Prijevoz

Prijevoz

Ključne poruke

• Učinci klimatskih promjena u prometnom sektoru povezani su s ekstremnim vremenskim i hidrološkim pojavama, kao što su obilne kiše, oluje i ekstremni vjetar, morski udari, poplave ili toplinski valovi. Te manifestacije klimatskih promjena posebno utječu na prometnu infrastrukturu, a time i na sam prijevoz, njegovu pouzdanost i sigurnost.
• U okviru strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama mjere prilagodbe u prometu provodit će se na integriran način s drugim inicijativama europskog zelenog plana, kao što je strategija za održivu i pametnu mobilnost. Ovom se strategijom, zajedno s akcijskim planom, utvrđuju temelji za postizanje zelene i digitalne transformacije prometnog sustava EU-a i povećanje njegove otpornosti na klimatske promjene. Ključno je područje djelovanja EU-a priprema transeuropske prometne mreže koju financira EU za klimatske promjene. Procjene aspekata prilagodbe klimatskim promjenama povezanih s prometom navedene su u izvješćima mehanizma izvješćivanja EEA-e o prometnom okolišu.
• Još jedno važno područje jest ažuriranje normi kojima se uređuju sigurnost i učinkovitost infrastrukture u kontekstu klimatskih promjena, koje se provodi u suradnji s europskim organizacijama za normizaciju.

Učinci i slabe točke

Promet je sastavni dio gospodarstva i društva te ima ključnu ulogu u svakodnevnom životu ljudi i poduzeća. Mjere usmjerene na jačanje otpornosti prometa i smanjenje osjetljivosti prometnog sustava na klimatske promjene trebalo bi osmisliti u skladu s nastojanjima da se promet učini manje ugljično intenzivnim, održivim i pametnijim.

Klimatske promjene utječu na prometni sektor na više načina. Većina utjecaja odnosi se na ekstremne vremenske i hidrološke događaje, kao što su obilne kiše, oluje i ekstremni vjetar, morski udari, poplave ili toplinski valovi koji će se u budućnosti vjerojatno češće javljati zbog klimatskih promjena. Te manifestacije klimatskih promjena posebno utječu na prometnu infrastrukturu, a time i na sam prijevoz, njegovu pouzdanost i sigurnost.

Politike usmjerene na utjecaj klimatskih promjena, ranjivost i prilagodbu (CCIVA) prometa usmjerene su na jačanje otpornosti prometa na učinke klimatskih promjena u skladu s nastojanjima da se utjecaj prometa na okoliš i klimatski sustav svede na najmanju moguću mjeru.

Politički okvir

Na europskoj razini procesi politike u prometnom sektoru uglavnom su usmjereni na ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje utjecaja prometa na okoliš, što pogoduje prilagodbi, ali ne i posebno prilagodbi.

S obzirom na sustavnu prirodu Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, mjere prilagodbe u prometu provodit će se na integriran način s drugim inicijativama europskog zelenog plana kao što je Strategija za održivu i pametnu mobilnost. Strategijom za mobilnost, zajedno s akcijskim planom, utvrđuju se temelji za postizanje zelene i digitalne transformacije prometnog sustava EU-a i povećanje njegove otpornosti na klimatske promjene. Paket „Spremni za 55 %” uključuje zakonodavne prijedloge i političku inicijativu o reviziji sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a), uključujući njegovo proširenje na pomorski promet, reviziju pravila o emisijama iz zračnog prometa i uspostavu zasebnog sustava trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade.

Prilagodba transeuropske prometne mreže (TEN-T) koju financira EU klimatskim promjenama osigurava se zakonodavstvom EU-a o smjernicama Unije za razvoj mreže TEN-T. Postupak evaluacije TEN-T-a koji je 2019. provela Europska komisija doveo je do revizije Uredbe i odgovarajućih smjernica. Svrha je tog postupka evaluacije razviti učinkovitu, sigurnu, pametnu i održivu prometnu mrežu koja uzima u obzir digitalizaciju i bavi se klimatskim promjenama. Na temelju rezultata postupka evaluacije Komisija će u studenome 2021. pripremiti i predložiti revidiranu Uredbu o TEN-T-u.

Unaprjeđenje baze znanja

U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost obuhvaćaju ranjivosti i mogućnosti prilagodbe za prometni sektor u okviru različitih poglavlja iz globalne perspektive i nekoliko regionalnih perspektiva, uključujući Europu, Sredozemlje i Arktik. Promet se smatra sastavnim dijelom širih agregata, kao što su gradska naselja i ključna infrastruktura, uglavnom u vezi s podizanjem razine mora ili otapanjem vječnog leda. S obzirom na važnost globalne trgovine hranom, poremećaj u prometnoj infrastrukturi glavni je čimbenik rizika u okviru reprezentativnog ključnog rizika za niske obalne sustave i za sigurnost opskrbe hranom. Očekuje se da će se promet na Arktiku suočiti s bitnim promjenama zbog klimatskih promjena: očekuje se da će otvaranje novih ruta donijeti nove mogućnosti, kao i nove izazove, kako za teretne tako i za putničke brodove; Očekuje se da će otapanje vječnog leda uzrokovati velike poremećaje na arktičkim kopnenim prometnim putovima, s vrlo ograničenim prostorom za provedbu učinkovitih rješenja za prilagodbu.

