Financijski

Financijski

Ključne poruke

• Izloženost same infrastrukture financijskog sektora klimatskim promjenama niska je u usporedbi s izloženošću i osjetljivošću imovine u koju ulažu. Izloženost pokretačima klimatskih rizika odražava nejednaku ranjivost među regijama i sektorima EU-a, ali i koncentraciju u određenim portfeljima financijskog sektora, bankama i financijskim institucijama.
• Održiva ulaganja u prilagodbu usklađena su u taksonomiji EU-a koja s vremenom treba obuhvatiti više gospodarskih djelatnosti i primjenjiva je na globalnoj razini. Financijski sektor putem ulaganja koja su označena kao održiva može promicati i podupirati mjere prilagodbe kako bi se smanjili fizički klimatski rizici. Preostali rizici mogu se prenijeti putem mehanizama osiguranja.

Učinci i slabe točke

Za izvješćivanje o prilagodbi i mjerenje napretka privatnih poduzeća i javnih subjekata svih veličina bit će potrebni različiti podaci i pokazatelji te detaljniji podaci nego što su danas dostupni u većini nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika i planova prilagodbe.

Neuzimanje u obzir posljedica klimatskih promjena može stvoriti znatne rizike za financijski sektor. Procjenjuje se da su ekstremni vremenski i klimatski uvjeti u razdoblju od 1980. do 2021. iznosili 560 milijardi EUR (vrijednosti iz 2021.). Relativno mali broj događaja odgovoran je za velik dio gospodarskih gubitaka: 5 % vremenskih i klimatskih događaja s najvećim gubicima odgovorno je za 57 % gubitaka, a 1 % događaja uzrokuje 26 % gubitaka (vlastiti izračuni EEA-e na temelju izvornog skupa podataka). Prosječni godišnji gubici (stalne cijene, 2021. u eurima) iznosili su oko 9,7 milijardi EUR u razdoblju 1981. – 1990., 11,2 milijarde u razdoblju 1991. – 2000., 13,5 milijardi u razdoblju 2001. – 2010. i 15,3 milijarde u razdoblju 2011. – 2020. S 56,5 milijardi EUR 2021. ima najveću godišnju vrijednost za cijeli vremenski niz.

Velik dio otpornosti društava ovisit će o sposobnosti smanjenja udjela potencijalnih gospodarskih gubitaka zbog klimatskih promjena uzrokovanih neosiguranom imovinom i djelatnostima – jazu u zaštiti klime.

Politički okvir

Kao odgovor na sve veće značajne učinke klimatskih promjena, Europska komisija s jedne je strane počela uključivati otpornost na klimatske promjene u fiskalne okvire, a s druge strane bankarski sektor i sektor osiguranja počeli su samostalno poduzimati mjere za suočavanje s tim učincima.

Kad je riječ o utjecaju klimatskih promjena na europsko gospodarstvo i financijski sustav, u Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama detaljnije se upućuje na Strategiju EU-a za održivo financiranje jer održivo financiranje ima ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva politike u okviru europskog zelenog plana, kao i međunarodnih obveza EU-a u pogledu ciljeva u području klime i održivosti.

Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih i provedbenih akata kojima se utvrđuje način na koji nadležna tijela i sudionici na tržištu ispunjavaju obveze utvrđene u toj direktivi. Komisija je u srpnju 2023. donijela prvi delegirani akt koji uključuje zahtjeve za objavljivanje informacija o klimatskim promjenama.

Sektor osiguranja

Čini se da se udio neosiguranih gospodarskih gubitaka uzrokovanih svim zabilježenim vremenskim i klimatskim opasnostima povećava zbog sporih mjera prilagodbe i češćih ekstremnih vremenskih uvjeta u nedostatku viših stopa pokrivenosti osiguranjem od klimatskih promjena. Klimatski rizici vjerojatno će opteretiti lokalna gospodarstva i uzrokovati tržišne nedostatke koji utječu i na potrošače i na osiguravatelje. Češći katastrofalni događaji, u kombinaciji s potrebom da se zadovolje promjenjivi regulatorni zahtjevi, mogu ugroziti poslovne modele poduzeća i učiniti osiguranje određenog rizika nepristupačnim za klijente ili neizvedivim za osiguravatelje. Kako je navedeno u šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost ključno je rješenje za prilagodbu poboljšanje pristupa kreditima i osiguranju kako bi se ublažile razlike u pristupu resursima i njihovoj brojnosti.

Kako bi riješila ta pitanja, Europska komisija:

• Jačanje dijaloga između osiguravatelja, oblikovatelja politika i drugih dionika putem dijaloga o otpornosti na klimatske promjene. Glavni je cilj dijaloga smanjiti taj jaz u zaštiti klime. Njime predsjedaju GU CLIMA i GU FISMA;
• utvrđuje i promiče najbolje prakse u području financijskih instrumenata za upravljanje rizicima, u bliskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA);
• istražiti širu upotrebu financijskih instrumenata i inovativnih rješenja za suočavanje s rizicima uzrokovanima klimatskim promjenama.

Solventnost II je direktiva u zakonodavstvu Europske unije koja kodificira i usklađuje propise EU-a o osiguranju. To se prvenstveno odnosi na iznos kapitala koji osiguravajuća društva iz EU-a moraju imati kako bi smanjila rizik od nesolventnosti. Međutim, u Direktivi se zasad ne uzimaju u potpunosti u obzir rizici koji proizlaze iz klimatskih promjena te postoji nekoliko glasova koji pozivaju na bolje obuhvaćanje tog aspekta u podmodulu rizika od prirodnih katastrofa.

