Podunavlje

Zemlje regije

Podunavsko područje suradnje proteže se od Crne šume (Njemačka) do Crnog mora (Rumunjska-Ukrajina-Moldova) i obuhvaća cijeli dunavski slijev. Područje suradnje za razdoblje 2021. 2027. podudara se s prethodnim programskim razdobljem (2014. – 2020.) i uključuje: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, jugoistočne savezne zemlje Baden-Württemberg i Bavarska u Njemačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji te Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Srbija i četiri pokrajine Ukrajine. Karta u kojoj se uspoređuju stare i nove granice može se vidjeti ovdje.

Okvir politike

1.     Program transnacionalne suradnje

Program Interreg za dunavsku regiju za razdoblje 2021. 2027. donesen je 29.^studenoga 2022. Programom Interreg Danube (DTP) promiče se gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija u dunavskoj regiji putem integracije politika u odabranim područjima.

Program za razdoblje 2021. 2027. temelji se na četiri prioriteta:

• Prioritet br. 1: Konkurentnija i pametnija dunavska regija
• Prioritet 2. Zelenija dunavska regija s niskom razinom emisija ugljika
• Prioritet br. 3: Društvenija dunavska regija
• Prioritet br. 4: Bolje upravljanje suradnjom u dunavskoj regiji.

Prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa uglavnom se razmatraju u okviru prioriteta 2. i posebno su obuhvaćeni posebnim ciljem 2.4. (promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanje rizika od katastrofa, otpornost uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavu). U projektima kojima je dodijeljena potpora uzimaju se u obzir postojeći mehanizmi i rješenja kako bi se ostvarile sinergije i izbjeglo udvostručavanje napora. Očekuje se da će se mjerama transnacionalne suradnje stvoriti bolje pripremljeno i otpornije društvo, gospodarstvo i priroda. Kad je riječ o pitanjima bioraznolikosti, očekuje se da će se daljnjim transnacionalnim mjerama ostvariti rezultati u okviru posebnog cilja 2.7. (Poboljšanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja). U tom se pogledu u programu zagovaraju koordinirane i usklađene mjere u transnacionalnim relevantnim ekološkim regijama kojima se osigurava otpornost i prilagodba klimatskim promjenama kako bi se smanjili njihovi učinci na bioraznolikost.

U programskom razdoblju 2014. 2020. program Interreg Dunav bavio se izazovima povezanima s klimatskim promjenama uglavnom u kontekstu transnacionalnog upravljanja vodama, upravljanja poplavama i povezanog upravljanja rizicima. Prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa izričito su razmotreni u okviru prioriteta 2., koji odgovara tematskom cilju programa „Okoliš i učinkovitost resursa” (tematski cilj 6.).

2.     Makroregionalne strategije

Strategija EU-a za dunavsku regiju (EUSDR), koju je Europska komisija donijela u prosincu 2010., a Europsko vijeće podržalo 2011., makroregionalna je strategija koju su zajednički razvili Europska komisija, dunavske zemlje i dionici kako bi se zajednički riješili zajednički izazovi. Strategijom se nastoje stvoriti sinergije i koordinacija između postojećih politika i inicijativa koje se odvijaju diljem dunavske regije.

Revidirani Akcijski plan EU-a (2020.) za EUSDR ima tri glavna cilja: ažurirati i racionalizirati mjere navedene u prethodnom akcijskom planu regije (2010.); pružiti više strateških smjernica za provedbu EUSDR-a; postizanje bolje usklađenosti akcijskog plana EUSDR-a s drugim programima i instrumentima financiranja. Planom se utvrđuje portfelj od 85 mjera za 12 prioritetnih područja utvrđenih EUSDR-om. Učinci klimatskih promjena i pitanja prilagodbe klimatskim promjenama istaknuti su u okolišnom stupu strategije, koji se sastoji od prioritetnog područja 4. „Obnova i održavanje kvalitete voda” (PA4), prioritetnog područja 5. „Upravljanje rizicima za okoliš” (PA5) i prioritetnog područja 6. „Očuvanje bioraznolikosti, krajobraza i kvalitete zraka i tla” (PA6). Među njima, PA5 ima najveću važnost za prilagodbu. Akcijskim planom EUSDR-a potiču se mjere za: predvidjeti regionalne i lokalne učinke klimatskih promjena za smanjenje rizika od katastrofa (mjere 2., 3., 4., 5., PA5); prilagodba učincima klimatskih promjena na kvalitetu i količinu vode te potpora pametnom korištenju vodnih resursa (mjera 6., PA4); ekološki obnoviti močvarna područja, posebno u delti Dunava (mjera 10., PA6).