Znanje o CCIVA-i u prometu u Europi postupno se gradi i unapređuje istraživanjima koja financira EU i redovitim postupcima procjene koje provode poznate organizacije, uključujući izvješća o procjeni IPPC-a, izvješća UNEP-a o GEO-u i izvješća EEA-ina mehanizma izvješćivanja o prometu i okolišu (TERM).

U petom izvješću IPPC-a o procjeni istaknuto je da se za prometni sektor preporučuju strukturne mjere prilagodbe, poboljšanja infrastrukture i upravljanje rizicima od katastrofa, dok neki odgovori na prilagodbu mogu uključivati znatne dodatne koristi, sinergije i kompromise.

OECD odgovara na izazov prilagodbe klimatskim promjenama pružanjem potpore vladama u planiranju i provedbi djelotvornih, učinkovitih i pravednih politika prilagodbe. OECD je 2016. u suradnji s Međunarodnim prometnim forumom objavio izvješće Adapting Transport to Climate Change and Extreme Weather (Prilagodba prometa klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim uvjetima), koje se bavi temeljnim izazovima koje klimatske promjene predstavljaju za vlasnike prometne infrastrukture. U ovom se izvješću ispituju strategije koje mogu pomoći tijelima nadležnima za promet da smanje rizike u pogledu performansi mreže povezane s promjenama ekstremnih vremenskih uvjeta.

Aspekti prilagodbe klimatskim promjenama povezani s prometom obrađeni su i u izvješćima EEA TERM.  Izvješće Europske agencije za okoliš „Prirodna rješenja u Europi: U politikama, znanju i praksi za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa održivi gradski prijevoz smatra se sastavnim dijelom prilagođenih gradova otpornih na klimatske promjene. U izvješću EEA-e Adaptation of transport to climate change in Europe (Prilagodba prometa klimatskim promjenama u Europi) istražuju se trenutačne prakse prilagodbe klimatskim promjenama koje se odnose na promet u europskim zemljama. U njemu se daje pregled izazova i stanja mjera prilagodbe, pregled nekoliko inicijativa u različitim zemljama i zaključci o mogućim daljnjim koracima.

Istraživački projekti usmjereni na prilagodbu prometa klimatskim promjenama dobili su potporu u okviru programa Obzor 2020., a posebno kao dio društvenih izazova pametnog, zelenog i integriranog prometa. Glavna je svrha projekta RESilient Transport InfraSTructure to extreme events povećati otpornost prijevoza na prirodne ekstremne događaje i ekstremne događaje izazvane ljudskim djelovanjem. Drugi projekt, strategije za otpornost prometnih mreža FOr RESilient na ekstremne događaje, usmjeren je na povećanje otpornosti ključnih elemenata multimodalne prometne infrastrukture kao što su mostovi, tuneli i terminali. Cilj je projekta Sustav za upravljanje infrastrukturom za optimizirani odgovor na ekstremne događaje na kopnenim prometnim mrežama, koji se temelji na GIS-u, osmisliti, potvrditi i provesti holističke metode, strategije, alate i tehničke intervencije kako bi se znatno povećala otpornost infrastrukture kopnenog prometa. razvoj sustava za potporu odlučivanju kako bi se povećala otpornost prometne infrastrukture na temelju kombinirane upotrebe zemaljskih i zračnih senzora; i napredni alati za modeliranje glavna su svrha projekta PANOPTIS.

Potpora ulaganjima i financiranju

U višegodišnjem financijskom okviru (VFO) ukupna dodijeljena sredstva za program Instrument za povezivanje Europe – Promet iznose 12,8 milijardi EUR za cijelo programsko razdoblje 2021. 2027. Ta bi se sredstva trebala ulagati u razvoj prometne infrastrukture i povećanje njezine otpornosti, uključujući mrežu TEN-T.

Projekti u području prometa na nacionalnoj razini usmjereni, među ostalim, na povećanje otpornosti prometa na klimatske promjene financijski će se podupirati financijskim instrumentima kohezijske politike EU-a putem operativnih programa. Ukupni dodijeljeni doprinos EU-a za cijelo programsko razdoblje iznosit će 274,3 milijarde EUR.