Bankarski i investicijski sektor

Banke su pod sve većim regulatornim i komercijalnim pritiskom kako bi se zaštitile od utjecaja klimatskih promjena i uskladile s globalnim programom održivosti. Zbog nedostatka regulatornog i nadzornog okvira brojne središnje banke i regulatorna tijela diljem svijeta postali su svjesni svoje uloge i potencijalnog mandata u rješavanju problema klimatskih promjena i rizika za okoliš s kojima se taj sektor suočava. Na primjer, skupina središnjih banaka, uključujući Europsku središnju banku, pokrenula je 2017. umrežavanje za ekologizaciju financijskog sustava. Cilj mu je doprinijeti analizi i upravljanju rizicima povezanima s klimom i okolišem u financijskom sektoru te mobilizirati opće financiranje kako bi se podržao prijelaz na održivo gospodarstvo.

Nadalje, nekoliko privatnih banaka počelo je razvijati nove proizvode kao što su zelene obveznice ili zelene hipoteke. Zelene obveznice su dužnički instrumenti koji se razlikuju od konvencionalnih vrijednosnih papira s fiksnim prinosom samo po tome što se izdavatelj obvezuje koristiti primitke za financiranje projekata koji bi trebali imati pozitivne učinke na okoliš ili klimu. Tehnička stručna skupina za održivo financiranje objavila je 2020. svoj vodič za upotrebljivost standarda EU-a za zelene obveznice.

Pod zelenom hipotekom banka ili hipotekarni zajmodavac nudi kupcu nekretnine povlaštene uvjete ako može dokazati da nekretnina za koju posuđuje ispunjava određene ekološke standarde.

Uredbom o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost uvode se obveze objavljivanja podataka o načinu na koji institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom uključuju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike u svoje postupke upravljanja rizicima. Delegiranim aktima dodatno će se utvrditi zahtjevi za uključivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika u odluke o ulaganjima, što je dio dužnosti institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovinom prema ulagateljima i korisnicima.

Unaprjeđenje baze znanja

Mnoge aktivnosti povezane s održivim financiranjem, financiranjem u području klime i prilagodbe klimatskim promjenama povezane su s međunarodnom dimenzijom. Ova je stranica usmjerena na ono što je važno za države članice EGP-a na nacionalnoj razini. Više informacija o međunarodnim i razvojnim aspektima dostupno je na stranicama UNFCCC-a i njegovu portalu s podacima.

IPCC se također uglavnom usredotočuje na međunarodne financijske tokove (i na niskougljične aspekte, a ne na aspekte prilagodbe), ali poglavlje o međusektorskim pitanjima ulaganja i financiranja iz 5. izvješća IPCC-a o procjeni (AR5), Radna skupina III., također detaljno opisuje neka domaća pitanja. Doprinosi Radne skupine za učinke, prilagodbu i ranjivost (Radna skupina II.) šestom izvješću o procjeni planiraju se za 2022.

Globalni centar za prilagodbu vodi program financiranja borbe protiv klimatskih promjena kako bi se prilagodba klimatskim promjenama i otpornost na njih uključile u donošenje odluka, povećala financijska sredstva za prilagodbu klimatskim promjenama i otpornost na njih te razvili inovativni financijski instrumenti.

Europska agencija za okoliš objavila je 2007. tehničko izvješće Klimatske promjene: trošak nedjelovanja i trošak prilagodbe te trenutačno provodi novi projekt na tu temu, a radovi će biti dostupni 2022.

Nedavni istraživački projekti o financiranju i ekonomiji prilagodbe su, na primjer, projekt H2020_Insurance koji je dodatno razvijen u okviru OASIS-a za modeliranje gubitaka i OASIS Hubu ili projekt NAIAD usmjeren na vrijednost osiguranja prirode. Ostali projekti koji se bave ekonomijom i financiranjem prilagodbe su, na primjer, COACCH, ClimateCost Econadapt, ili NATURANCE. Ispituju tehničku, financijsku i operativnu izvedivost i uspješnost rješenja koja se temelje na kombinaciji financiranja rizika od katastrofa i ulaganja u prirodna rješenja.

Potpora ulaganjima i financiranju

Višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO) za razdoblje 2021. 2027. iznosi 1,21 bilijun eura, uz dodatnih 807 milijardi eura iz instrumenta EU-a za oporavak sljedeće generacije. 30 % tog proračuna namijenjeno je aktivnostima kojima se doprinosi klimatskim ciljevima. Komisija je novim VFO-om povećala sredstva za financiranje borbe protiv klimatskih promjena i prilagodbe, među ostalim inovativnim mehanizmima kao što je Europski fond za održivi razvoj plus, iskorištavanjem sredstava u bilateralnim kanalima i preko država članica EU-a.

Dodatne pojedinosti o obvezama financiranja dostupne su ovdje, a pregled mehanizama financiranja EU-a za razdoblje 2021. 2027. dostupan je ovdje.

Osim mehanizama financiranja unutar EU-a, EU i njegove države članice povećali su 2019. svoju ukupnu financijsku potporu trećim zemljama za borbu protiv klimatskih promjena za 7,4 %, u iznosu od 21,9 milijardi EUR, od čega je 52 % potrošeno na pomoć partnerima EU-a u prilagodbi klimatskim promjenama. Osiguravanje visokog udjela financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u okviru međunarodne suradnje EU-a, a posebno za prilagodbu, ostat će i u budućnosti.

Potpora provedbi prilagodbe

EIOPA dalje razvija aktivnosti za provedbu održivog financiranja, npr. s prikazom razlika u zaštiti od osiguranja, metodološkim radom na uključivanju klimatskih promjena u osiguranje od prirodnih katastrofa (kapitalni zahtjevi za solventnost) ili u preuzimanje rizika i određivanje cijena neživotnog osiguranja.