Zbog geografskih preklapanja s drugim makroregijama, i Europska strategija za alpski prostor (EUSALP) i Europska strategija za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) u određenoj su mjeri relevantne za transnacionalnu suradnju u prilagodbi u dunavskoj regiji.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Glavni je cilj Konvencije o zaštiti rijeke Dunav (DRPC) osigurati održivo i pravedno upravljanje površinskim i podzemnim vodama u dunavskom slijevu te njihovo korištenje. Potpisnici konvencije složili su se da će surađivati na temeljnim pitanjima upravljanja vodama. Klimatske promjene rješavaju se neizravno, među ostalim, očuvanjem, poboljšanjem i racionalnim korištenjem površinskih i podzemnih voda, kao i preventivnim mjerama za kontrolu opasnosti koje proizlaze iz nesreća koje uključuju poplave. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) osnovana je radi koordinacije provedbe Konvencije. ICPDR radi na održivom upravljanju rizicima od poplava. Stručna skupina za zaštitu od poplava (FPEG)podupire provedbu Akcijskog programa za održivu zaštitu od poplava u slivu rijeke Dunav. Podupire i aktivnosti povezane s provedbom Direktive EU-a o poplavama, kao što su izrada karata opasnosti od poplava i rizika od poplava te plan upravljanja rizicima od poplava u dunavskom slivu. Ministri država članica, član Europske komisije i visoki dužnosnici kao odgovorni za provedbu Konvencije o zaštiti rijeke Dunav potvrdili su u veljači 2021. Dunavsku deklaraciju iz 2022.„Vizija integriranog upravljanja vodama u našem zajedničkom bazenu, izgradnja održive budućnosti u slivu rijeke Dunav”. Pozdravlja ciljeve i ključne poruke strategije ICPDR-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2018. te ponovno potvrđuje učinke klimatskih promjena (suša, nestašica vode, ekstremne hidrološke pojave i drugi učinci) kao novog važnog pitanja upravljanja vodama u slivu rijeke Dunav.

Kako bi se poboljšala koordinacija prekograničnih aktivnosti upravljanja vodama u dunavskom slijevu, koje su također povezane s prilagodbom klimatskim promjenama i smanjenjem rizika od katastrofa, ICPDR i EUSDR postigli su dogovor o Zajedničkom dokumentu o suradnji i sinergiji za provedbu EUSDR-a.

Područje primjene Karpatske konvencije uglavnom je uključeno u transnacionalnu regiju Dunava. Taj podregionalni ugovor potpisalo je 2003. sedam karpatskih država (Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Ukrajina). Cilj mu je poboljšati kvalitetu života, ojačati lokalna gospodarstva i zajednice te očuvati prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu karpatskog područja. Na petom sastanku Konferencije stranaka Karpatske konvencije (COP 5, 2017.) donesena je izmjena Karpatske konvencije kako bi se uključio novi članak o klimatskim promjenama (12.a). Od stranaka se traži da provode politike usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama u svim sektorima relevantnima za Konvenciju. Stoga je dugoročna vizija 2030. za karpatsko područje uspostavljena „kako bi se ojačali zajednički napori za postizanje klimatski neutralnog puta kojim se u Karpatu ostvaruje održivi razvoj otporan na klimatske promjene”. Ta vizija, usklađena s provedbom članka 12.a Karpatske konvencije, detaljno je opisana u sedam strateških i konkretnih ciljeva. Radna skupina za klimatske promjene podupire provedbu Konvencije s posebnim naglaskom na ovaj članak. Radi na dugoročnoj viziji 2030. i aktivno promiče putove za razvoj otporan na klimatske promjene u relevantnim sektorima.

Tajništvo Karpatske konvencije pruža detaljne informacije, uključujući poveznice na najrelevantnije dokumente o prilagodbi u karpatskim planinama, na temelju podneska Radne skupine Konvencije za prilagodbu klimatskim promjenama.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Kao odgovor na „Dunavsku deklaraciju”, strategija ICPDR-a za prilagodbu klimatskim promjenama donesena je u prosincu 2012. i ažurirana 2018. Strategijom ICPDR-a za prilagodbu klimatskim promjenama nastoje se pružiti smjernice o uključivanju prilagodbe klimatskim promjenama u postupke planiranja ICPDR-a. Njime se promiče multilateralna i prekogranična suradnja u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama i služi kao referenca za nacionalne oblikovatelje politika i druge dužnosnike. Strategija pruža bazu znanja i strateški okvir za integraciju prilagodbe klimatskim promjenama u vodnom sektoru u provedbu Okvirne direktive EU-a o vodama i Direktive EU-a o poplavama. Sveobuhvatan i jednostavan paket mogućih mjera prilagodbe omogućuje korisnicima da dobiju detaljne informacije o mjerama od interesa filtriranjem sektora, tipologija mjera, vremenskog okvira i relevantnosti za Okvirnu direktivu EU-a o vodama i Direktivu EU-a o poplavama.