U prethodnom razdoblju financiranja od 2014. do 2020. kohezijska politika primala je potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a među prioritetima ulaganja relevantnima za prilagodbu u prometu bili su „mrežna infrastruktura u prometu i energetici” s ukupnim proračunom od 67,3 milijarde EUR i „prilagodba klimatskim promjenama i poboljšanje; sprečavanje rizika” s proračunom od 43,2 milijarde EUR. Europska komisija objavila je informativni članak o klimatskim promjenama i velikim projektima u kojem se dodatno opisuju zahtjevi povezani s klimatskim promjenama i smjernice za velike projekte.

Projekt SUMP plus u Civitasu, koji se financira iz programa Obzor 2020., pomaže gradovima svih veličina u provedbi planova održive gradske mobilnosti. Ovim se projektom stvaraju novi pristupi i alati u šest „gradskih laboratorija” kao što su Antwerpen u Belgiji i Platanias u Grčkoj. Dobre prakse i pouke iz tih laboratorija prenijet će se političarima, stručnjacima i istraživačima u državama članicama te vodećim materijalima i alatima.

Nastavak programa Obzor 2020. jest program za istraživanja i inovacije Obzor Europa za razdoblje 2021. 2027. s ukupnim proračunom od 95,5 milijardi EUR. Struktura programa sastoji se od četiri istraživačka prioriteta. U okviru prioriteta Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost, projekti u prometnom sektoru financirat će se u okviru teme Klima, energetika i mobilnost s ukupnim proračunom od 15,1 milijarde eura.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi

Važna mjera za smanjenje osjetljivosti prometa u EU-u na klimatske promjene jest razvoj i široka primjena infrastrukturnih standarda otpornih na klimatske promjene. Prometna infrastruktura okosnica je prometnog sustava, a primjenom tih standarda osigurat će se otpornost infrastrukture na štetne učinke klimatskih promjena, kao što su poplave, jak vjetar ili iznimno visoke temperature. Komisija surađuje s europskim organizacijama za normizaciju na ažuriranju normi kojima se uređuju sigurnost i učinkovitost infrastrukture u kontekstu klimatskih promjena. Početkom 2015. osnovana je Koordinacijska skupina CEN-CENELEC-a za prilagodbu klimatskim promjenama na temelju mandata EU-a za reviziju i razvoj infrastrukturnih standarda otpornih na klimatske promjene. U prvoj fazi ovog zahtjeva za normizaciju tehnički odbori odabrali su 13 normi za reviziju, od čega su dvije norme, električna i elektronička primjena za željeznice i opremu za zemaljsku podršku zrakoplovima, povezane s prometnim sektorom. U drugoj fazi, koja je započela krajem 2017., nastavljena je revizija standarda. Istodobno je izrađen Vodič CEN-CENELEC-a za rješavanje pitanja prilagodbe klimatskim promjenama u normama kako bi se tehničkim odborima pružila potpora u reviziji normi u pogledu klimatskih promjena. Komisija potiče države članice da uključe nacionalnu normizaciju u provedbu svojih nacionalnih strategija prilagodbe.

Europska komisija podupire održivu gradsku mobilnost promicanjem koncepta planova održive gradske mobilnosti (SUMP), koji je opisan u Komunikaciji Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa. Opći je cilj planova održive gradske mobilnosti poboljšati kvalitetu života građana rješavanjem glavnih prometnih izazova povezanih s okolišem u gradovima, kao što su onečišćenje zraka/šum, klimatske promjene i integracija novih usluga mobilnosti. Provedbom planova održive gradske mobilnosti osigurava se da prometni sustav bude raznolikiji i ekološki prihvatljiviji kako bi bio otporniji i na učinke klimatskih promjena. Revidirano izdanje Smjernica za razvoj i provedbu plana održive gradske mobilnosti razvijeno je kao rezultat jednogodišnjeg postupka uključivanja dionika.

UPOZORENJE prilagodbe

Paneuropski postupci praćenja, izvješćivanja i evaluacije u prometnom sektoru odvijaju se uglavnom u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, odnosno intenziteta ugljika u prometu i emisija stakleničkih plinova (izvješćivanje UNFCCC-u), upotrebe obnovljivih izvora energije u prometu ili okolišne učinkovitosti prometa. Ne postoji obvezno i zakonski utemeljeno izvješćivanje na europskoj razini koje bi pružalo pregled učinaka, ranjivosti i prilagodbe prometa u državama članicama EU-a.

U budućnosti bi provedbu planova održivog urbanog razvoja trebalo redovito pratiti i ocjenjivati u skladu sa smjernicama planova održive gradske mobilnosti kako bi se maksimalno povećala učinkovitost i dodana vrijednost za kvalitetu života u gradovima i prilagodbu prometa klimatskim promjenama.