prethodni program Interreg V B za atlantsko područje (2014. – 2020.) bio je usmjeren na provedbu rješenja za regionalne izazove u području inovacija, učinkovitosti resursa, okoliša i kulturnih dobara kako bi se omogućila bolja kvaliteta života na području atlantskog područja.

Prilagodba klimatskim promjenama obuhvaćena je prioritetom 3. (poticanje inovacija i konkurentnosti) i povezanim ciljem 3.1. „Jačanje sustava upravljanja rizicima”. Rezultati ostvareni Programom uključivali su poboljšanu suradnju kojom se doprinosi smanjenju rizika i njihovih učinaka te jačanju sigurnosti stanovništva i okoliša jačanjem otpornosti i kapaciteta planiranja atlantskih regija na lokalnoj i regionalnoj razini.

2.     Makroregionalne strategije

Iako nije razvijena stvarna makroregionalna strategija, Pomorska strategija za područje Atlantskog oceana djeluje kao okvir za transnacionalnu gospodarsku i socijalnu suradnju. Strategijom su obuhvaćene obale, teritorijalne vode i vode pod jurisdikcijom država članica EU-a s atlantskom obalom, njihova najudaljenija područja i međunarodne vode. Akcijski plan za Atlantik za razdoblje 2013. 2020. priložen Strategiji prošao je 2017. preispitivanje u sredini programskog razdoblja koje je dovelo do donošenja revidiranog Akcijskog plana za Atlantik 2.0. Njegov je glavni cilj osloboditi potencijal plavog gospodarstva u atlantskom području uz istodobno očuvanje morskih ekosustava i doprinos prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju. U Akcijskom planu prepoznaje se da plavo gospodarstvo može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena promicanjem prirodnih rješenja i poboljšanjem održivog korištenja vodnih i morskih resursa. Prilagodba klimatskim promjenama posebno je obuhvaćena drugim stupom akcijskog plana: „Zdravi ocean i otporne obale” i cilj br. 6: „Jača otpornost obalnih područja”.

Komisija za atlantski luk u okviru Konferencije rubnih primorskih regija (CPMR) obuhvaća većinu regija koje sudjeluju u atlantskom području. Radom u Komisiji za atlantski luk potiče se koordinacija između europske, nacionalne i regionalne razine, čime se potiče provedba europskih politika u području atlantskog luka. Komisijina radna skupina za atlantsku strategiju utječe na strateško usmjerenje pomorske strategije atlantskog područja, prati njezinu provedbu na tim područjima i doprinosi reviziji njezina akcijskog plana.

Radna skupina za istraživanje atlantske makroregije omogućuje atlantskim regijama da istraže mogućnosti donošenja makroregionalne strategije na Atlantiku. Potreba za poticanjem dimenzije održivosti mjera prilagodbe u atlantskoj regiji, posebno u obalnim područjima u kojima prevladavaju rizici, istaknuta je u političkoj deklaraciji iz 2021. koju su odobrile regije članice Komisije za atlantski luk.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Konvencija OSPAR-a o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika obuhvaća šire područje od transnacionalne regije atlantskog područja EU-a, uključujući, osim triju atlantskih regija (Keltičko more, Biskajski zaljev i iberijska obala te širi Atlantik), i druge dvije regije: Arktičke vode i šire Sjeverno more. Petnaest vlada sjeveroistočnog Atlantika i EU dio su Konvencije OSPAR. U okviru Konvencije OSPAR klimatske promjene (i zakiseljavanje oceana) rješavaju se kao međusektorsko pitanje u smislu stvaranja znanja, praćenja učinaka i osmišljavanja mogućnosti upravljanja, s ciljem povećanja otpornosti ekosustava. OSPAR je 2019. osnovao Međusjedničku skupinu za korespondenciju o zakiseljavanju oceana (ICG-OA).