Prilagodba klimatskim promjenama uključena je u periodična ažuriranja Plana upravljanja riječnim slivovima Dunava i Plana upravljanja rizicima od poplava Dunava. Provedba obaju planova sastavni je dio Akcijskog plana EUSDR-a.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projekti financirani iz Dunavskog programa za razdoblje 2014. – 2020. koji su se barem neizravno bavili izazovima klimatskih promjena uglavnom se odnose na transnacionalno upravljanje vodama, upravljanje poplavama i povezano upravljanje rizicima (npr. JOINTISZA, DANUBE FLOODPLAIN, projekti DAREFFORT). Projekt DriDanube bio je usmjeren na upravljanje sušom.

Projekt JOINTISZA (Jačanje suradnje između planiranja upravljanja riječnim slivovima i sprečavanja rizika od poplava radi poboljšanja stanja voda u slivu rijeke Tisze) (2017. – 2019.) okupio je partnere iz pet zemalja koje dijele vode u slivu rijeke Tisze kako bi radili na razvoju ažuriranog integriranog plana upravljanja riječnim slivom Tisza (ITRBMP) u okviru provedbe europske Okvirne direktive o vodama. Dvije pilot-mjere za upravljanje urbanom hidrologijom i sušom omogućile su akterima da razviju nove pristupe za analizu učinaka klimatskih promjena u odabranim područjima riječnog sliva i suočavanje s njima. Skupina ICPDR-a Tisza te koordinatori EUSDR-a PA4 (kvaliteta vode) i PA5 (rizici za okoliš) bili su usko uključeni u takve aktivnosti. Tajništvo Karpatske konvencije bilo je pridruženi strateški partner i djelovalo je kao projektni savjetnik u okviru JOINTISZA-e za pitanja povezana s prilagodbom klimatskim promjenama.

Projekt DANUBE FLOODPLAIN (Smanjenje rizika od poplava obnovom poplavnih područja duž rijeke Dunav i pritoka, 2018. – 2020.) imao je za cilj poboljšati transnacionalno upravljanje vodama i sprečavanje rizika od poplava uz istodobno maksimalno povećanje koristi za očuvanje bioraznolikosti. Jedan od glavnih ishoda projekta bio je internetski tečaj o obnovi poplavnih područja. Namijenjen sam mladim i srednjim stručnjacima koji rade na upravljanju vodama i smanjenju rizika od katastrofa te studentima. Svi rezultati projekta pohranjeni su na Dunavskom poplavnom webu GIS. Omogućuje vizualizaciju aktivnih, potencijalnih i bivših poplavnih područja, njihove potražnje za obnovom, njihove učinkovitosti u slučaju vršnog ispuštanja, ekoloških i socioekonomskih značajki itd.

Projekt DAREFFORT (Poboljšana suradnja u prognoziranju poplava na rijeci Dunavu, 2018.-2021.) imao je za cilj stvoriti sustav prognoziranja poplava koji se temelji na suradnji među zemljama dunavskog sliva. Projektom je poboljšana evaluacija predviđanja, usklađena razmjena podataka i prijenos znanja. U okviru tog projekta partneri su surađivali u prikupljanju i obradi podataka povezanih s poplavama, kao i na zajedničkom planu za zajedničko predviđanje poplava, uključujući razmjenu rezultata predviđanja.

Projekt DriDanube (rizik od suše u dunavskoj regiji) (2017. – 2019.) bio je usmjeren na povećanje kapaciteta dunavske regije za upravljanje rizicima povezanima sa sušom. Partneri projekta DriDanube razvili su Dunavsku sušnu strategiju. Cilj je bio izgradnja kapaciteta dunavske regije za prevladavanje zajedničkih nedostataka u suočavanju sa sušom, čime se pridonijelo prelasku s reaktivnog na proaktivni pristup upravljanju sušom. U okviru projekta DriDanube razvijeno je i nekoliko alata kojima se podupire provedba proaktivnog upravljanja sušom u zemljama dunavske regije. Drought Watch je interaktivna web platforma za predviđanje sušnih uvjeta i pomaže u donošenju odgovarajućih odluka. DriDanube je podržao provedbu PA5 EUSDR-a o rizicima za okoliš i pridonio Programu integriranog upravljanja sušom za srednju i istočnu Europu (IDMP CEE). Riječ je o regionalnoj inicijativi kojom se podupire razvoj, procjena i primjena alata i politika za upravljanje rizikom od suše u jugoistočnoj Europi s ciljem poboljšanja pripravnosti na sušu i smanjenja utjecaja suše.

Otkrijte kako
je znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Glavna uprava EU-a za istraživanje i inovacije: Korištenje platforme Climate-ADAPT za pronalaženje najnovijih znanstvenih spoznaja o prilagodbi za utvrđivanje programa za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u
• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe
• Pirenejski opservatorij za klimatske promjene: Korištenje stranica o transnacionalnim regijama iz Climate-ADAPT-a za razvoj prekogranične strategije prilagodbe u Pirenejima