Zgrade

Zgrade

Ključne poruke

• Zgrade mogu biti osjetljive na klimatske promjene, što može utjecati i na strukturne značajke zgrade i na unutarnje uvjete zgrade. Nemogućnost pravilne regulacije unutarnje temperature može dovesti do toplinske nelagode za korisnike, što može dovesti do negativnih učinaka na zdravlje, dobrobit i produktivnost.
• EU radi na rješavanju tog problema u nekoliko područja. Radila je na promicanju integracije prilagodbe klimatskim promjenama u standarde za zgrade, uspostavila je direktive za povećanje energetske učinkovitosti i učinkovitosti te razvila politike za poticanje obnove zgrada koja dovodi do poboljšane učinkovitosti resursa i energetske učinkovitosti. Europska komisija izradila je u ožujku 2023. smjernice na razini EU-a o otpornosti zgrada na klimatske promjene.
• Znanje o tome kako povećati otpornost izgrađenog okoliša ažurira se i razrađuje u okviru različitih istraživačkih programa, a EU nudi financijsku potporu, primjerice u okviru novog europskog Bauhausa, za inovativne ideje i rješenja.

Učinci i slabe točke

Zgrade mogu biti osjetljive na klimatske promjene. Budućnost može dovesti do povećanog rizika od urušavanja, degradacije građevinskih materijala, pa čak i strukturne cjelovitosti zgrada, znatnog gubitka vrijednosti zbog više oluja, štete od snijega ili slijeganja tla, zadiranja u vodu, pogoršanja unutarnje klime i smanjenog životnog vijeka zgrade. Potrebno je procijeniti otpornost novih i postojećih zgrada na trenutačne rizike i buduće klimatske promjene te ih u skladu s time planirati ili nadograditi.

Osim što utječu na strukturne značajke zgrade, klimatske promjene mogu utjecati i na uvjete u kojima ljudi žive, rade i komuniciraju u zatvorenom prostoru. Korisnici zgrada moraju upotrebljavati sustave grijanja i hlađenja kako bi se nosili s toplinskom nelagodom uzrokovanom ekstremnim temperaturama.

Politički okvir

Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama uključuje nekoliko mjera za rješavanje problema osjetljivosti izgrađenog okoliša na klimatske promjene, imajući na umu međusektorsku važnost zgrada u okviru europske klimatske politike. U strategiji se ističe potreba za poboljšanjem pripravnosti zgrada na klimatske promjene. Nadalje, u Strategiji se vodi računa o ulozi zgrada u prilagodbi velikih razmjera, na primjer u ograničavanju učinka urbanog toplinskog otoka zelenim krovovima i zidovima, te o potrebi za točnijim predviđanjima pritisaka klimatskih promjena na izgrađeni okoliš. Na razini zgrada odluke o politici ulaganja moraju se temeljiti na pouzdanim klimatskim podacima, uključujući odluke o obnovi na razini kućanstava. Kad je riječ o osiguranju zgrada, ključni je prioritet strategije premostiti jaz u zaštiti klime za infrastrukturu i izgrađeni okoliš. Povezanost vode i energije također je ključna, a građevinski sektor može pomoći u rješavanju povezanih ranjivosti.

U strategiji se prednost daje prirodnim rješenjima kao što su zeleni krovovi i zidovi, što može pomoći u smanjenju loše prilagodbe, a ta se praksa preporučuje izbjegavati. Na primjer, u zgradama prirodna rješenja mogu biti održiva alternativa isključivoj upotrebi klimatizacije za hlađenje. Mjere zelene infrastrukture (zeleni koridori, zelena urbana područja, drveće u gradovima te zeleni krovovi i zidovi) mogu povećati otpornost izgrađenog okoliša, posebno ako su integrirane u urbanističko planiranje i povezane s prirodnim rješenjima.

Izričito je predviđena integracija strategije prilagodbe i Komunikacije o valu obnove 2020. U okviru europskog zelenog plana valom obnove nastoje se udvostručiti stope obnove u sljedećih deset godina i osigurati veća energetska učinkovitost i učinkovitost resursa. Kad je riječ o prilagodbi, ističe se potreba za preispitivanjem standarda za grijanje i hlađenje u zgradama, uzimajući pritom u obzir ranjive osobe i poboljšavajući spremnost društva na toplinske valove. To se nastavlja u Preporuci o energetskom siromaštvu iz 2020., koja je također dio vala obnove.

Revizija  kriterija zelene javne nabave za poslovne zgrade iz 2016. pokrenuta je 2021. (u okviru vala obnove). Obuhvaća kriterije otpornosti na klimatske promjene i temelji se na pokazateljima razvijenima u okviru novog europskog okvira za održive zgrade. Cilj je potonjeg, pokrenutog 2020., procijeniti održivost zgrada tijekom njihova cijelog životnog ciklusa na temelju niza pokazatelja koji obuhvaćaju ekstremne vremenske rizike povezane sa zdravljem i toplinskom udobnošću, održivu odvodnju i potrošnju vode.

Politike EU-a povezane s grijanjem i hlađenjem zgrada navedene su na stranici Climate-ADAPT Health. Smjernice o tome nalaze se u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada i Direktivi o energetskoj učinkovitosti.

Unaprjeđenje baze znanja

U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost obuhvaćaju ranjivosti i mogućnosti prilagodbe izgrađenog okoliša iz globalne i nekoliko regionalnih perspektiva (uključujući Europu i Sredozemlje) te u okviru širih skupova kao što su gradska naselja, zdravlje i podizanje razine mora.

Fizičke prijetnje zgradama uzrokovane klimatskim promjenama su šumski požari, otapanje vječnog leda i porast razine mora, što je velika ranjivost mnogih obalnih gradova na niskim nadmorskim visinama, uključujući europske gradove. Izgrađeni okoliš stoga se smatra područjem za hitne mjere prilagodbe, kao što je revizija građevinskih propisa u perspektivi otpornijoj na klimatske promjene; primjenu inovativnih pristupa gradnji; ili čak preseljenje u sigurnija područja, kada se iscrpe mogućnosti za spašavanje nekih vrlo ranjivih naselja. Prijavljeni neujednačeni distribucijski učinci mjera prilagodbe koje je potrebno riješiti u okviru pravednih politika prilagodbe uključuju veće troškove, pogoršanje životnih uvjeta u zatvorenim prostorima (posebno za osobe u nepovoljnom položaju zbog lošijih građevinskih materijala cjenovno pristupačnih siromašnima) i prilagodbu na gentrifikaciju uzrokovanu klimatskim promjenama. U posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C razmatraju se učinci klimatskih promjena i mogućnosti prilagodbe u građevinskom sektoru koje mogu doprinijeti ograničavanju zagrijavanja na 1,5 °C.

Eurostatova revizija gradova pruža informacije temeljene na pokazateljima o sposobnosti prilagodbe gradova, uključujući infrastrukturu i zgrade. Preglednik karata za urbanu prilagodbu pruža pokazatelje, npr. prekrivanje tla i zelena urbana područja.

Atlas gradova iz usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus pruža usklađene informacije o zemljovidima pokrova i uporabe zemljišta u nekoliko stotina gradova i njihove okolice.

U okviru programa Europske komisije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. znanje za prilagodbu klimatskim promjenama u građevinskoj infrastrukturi jedna je od tema obuhvaćenih programom rada. Projekt RESIN pomaže gradovima da osmisle snažne strategije prilagodbe na svojoj najkritičnijoj infrastrukturi. ProjektomEU-CIRCLE razvija se okvir na razini Unije za potporu ključnim infrastrukturama koje su spremne na prirodne opasnosti, uključujući klimatske promjene. Cilj je projekta ABC21 proučiti najbolje održive dizajne za tople klimatske zone kako bi se oslobodio njihov tržišni i istraživački potencijal. Projekt je usmjeren na bioklimatski pristup projektiranju, niskoenergetske tehnike hlađenja i lokalne građevinske materijale koji se već upotrebljavaju u toplijim dijelovima svijeta, kao što je Afrika, i koji se mogu identificirati i prilagoditi drugim geografskim područjima.

Daljnje znanje o urbanoj prilagodbi dostupno je na stranici Climate-ADAPT Urban.

Potpora ulaganjima i financiranju

Financijska sredstva EU-a za prilagodbu podupiru se višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. 2027., kojim se osigurava da su mjere za prilagodbu klimatskim promjenama integrirane u sve glavne programe potrošnje EU-a.

Financijska sredstva EU-a za potporu otpornosti infrastrukture, uključujući zgrade, uglavnom se organiziraju u okviru kohezijske politike, točnije, putem Europskog fonda za regionalni razvoj.

Fond solidarnosti EU-a intervenira u hitnim slučajevima nakon nastanka štete. Mogu se financirati i događaji povezani s klimatskim promjenama.

Od 2021. istraživački program Obzor Europa obuhvaća zgrade u okviru odredišta 4 „Učinkovito, održivo i uključivo korištenje energije” klastera 5 „Klimatska energija i mobilnost”. rok za podnošenje prijedloga u rujnu 2023. bio je za dvije teme u okviru odredišta 4 ovog programa, koje su bile usmjerene na pripremu povijesnih zgrada za klimatske promjene i otpornost ranjivih zgrada na disruptivne događaje; stoga bi se novi projekti koji se odnose na prilagodbu zgrada mogli financirati tijekom nadolazeće zime. Zgrade su jedno od područja djelovanja na koje je usmjerena misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama u okviru programa Obzor Europa, kojom se promiče „mobilizacija sredstava dostupnih za val obnove kako bi se javne zgrade i socijalni stanovi naknadno prilagodili klimatskim promjenama i učinili ih resursno i energetski učinkovitima, zdravima i usklađenima s načelima kružnog gospodarstva” u duhu integracije načela vala obnove i strategije prilagodbe.

Druge vrste prilagodbe financiranja EU-a u infrastrukturnom sektoru su bespovratna sredstva Europske investicijske banke. Europska investicijska banka aktivno promiče otpornost na klimatske promjene u financiranim projektima.

Osiguranjima se nastoje financijski nadoknaditi štete nastale zbog katastrofa za koje se očekuje da će se povećati zbog klimatskih promjena. Osiguranje je vrlo važan instrument prilagodbe klimatskim promjenama u infrastrukturnom sektoru, uključujući zgrade.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi prilagodbe

Europske organizacije za normizaciju, CEN i CENELEC, od 2014. promiču integraciju prilagodbe klimatskim promjenama u građevinske norme, potičući njihov razvoj i usklađivanje s ciljem uključivanja učinaka klimatskih promjena, tehnološkog napretka i društvenih zahtjeva u odluke o ulaganjima, u skladu s mandatom Europske komisije.

Nadahnut kreativnim pokretom od prije jednog stoljeća, EU je u okviru inicijative Val obnove pokrenuo novi europski Bauhaus kao platformu za poticanje kreativnog zajedničkog stvaranja novih rješenja za održiv i lijep izgrađeni okoliš u EU-u. Cilj je inicijative olakšati razmjenu ideja o pristupačnijim i pristupačnijim održivim životnim prostorima, mobilizirati kreativnost dizajnera, arhitekata, inženjera, znanstvenika, studenata i nadahnutih ljudi bilo kojeg podrijetla, s ciljem da se u konačnici poboljša kvaliteta našeg životnog iskustva. Pružat će i financijsku potporu putem ad hoc poziva na podnošenje prijedloga i programa u okviru višegodišnjeg financijskog okvira. Početna faza već je dovela do nekoliko izvornih doprinosa, na temelju kojih je Europska komisija 15. rujna 2021. objavila Komunikaciju.

Sporazumom gradonačelnika o klimi i energiji pruža se potpora mjerama prilagodbe u urbanom kontekstu. Više informacija dostupno je na stranici ClimateAdapt Urban.