Europska procjena klimatskih rizika

EUCRA je prvo znanstveno izvješće svoje vrste kojim se nadopunjuje postojeća baza znanja o procjeni rizika povezanih s klimom u Europi.

Cilj je EUCRA-e pomoći europskim tvorcima politika da utvrde prioritete za prilagodbu klimatskim promjenama u klimatski osjetljivim sektorima tijekom sljedećeg ciklusa politika EU-a, nakon izbora za Europski parlament 2024. Izvješćem se nastoji pomoći i u utvrđivanju prioriteta za buduća ulaganja povezana s prilagodbom te pružiti referentna točka na razini EU-a za provedbu i ažuriranje nacionalnih ili podnacionalnih procjena klimatskih rizika. 

EUCRA je usmjerena na rizike za Europu koje uzrokuju ili pogoršavaju klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem, ali uzima u obzir i neklimatske pokretače rizika i kontekst politike. Obuhvaća: 

• „složeni” klimatski rizici, uključujući rizike uzrokovane kombinacijom klimatskih i/ili neklimatskih opasnosti („složene opasnosti”), rizike koji se kaskadiraju putem sustava i sektora („kaskadni rizici”) i rizike koji utječu na Europu izvan Europe („prekogranični rizici”);
• posljedice klimatskih rizika i upravljanja klimatskim rizicima na socijalnu pravdu, pri čemu se u nastavku utvrđuju europske regije koje su najviše pogođene velikim klimatskim rizicima i skupine stanovništva koje su najosjetljivije na njih; 
• Prioriteti djelovanja za integraciju rizika u relevantna područja politike na temelju procjene ozbiljnosti i hitnosti rizika. To uključuje razmatranje vremenskog okvira rizika, preuzimanja rizika i relevantnog konteksta politike;
• Moguće sinergije i kompromisi između povećanja otpornosti na klimatske promjene i drugih ciljeva politike na temelju dostupnih dokaza. 

EUCRA pokazuje sljedeće:

• Svi dijelovi Europe suočavaju se s klimatskim ekstremima koji su dosad nezabilježeni u zabilježenoj povijesti. Ti će ekstremi dodatno povećati učestalost ili ozbiljnost, posebno kad je riječ o scenarijima s visokim zagrijavanjem;
• Neki klimatski rizici u Europi već su sada na kritičnim razinama, kao što su rizici za ekosustave, zdravstveni rizici od toplinskih valova, rizici povezani s poplavama u unutrašnjosti i rizici za europske mehanizme solidarnosti. Mnogi drugi rizici mogu doseći kritične ili čak katastrofalne razine tijekom ovog stoljeća;
• Potrebno je hitno djelovati kako za rizike koji su sada na kritičnim razinama tako i za one s dugim političkim horizontom, kao što su oni povezani sa zgradama, dugovječnom infrastrukturom, prostornim planiranjem i šumarstvom; 
• Većina klimatskih rizika u suvlasništvu je EU-a i njegovih država članica. To znači da tvorci politika na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini moraju surađivati u rješavanju tih rizika.

EUCRA utvrđuje ukupno 36 velikih klimatskih rizika za Europu s potencijalom za ozbiljne posljedice. Ti su rizici grupirani u pet širokih skupina: ekosustavi, hrana, zdravlje, infrastruktura te gospodarstvo i financije. Osim toga, u procjeni su utvrđena tri glavna klimatska rizika specifična za najudaljenije regije EU-a.

Više od polovine klimatskih rizika utvrđenih u izvješću zahtijeva više mjera, a osam ih se smatra posebno hitnima. Ti hitni rizici obuhvaćaju različite klastere i uključuju: rizici za obalne ekosustave; rizici za morske ekosustave; rizici za zdravlje ljudi zbog toplinskog stresa; rizike za stanovništvo i infrastrukturu koji proizlaze iz poplave u unutrašnjosti; i rizici za europske mehanizme solidarnosti. 

U južnoj Europi dodatni rizici koji su iznimno hitni uključuju: rizici od šumskih požara za ekosustave, stanovništvo i izgrađeni okoliš; rizike za proizvodnju usjeva; i rizici od toplinskih valova za radnike na otvorenom.

Nekoliko od 36 glavnih rizika već je sada na kritičnim razinama, a predviđa se da će svi u budućnosti postati još ozbiljniji. Mnoge od njih imaju duge okvire politika, što znači da se u odlukama koje se danas donose moraju uzeti u obzir klimatske promjene i sve veća ozbiljnost rizika kako bi se spriječili potencijalno katastrofalni učinci u budućnosti. 

Klimatski rizici znatno se razlikuju unutar regija, sektora i ranjivih skupina te među njima. Rizici ovise o njihovoj izloženosti klimatskim opasnostima te o okolišnim i socioekonomskim uvjetima koji određuju njihovu osjetljivost na te opasnosti. 

EUCRA utvrđuje sljedeće žarišne točke u Europi koje su posebno pogođene višestrukim klimatskim rizicima: 

• južna Europa. Ta je regija posebno izložena riziku zbog sve većih učinaka topline i suša na poljoprivrednu proizvodnju, rad na otvorenom, dostupnost vode za gospodarske sektore i rizik od požara. U južnoj Europi posebno su ugrožena ruralna područja i lokalna gospodarstva koja ovise o poljoprivredi, uslugama ekosustava i ljetnom turizmu; 
• Niskopodne obalne regije, uključujući mnoge gusto naseljene gradove. One su izložene riziku od poplava, erozije i prodora slane vode koji su pogoršani porastom razine mora; 
• Najudaljenije regije EU-a. Oni se suočavaju s posebnim rizicima zbog svoje udaljene lokacije, slabije infrastrukture, ograničene gospodarske diversifikacije i, za neke od njih, snažnog oslanjanja na nekoliko gospodarskih djelatnosti. Posebni klimatski rizici mogu imati žarišne točke u regijama izvan onih koje su ovdje istaknute. 

Mjerenja temperature pokazuju da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, što znači da je kontinent s najbržim zagrijavanjem na Zemlji. To je posljedica nekoliko čimbenika, uključujući udio europskog zemljišta u Arktiku, koje se zagrijava još brže, gubitak leda i snježnog pokrivača te promjene u obrascima cirkulacije atmosfere koji pogoduju češćim ljetnim toplinskim valovima u Europi, posebno u zapadnoj Europi. 

Za više informacija o trenutačnim i predviđenim klimatskim uvjetima u Europi posjetite Izvješće o stanju klime u Europi 2023. koje su objavili Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Podaci EEA-e pokazuju da su ekstremni klimatski uvjeti u Europi od 1980. koštali oko 650 milijardi EUR štete. U razdoblju 2020. 2023. godišnji gubici premašili su oko 50 milijardi EUR. Kad je riječ o pojedinačnim događajima, poplava u kolovozu 2023. u Sloveniji prouzročila je izravnu i neizravnu štetu koja se procjenjuje na oko 16 % nacionalnog BDP-a.

Konzervativna je procjena da bi pogoršanje utjecaja klimatskih promjena moglo smanjiti BDP EU-a za oko 7 % do kraja stoljeća. Kumulativno dodatno smanjenje BDP-a za EU u cjelini moglo bi iznositi 2,4 bilijuna EUR u razdoblju od 2031. do 2050. ako globalno zagrijavanje trajnije premaši prag od 1,5 stupnjeva iz Pariškog sporazuma. Kad je riječ o troškovima povezanima s posebnim vremenskim ekstremima, procjenjuje se da troškovi suša iznose 9 milijardi EUR godišnje, a troškovi poplava ukupno više od 170 milijardi EUR od 1980. Godišnja šteta u Europi od obalnih poplava mogla bi do 2100. premašiti 1 bilijun EUR, pri čemu bi svake godine 3,9 milijuna ljudi bilo izloženo obalnim poplavama (Komunikacija Europske komisije „Upravljanje klimatskim rizicima – zaštita ljudi i blagostanja”, 2024.).

