Učinci, rizici i ranjivosti

Globalni klimatski sustav nastavit će se mijenjati stoljećima zbog prošlih i budućih emisija stakleničkih plinova. Toplinski valovi, poplave i drugi učinci na ekosustave, ljudsko zdravlje i gospodarstvo vjerojatno će postati ozbiljniji u narednim desetljećima. Procjene učinka na klimu, rizika i osjetljivosti upotrebljavaju se za utvrđivanje prirode i razmjera tih učinaka na prirodne sustave i ljudsko društvo. Procjene se uvelike razlikuju ovisno o cilju procjene, zemljopisnom području i ciljnom sektoru ili sustavu. Stoga se primjenjuje širok raspon metoda i alata, potkrijepljenih relevantnim informacijama iz prijašnjih opažanja i budućih scenarija klimatskih promjena, okolišnih uvjeta i socioekonomskih čimbenika.  Alat za potporu prilagodbi (AST) i alat za potporu prilagodbi gradova (UAST) pružaju smjernice za procjenu rizika i ranjivosti.

Procjena i planiranje

Učinci klimatskih promjena razlikovat će se među regijama, od sektora do sektora, pa čak i unutar sektora. Razumijevanje posebnih ranjivosti i rizika ključno je za planiranje i provedbu mjera prilagodbe na regionalnoj razini. Klimatske promjene ključni su pokretač rizika povezanih s klimom, ali nisu jedini.

Razmjer i tempo globalnih klimatskih promjena u budućnosti ovisi o razvoju društva i gospodarstava na globalnoj razini. Te su promjene obuhvaćene globalnim socioekonomskim i klimatskim scenarijima. Društveno-ekonomski scenariji pružaju vjerodostojne opise mogućih budućih stanja u svijetu na temelju odluka koje je donijelo društvo – to nisu predviđanja. Globalni društveno-gospodarski scenariji temelje se na scenarijima emisija stakleničkih plinova, koje globalni klimatski modeli upotrebljavaju za predviđanje budućih klimatskih promjena na globalnoj razini. Te se projekcije mogu smanjiti primjenom regionalnih klimatskih modela ili tehnika statističkog smanjenja vrijednosti kako bi se izračunale detaljnije klimatske projekcije za Europu.

Regionalni učinci klimatskih promjena ovise i o razvoju okolišnih, socioekonomskih, političkih i tehnoloških uvjeta na regionalnoj razini. Na primjer, ljudi mogu povećati svoju ranjivost urbanizacijom obalnih poplavnih ravnica, krčenjem brežuljaka ili izgradnjom zgrada u rizičnim područjima. S druge strane, mogu smanjiti svoju ranjivost izgradnjom institucionalnih i tehničkih kapaciteta za rješavanje klimatskih nepogoda.

Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost pružaju pregled učinaka, rizika i osjetljivosti na klimatske promjene utvrđenih u svim sektorima i regijama, uključujući usmjerenost na Europu.

Procjena ranjivosti i rizika obvezna je za planiranje i provedbu mjera prilagodbe te za određivanje prioriteta u pogledu resursa. U njima se utvrđuje koje su regije, sektori ili sastavni dijelovi sustava posebno pogođeni klimatskim promjenama i gdje postoji hitna potreba za prilagodbom.

Europska agencija za okoliš od 2004. redovito objavljuje izvješća o klimatskim promjenama, učincima i ranjivosti u Europi. U posljednjem izdanju (2017.) procjenjuju se trendovi i predviđanja klimatskih promjena i njihovih učinaka diljem Europe na temelju 35 pokazatelja. Preispituje se i razvoj politika prilagodbe na europskoj, transnacionalnoj i nacionalnoj razini te razvoj osnovne baze znanja. Europski istraživač klimatskih podataka u suradnji s uslugom klimatskih promjena programa Copernicus pruža ažuriranu verziju nekoliko klimatskih pokretača i pokazatelja. U okviru misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama EEA je izradila pregled pokazatelja prilagodbe koji pruža pregled opasnosti, učinaka, izloženosti, ranjivosti i mjera prilagodbe na podnacionalnoj razini.

GU CLIMA i EEA pokrenuli su 2022. pripremu prve europske procjene klimatskih rizika (EUCRA) radi procjene trenutačnih i budućih učinaka klimatskih promjena i rizika povezanih s okolišem, gospodarstvom i širim društvom u Europi.

Destinacija Zemlja (DestinE), vodeća inicijativa Europske komisije za razvoj vrlo preciznog digitalnog modela Zemlje na globalnoj razini, pratit će, simulirati i predvidjeti interakciju između prirodnih pojava i ljudskih aktivnosti. Svrha digitalnih blizanaca bit će pomoći nam da budemo bolje pripremljeni za odgovor na velike prirodne katastrofe, prilagodbu klimatskim promjenama i predviđanje socioekonomskog učinka.

DRMKC - Centar za podatke o rizicima mrežna je platforma GIS-a koja podržava planere i donositelje odluka u rješavanju učinaka klimatskih promjena. Pruža nekoliko pregleda s podacima o rizicima, ranjivosti, gospodarskim štetama i ljudskim gubicima diljem Europe zbog opasnih događaja. Pregled procjene rizika Centra za podatke o rizicima DRMKC-a pruža razinu rizika za različite vrste imovine i opasnosti na razini zemlje, NUTS 2 i NUTS 3. Pregled ranjivosti pruža indeks četiriju dimenzija ranjivosti koji obuhvaća sustavnu ranjivost na katastrofe na razini zemlje, NUTS2 i NUTS3. Nadzorna ploča gubitaka i šteta naposljetku pruža gubitke zbog niza opasnosti, po godini i ukupno, kako u pogledu gospodarskog učinka tako i u pogledu pogođenih osoba.

Smjernice o tome kako procijeniti rizike i ranjivosti mogu se pronaći u alatu za potporu prilagodbi (AST) i alatu za potporu prilagodbi gradova (UAST), posebno u koraku 2. Procjena rizika i ranjivosti povezanih s klimatskim promjenama.

Klimatske usluge

Globalni okvir za klimatske usluge omogućuje bolje upravljanje rizicima klimatske varijabilnosti i promjena razvojem znanstveno utemeljenih informacija i predviđanja o klimi te njihovim uključivanjem u planiranje, politiku i praksu na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U Europi usluga klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) omogućuje pristup podacima i informacijama o prošlim i budućim klimatskim promjenama radi potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju. C3S je stavio na raspolaganje bazu podataka o klimi, koja pruža kvalitetne informacije o Zemljinoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti klime. Ciljane informacije o klimi za određene sektore i područja politika sve se više stavljaju na raspolaganje putem Sektorskog informacijskog sustava C3S (C3S SIS).  Usluga praćenja atmosfere programa Copernicus (CAMS) pruža redovito ažurirane procjene dnevnih emisija CO2 za sve zemlje EU-a na temelju podataka o aktivnostima za šest sektora. C3S svake godine od početka 2018. objavljuje izvješće o stanju klime u Europi, u kojem se daje pregled godišnje i sezonske klime te ključnih trendova posljednjih desetljeća. To je izvješće 2022. sastavljeno zajedno sa Svjetskom meteorološkom organizacijom. Nadalje, u mnogim se zemljama razvijaju i provode klimatske usluge (vidjeti stranice za pojedine zemlje).