4.      Strategije i planovi prilagodbe

Strategija za okoliš sjeveroistočnog Atlantika (NEAES) 2030. za desetljeće 2010. 2030. donesena je 1. listopada 2021. preispitivanjem prethodne strategije OSPAR-a na visokoj razini. Iako nije riječ o strategiji za prilagodbu klimatskim promjenama, vizija je strategije postići čist, zdrav i biološki raznolik sjeveroistočni Atlantski ocean, koji je produktivan, održivo se upotrebljava i otporan je na klimatske promjene i zakiseljavanje oceana. Četiri strateška cilja odnose se na klimatske promjene, a bave se temom otpornosti (strateški cilj br. 5), osviještenosti (strateški cilj br. 10), prilagodbe (strateški cilj br. 11) i ublažavanja (strateški cilj br. 12). Ugovorne stranke dogovorile su se da će strategiju NEAES 2030. provesti u okviru provedbenog plana. Provedbeni plan dopunjen je programom mjera i djelovanja OSPAR-a,sveobuhvatnim i integrativnim instrumentom za potporu planiranju i razvoju te za praćenje napretka u provedbi mjera i djelovanja. Kako bi se povećala otpornost mora na klimatske promjene i zakiseljavanje oceana, OSPAR će provesti nekoliko inicijativa za praćenje, procjenu i odgovor na trenutačne i predviđene učinke, uz razvoj regionalnog pristupa primjeni prirodnih rješenja za skladištenje ugljika i otpornost na klimatske promjene.

5.     Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Primjeri projekata koji se financiraju iz programa za atlantsko područje 2014. – 2020. navedeni su u nastavku.

Projektom MyCOAST  (Koordinirani operativni oceanografski opservatorij atlantske obale) (2017. – 2021.) ojačana je transnacionalna perspektiva alata za monitotorizaciju i predviđanje obale. Mjerama za upravljanje podacima promiče se otvorena i besplatna razmjena informacija i interoperabilnost između obalnih opservatorija i zajedničkih europskih podatkovnih sustava (EMODnet, Copernicus INSTAC, SeaDataNet). Alati za upravljanje rizicima zajednički su razvijeni i potvrđeni. Ključni akteri uključeni u upravljanje obalnim rizicima i njihovo sprečavanje poduprli su taj razvoj zajedno s ključnim akterima odgovornima za upravljanje pitanjima kvalitete vode i s onima odgovornima za upravljanje pomorskom sigurnošću i odgovor na incidente povezane s onečišćenjem.

Nadalje, projektom se podupire podizanje svijesti o tim rizicima u atlantskom području te se pomaže u utvrđivanju i promicanju mogućnosti za privatni sektor, primjerice u vezi s akvakulturom, pomorskim prometom i pružateljima energije vjetra.

Projekt PRIMROSE (Predicting risk and impact of harmful events on the aquaculture sector) (Projekt PRIMROSE (Predviđanje rizika i utjecaja štetnih događaja na sektor akvakulture)) (2017. – 2020.) pružio je znanje za upravljanje rizicima. Ti se rizici odnose (među ostalim) na klimatske opasnosti za sektor akvakulture, čime se stvara sustav za transnacionalno kratkoročno do srednjoročno predviđanje rizika i dugoročnu procjenu učinaka klimatskih promjena na štetne cvjetanje algi i patogene.  U okviru projekta izrađen je internetski portal koji pomaže u predviđanju rizika i utjecaja štetnih događaja povezanih s cvjetanjem algi te je važan alat za europsku akvakulturnu industriju. Deset projektnih partnera uključuje akademske istraživačke organizacije u svih pet zemalja koje sudjeluju u programu Atlantskog područja i predstavnike sektora ribarstva i akvakulture u Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj. Iako se prilagodba ne rješava izričito, klimatske promjene jedan su od pritisaka na morske ekosustave, što se razmatra i u pogledu izazova koji predstavljaju invazivne vrste.

Cilj projekta Risk-AquaSoil (Atlantic risk management plan in water and soil) (2017. – 2019.) bio je definirati sveobuhvatan plan upravljanja i zajedničku inicijativu za klimatske rizike povezane s tlom i vodom kako bi se poboljšala otpornost atlantskih ruralnih područja. Plan upravljanja obuhvaća osmišljavanje usluga ranog upozoravanja i dijagnosticiranja. Obuhvaća i razvoj i ispitivanje inovativnih strategija (pilot-aktivnosti) za bolje upravljanje tlom i vodama s obzirom na rizike povezane s klimatskim promjenama. Dionici i lokalne zajednice bili su uključeni u aktivnosti osposobljavanja i izgradnje kapaciteta, u sustave upravljanja rizicima i naknade štete.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima