Planiranje korištenja zemljišta

Ključne poruke

• Planiranje uporabe zemljišta utvrđeno je kao jedan od najučinkovitijih postupaka za olakšavanje lokalne prilagodbe klimatskim promjenama. Postojeći procesi i alati dostupni u okviru postupka prostornog planiranja korištenja zemljišta u EU-u, uključujući službene planove, prostorne i/ili razvojne dozvole, pomažu u minimiziranju razvojnih rizika za općinu od predviđenih učinaka povećanih poplava, šumskih požara, klizišta i/ili drugih prirodnih opasnosti zbog klimatskih promjena.

Učinci, ranjivosti i rizici

Europa je jedan od najintenzivnije korištenih kontinenata na svijetu. Ima najveći udio zemljišta (do 80 %) koja se koriste za naseljavanje, proizvodne sustave (posebno poljoprivredu i šumarstvo) i infrastrukturu. Međutim, često se javljaju proturječni zahtjevi za korištenje zemljišta, koji zahtijevaju odluke koje uključuju teške kompromise.

Uzimanje zemljišta, širenje urbanih područja i gospodarske aktivnosti dovode do fragmentacije staništa, čime se smanjuje otpornost ekosustava. Fragmentacija utječe na sva područja Europe, čak i na vrlo rijetko naseljena područja. Praćenjem rascjepkanosti podupiru se mjere politike čiji je cilj osigurati da preostala staništa mogu poduprijeti bioraznolikost.

Planiranje uporabe zemljišta utvrđeno je kao jedan od najučinkovitijih postupaka za olakšavanje lokalne prilagodbe klimatskim promjenama. Postojeći procesi i alati dostupni u okviru postupka prostornog planiranja korištenja zemljišta u EU-u, uključujući službene planove, prostorne i/ili razvojne dozvole, pomažu u minimiziranju razvojnih rizika za općinu od predviđenih učinaka povećanih poplava, šumskih požara, klizišta i/ili drugih prirodnih opasnosti zbog klimatskih promjena.

Okvir politike

Odluke o planiranju korištenja zemljišta i upravljanju njime obično se donose na lokalnoj ili regionalnoj razini, npr. u okviru urbanističkog planiranja ili poljoprivrednih i šumarskih praksi. Međutim, Europska komisija ima ulogu u osiguravanju da države članice u svojim planovima razvoja uporabe zemljišta i praksi integriranog upravljanja zemljištem uzmu u obzir pitanja okoliša. Na primjer, primjena Direktive o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš i Direktive o procjeni utjecaja na okoliš, ali i sektorskih propisa kao što su Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o poplavama, zajednička poljoprivredna politika i mreža TEN-T utječu na lokalne politike korištenja zemljišta.

Način na koji koristimo zemljište ima najveći utjecaj na naše emisije stakleničkih plinova. Više od polovice naših bruto emisija stakleničkih plinova (metan, dušikov dioksid i ugljikov dioksid) dolazi iz poljoprivrede. Na primjer, uzgoj stoke odgovoran je za velik udio naših ukupnih emisija metana. U srpnju 2021. Europska komisija donijela je niz zakonodavnih prijedloga u kojima se utvrđuje kako namjerava postići klimatsku neutralnost u EU-u do 2050., uključujući prijelazni cilj neto smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. Paketom se predlaže revizija nekoliko zakonodavnih akata EU-a u području klime, uključujući zakonodavstvo o prometu i korištenju zemljišta.

U skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a donesenim u svibnju 2018. države članice EU-a moraju osigurati da se obračunane emisije stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta ili šumarstva uravnoteže barem ekvivalentnim obračunanim uklanjanjem CO2 iz atmosfere u razdoblju od 2021. do 2030. Uredbom o LULUCF-u provodi se dogovor čelnika EU-a iz listopada 2014. da bi svi sektori trebali doprinijeti cilju smanjenja emisija EU-a do 2030., uključujući sektor korištenja zemljišta.

Europska gospodarstva i dobrobit ljudi ovise o prirodnim resursima, uključujući sirovine i svemir (kopnene resurse), kao i o okolišnim uvjetima koji pogoduju osiguravanju čistog zraka, vode i zdrave hrane. Jedan od prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okolišjest „kontinuirani napredak u jačanju i uključivanju kapaciteta za prilagodbu, među ostalim na temelju pristupa ekosustava, jačanju otpornosti i prilagodbe te smanjenju osjetljivosti okoliša, društva i svih sektora gospodarstva na klimatske promjene, uz istodobno poboljšanje prevencije katastrofa povezanih s vremenskim uvjetima i klimom te pripravnosti za njih”. Jedan je od uvjeta koji omogućuju postizanje prioritetnih ciljeva rješavanje problema degradacije zemljišta i osiguravanje zaštite i održivog korištenja tla.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za sektor planiranja uporabe zemljišta.

Usluga praćenja kopna programa Copernicus pruža podatke daljinskog istraživanja o pokrovu zemljišta i promjenama pokrova zemljišta. Kopnena služba podijeljena je u četiri glavne sastavnice, od kojih su dvije najvažnije povezane s korištenjem zemljišta:

• Paneuropska usluga pruža informacije o pokrovu i korištenju zemljišta te njegovim promjenama, kao i biogeofizičkim parametrima na europskoj razini u visokoj rezoluciji. Paneuropsku komponentu koordinira Europska agencija za okoliš (EEA) i proizvodi skupove podataka CORINE Land Cover, slojeve visoke razlučivosti, biofizičke parametre i Europsku uslugu kretanja u tlu. Pokrivenost zemljišta CORINE predviđena je za 1990., 2000., 2006., 2012. i 2018. Taj skup podataka koji se temelji na vektorima uključuje 44 razreda pokrova zemljišta i korištenja zemljišta. Vremenska serija uključuje i sloj prenamjene zemljišta, čime se naglašavaju promjene u pokrovu zemljišta i uporabi zemljišta.
• Lokalna služba usmjerena je na različite žarišne točke, tj. područja koja su sklona posebnim izazovima i problemima u području okoliša. Lokalnu komponentu koordinira Europska agencija za okoliš, a cilj joj je pružiti konkretne i detaljnije informacije koje nadopunjuju informacije dobivene u okviru paneuropske komponente. Lokalna komponenta usmjerena je na različite žarišne točke, tj. područja koja su sklona posebnim izazovima i problemima u području okoliša.

Dodatni skupovi podataka programa Copernicus, kao što su Nepropusnost i drugi tematski slojevi visoke rezolucije, i Urban Atlas razvijeni su kao nadopuna podacima vremenskih serija pokrivenosti zemljišta Corine i upotrebljavaju se za daljnje procjene kao što su recikliranje zemljišta i fragmentacija krajolika.

Glavni izvor podataka EEA-e je usluga praćenja kopna programa Copernicus, koja uključuje skup podataka o pokrovu kopna programa Corine koji je izrađen za 1990., 2000., 2006., 2012. i 2018. i temelji se na suradnji s državama članicama i zemljama sudionicama programa Copernicus. To je, na primjer, osnova za pokazatelj preuzimanja zemljišta. EEA prima tehničku potporu Europskog tematskog centra za urbane i zemljišne sustave te sustave tla (ETC/ULS).