Razmjer potencijalne štete također bi mogao dodatno utjecati na konkurentnost gospodarstava i poduzeća, geopolitičko okruženje (npr. globalna sigurnost, zaštita, trgovinski tokovi i gospodarska stabilnost), radnu snagu i produbljivanje društvenih nejednakosti.

EU i njegove države članice već su ostvarili znatan napredak u razumijevanju klimatskih rizika s kojima se suočavaju i pripremi za njih. Provedba Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama već je u tijeku, a na nacionalnoj razini nacionalne procjene klimatskih rizika sve se više upotrebljavaju kao temelj za razvoj politike prilagodbe. Međutim, društvena pripravnost i dalje je niska jer provedba politika znatno zaostaje za brzim povećanjem razina rizika.

EUCRA ističe gdje je potrebno dodatno djelovanje i na razini EU-a i na razini država članica u područjima politika koja su najizloženija klimatskim rizicima. Pokazuje da je uključivanje trenutačnih i budućih klimatskih rizika zahtjev u gotovo sva područja politika, posebno u ona s dugim razdobljem politike, te da različite razine vlasti moraju surađivati jer je većina rizika u suvlasništvu.

U ožujku 2024. Europska komisija objavila je Komunikaciju o upravljanju klimatskim rizicima u Europi kao odgovor na EUCRA-u. Komisija ističe četiri glavne kategorije djelovanja: 

• poboljšano upravljanje i bliža suradnja na području otpornosti na klimatske promjene među nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama;
• alati za osnaživanje vlasnika rizika kako bi bolje razumjeli međusobnu povezanost klimatskih rizika, ulaganja i dugoročnih strategija financiranja;
• iskorištavanje strukturnih politika, među ostalim u vezi s prostornim planiranjem i kritičnom infrastrukturom;
• Pravi preduvjeti za financiranje otpornosti na klimatske promjene.

Kako bi se uklonili veliki rizici s pomoću mjera na terenu i poboljšanog višerazinskog upravljanja, uvidi se mogu izvući i iz 128 studija slučaja Climate-ADAPT.  (travanj 2024.).

EUCRA primjenjuje koncept klimatskih rizika iz Šestog izvješća o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) (AR6) i smjernice za procjenu rizika iz normi ISO 31000 i ISO 14091 ako je to izvedivo.

Opasnosti povezane s klimom obuhvaćaju kronične i akutne promjene klimatskih uvjeta koje mogu uzrokovati rizike za ljudske ili ekološke sustave. Uglavnom sinonimi uključuju klimatske nepogode, klimatske nepogode, nepogode povezane s klimatskim promjenama, pokretače klimatskih učinaka i pokretače klimatskih rizika. 

Neklimatski pokretači rizika obuhvaćaju one procese i uvjete koji određuju kako određene opasnosti povezane s klimom, pojedinačno ili u kombinaciji, utječu na ljudski ili ekološki sustav. One uključuju čimbenike stresa u okolišu, kao što su onečišćenje ili fragmentacija ekosustava; tehničke čimbenike, kao što su standardi projektiranja kritične infrastrukture; socioekonomske čimbenike, kao što su pristup osiguranju od poplava i univerzalnoj zdravstvenoj skrbi; i aspekte politike, kao što su određivanje područja rizika od poplava i provedba zabrana gradnje unutar njih. 

Na temelju postojećih znanstvenih dokaza proveden je strukturirani odabir, analiza i evaluacija rizika. Odabirom rizika utvrđeni su glavni klimatski rizici za Europu na temelju zajedničkih kriterija. U analizi rizika ti su rizici razvrstani prema njihovoj ozbiljnosti tijekom vremena, na temelju njihova potencijala za ozbiljne posljedice za Europu. U fazi evaluacije rizika ocijenjena je hitnost djelovanja EU-a s obzirom na ozbiljnost rizika tijekom vremena, povjerenje u procjenu ozbiljnosti rizika i vremenske aspekte mogućih mjera prilagodbe zajedno s preuzimanjem odgovornosti za rizike, spremnošću politike i horizontom politike. Strukturirana procjena rizika uključivala je autorske timove relevantnih poglavlja i neovisno povjerenstvo za preispitivanje rizika. Dodatne informacije dostupne su u Prilogu 2. izvješću EUCRA-e.

