Učinci, rizici i ranjivosti

Globalni klimatski sustav nastavit će se mijenjati stoljećima zbog prošlih i budućih emisija stakleničkih plinova. Toplinski valovi, poplave i drugi učinci na ekosustave, ljudsko zdravlje i gospodarstvo vjerojatno će postati ozbiljniji u narednim desetljećima. Procjene učinka na klimu, rizika i osjetljivosti upotrebljavaju se za utvrđivanje prirode i razmjera tih učinaka na prirodne sustave i ljudsko društvo. Procjene se uvelike razlikuju ovisno o cilju procjene, zemljopisnom području i ciljnom sektoru ili sustavu. Stoga se primjenjuje širok raspon metoda i alata, potkrijepljenih relevantnim informacijama iz prošlih opažanja i budućih scenarija klimatskih promjena, okolišnih uvjeta i socioekonomskih čimbenika.  Alat za potporu prilagodbi (AST) i Alat za potporu prilagodbi gradova (UAST) pružaju smjernice za procjenu rizika i ranjivosti.

Procjena i planiranje

Učinci klimatskih promjena razlikovat će se među regijama, od sektora do sektora, pa čak i unutar sektora. Razumijevanje specifičnih ranjivosti i rizika ključno je za planiranje i provedbu mjera prilagodbe na regionalnoj razini. Klimatske promjene ključni su pokretač rizika povezanih s klimom, ali nisu jedini.

Opseg i brzina globalnih klimatskih promjena u budućnosti ovise o razvoju društva i gospodarstava na globalnoj razini. Te su promjene zabilježene u globalnim socioekonomskim i klimatskim scenarijima. Društveno-ekonomski scenariji pružaju vjerodostojne opise mogućih budućih stanja u svijetu na temelju odluka društva – oni nisu predviđanja. Globalni socioekonomski scenariji utječu na scenarije emisija stakleničkih plinova, koje globalni klimatski modeli upotrebljavaju za izradu projekcija budućih klimatskih promjena na globalnoj razini. Te se projekcije mogu smanjiti primjenom regionalnih klimatskih modela ili tehnika statističkog smanjenja kako bi se izračunale detaljnije klimatske projekcije za Europu.

Regionalni učinci klimatskih promjena ovise i o razvoju okolišnih, socioekonomskih, političkih i tehnoloških uvjeta na regionalnoj razini. Na primjer, ljudi mogu povećati svoju ranjivost urbanizacijom obalnih poplavnih ravnica, krčenjem brežuljaka ili izgradnjom zgrada u rizičnim područjima. S druge strane, mogu smanjiti svoju ranjivost izgradnjom institucionalnih i tehničkih kapaciteta za rješavanje klimatskih opasnosti.

U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability (Učinci, prilagodba i ranjivost) pruža pregled utvrđenih učinaka, rizika i ranjivosti povezanih s klimatskim promjenama u svim sektorima i regijama, uključujući usmjerenost na Europu.

Procjena ranjivosti i rizika obvezna je za planiranje i provedbu mjera prilagodbe te za određivanje prioriteta u pogledu resursa. U njima se utvrđuju regije, sektori ili komponente sustava koji su posebno pogođeni klimatskim promjenama i područja u kojima postoji hitna potreba za prilagodbom.

EEA od 2004. redovito objavljuje izvješća o „klimatskim promjenama, učincima i ranjivosti u Europi”. U posljednjem izdanju (2017.) ocjenjuju se trendovi i predviđanja u pogledu klimatskih promjena i njihovih učinaka diljem Europe na temelju 35 pokazatelja. U njemu se također preispituje razvoj politika prilagodbe na europskoj, transnacionalnoj i nacionalnoj razini, kao i razvoj temeljne baze znanja. Europski istraživač podataka o klimi u suradnji sa službom za klimatske promjene programa Copernicus daje ažuriranu verziju nekoliko klimatskih pokretača i pokazatelja. U okviru misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama EEA je razvila nadzornu ploču za prilagodbu koja pruža pregled opasnosti, učinaka, izloženosti, ranjivosti i mjera prilagodbe na podnacionalnoj razini.

GU CLIMA i EEA pokrenuli su 2022. pripremu prve europske procjene klimatskih rizika (EUCRA) kako bi procijenili trenutačne i buduće učinke klimatskih promjena i rizike povezane s okolišem, gospodarstvom i širim društvom u Europi.

Odredište Zemlja (DestinE), vodeća inicijativa Europske komisije za razvoj vrlo preciznog digitalnog modela Zemlje na globalnoj razini, pratit će, simulirati i predvidjeti interakciju između prirodnih fenomena i ljudskih aktivnosti. Svrha je digitalnih blizanaca pomoći nam da budemo bolje pripremljeni za odgovor na prirodne katastrofe velikih razmjera, prilagodbu klimatskim promjenama i predviđanje socioekonomskih posljedica.

DRMKC - Risk Data Hub je GIS web platforma koja podržava planere i donositelje odluka u rješavanju utjecaja klimatskih promjena. U njemu se nalazi nekoliko kontrolnih ploča s podacima o rizicima, ranjivosti, gospodarskoj šteti i ljudskim gubicima diljem Europe uzrokovanima opasnim događajima. Nadzorna ploča za procjenu rizika Centra za podatke o rizicima DRMKC-a pruža razinu rizika za različite resurse i opasnosti na razini zemlje, NUTS 2 i NUTS 3. Nadzorna ploča za ranjivost pruža indeks četiriju dimenzija ranjivosti kojim se obuhvaća sustavna ranjivost na katastrofe na razini zemlje, NUTS2 i NUTS3. Naposljetku, kontrolna ploča „Gubici i šteta” pruža podatke o gubicima zbog niza opasnosti, po godini i ukupno, i u pogledu gospodarskog učinka i u pogledu pogođenih osoba.

Smjernice o tome kako procijeniti rizike i ranjivosti mogu se pronaći u alatu za potporu prilagodbi (AST) i alatu za potporu prilagodbi gradova (UAST), a posebno u 2. koraku „Procjena rizika od klimatskih promjena i osjetljivosti na njih”.

Usluge u području klime

Globalni okvir za klimatske usluge omogućuje bolje upravljanje rizicima klimatskih varijabilnosti i promjena razvojem znanstveno utemeljenih klimatskih informacija i predviđanja te njihovim uključivanjem u planiranje, politiku i praksu na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U Europi usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) omogućuju pristup podacima i informacijama o prošlim i budućim klimatskim promjenama radi potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju. C3S je na raspolaganje stavio trgovinu podataka o klimi, koja pruža kvalitetne i sigurne informacije o prošloj, sadašnjoj i budućoj klimi na Zemlji. Ciljane informacije o klimi za određene sektore i područja politike sve se više stavljaju na raspolaganje putem Sektorskog informacijskog sustava C3S (C3S SIS).  Usluge praćenja stanja atmosfere programa Copernicus (CAMS)pružaju redovito ažurirane procjene dnevnih emisija CO2 za sve države članice EU-a na temelju podataka o aktivnostima za šest sektora. Svake godine od početka 2018. C3S objavljuje Europsko izvješće o stanju klime, u kojem se daje pregled godišnje i sezonske klime u godini te ključnih trendova tijekom posljednjih desetljeća. To je izvješće 2022. izrađeno u suradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom. Nadalje, u mnogim se zemljama razvijaju i provode klimatske službe (vidjeti stranice za pojedine zemlje).