EUCRA je razvijena na temelju dostupnih podataka i znanja iz prethodnih procjena opasnosti i rizika povezanih s klimom u Europi i svijetu te je koordinirana s tekućim europskim procjenama kako bi se osigurala komplementarnost rezultata.

Ključni izvori podataka i znanja uključuju:

• izvješća i podaci iz usluga programa Copernicus u području klimatskih promjena (C3S);
• Šesto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) (AR6);
• Publikacije iz istraživačkih projekata financiranih u okviru programa Obzor 2020. i Obzor Europa
• projekti PESETA koje provodi Zajednički istraživački centar (JRC);
• izvješća i izvori znanja koje je izradila Europska komisija;
• Ostali proizvodi iz EGP-a, uključujući portal Climate-ADAPT.

Prva EUCRA bila je brza procjena, izrađena tijekom razdoblja od samo jedne i pol godine. Zbog ograničenog raspoloživog vremena izvješće nije moglo obuhvatiti sve aspekte učinaka klimatskih promjena na Europu te je stoga pozornost na neke rizike povezane s klimom bila ograničena ili uopće nije bila posvećena. To uključuje rizike povezane sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (kao što su geopolitički rizici i rizici povezani s nekontroliranim migracijama) i klimatske rizike kojima uglavnom upravljaju privatni subjekti. Nadalje, u izvješću se ne preispituju politike i mjere prilagodbe na nacionalnoj razini niti se procjenjuju posebna rješenja za prilagodbu ili njihova izvedivost, troškovi i koristi. 

EUCRA je pripremila Europska agencija za okoliš u suradnji sa širokim rasponom organizacija i stručnjaka pod zajedničkim vodstvom Europske komisije (koju predstavlja Glavna uprava za klimatsku politiku) i Europske agencije za okoliš. Glavni provedbeni partneri uključuju:

• EEA
• Partneri konzorcija Europskog tematskog centra za prilagodbu klimatskim promjenama i LULUCF (ETC CA):
• Euro-mediteranski centar za klimatske promjene
• EURAC Research – Europska akademija Bozen-Bolzano
• Barcelona Superračunalni centar
• Predictia Inteligentna podatkovna rješenja SL
• Finski institut za okoliš
• Stockholmski institut za okoliš
• Sveučilište Wageningen, Odjel za ekološke znanosti
• PBL Nizozemska agencija za procjenu utjecaja na okoliš
• Zajednički istraživački centar (JRC) i
• Usluge programa Copernicus u području klimatskih promjena (C3S)
• Vanjski doprinositelji

U izvješću je sudjelovalo ukupno 96 autora, uključujući 4 autora iz EEA-e, 54 autora iz CA-a za europsku teritorijalnu suradnju, 14 autora iz JRC-a, 2 autora iz C3S-a i 22 vanjska autora.

Priprema EUCRA-e dodatno je podržana od strane Zajednice prakse koja se sastojala od sljedećih skupina:

• Radna skupina Europske komisije
• Stručna savjetodavna skupina
• Povjerenstvo za ocjenu rizika
• Eionetova skupina za utjecaje, ranjivost i prilagodbu klimatskim promjenama

Da, rad na drugoj europskoj procjeni klimatskih rizika (EUCRA-2) već je u tijeku. EUCRA-2 ojačat će uzimanje u obzir gospodarske, socijalne i sigurnosne dimenzije u analizi klimatskih rizika uz istodobno jačanje sudjelovanja stručnjaka i dionika. Naglasak će biti na integraciji procjene rizika s praktičnim mjerama i politikama za smanjenje tih rizika, u skladu sa širim prioritetima politika EU-a. Objava je zakazana za treće tromjesečje 2028.  Više o smještajnom objektu EUCRA-2