European Union flag

Gradovi su ključna središta gospodarskih i kulturnih aktivnosti u Europi. Na njih već utječu klimatske nepogode kao što su intenzivne oborine i toplinski valovi, za koje se predviđa da će zbog klimatskih promjena postati intenzivniji i češći. Kako klimatske promjene napreduju, gradovi se moraju prilagoditi kako bi u budućnosti ostali ugodni za život, funkcionalni i prosperitetni. Prilagodba je postupak prilagodbe stvarnim ili očekivanim klimatskim i klimatskim nepogodama kojim se nastoje smanjiti negativni učinci ili iskoristiti korisne prilike. Slično kao i u slučaju smanjenja emisija stakleničkih plinova, hitno je potrebno pripremiti se za neizbježne učinke klimatskih promjena. Gradovi moraju djelovati odmah kako bi u budućnosti izbjegli ili smanjili smrtne slučajeve povezane s vremenskim prilikama (npr. zbog toplinskih valova) i gospodarske gubitke uzrokovane ekstremnim klimatskim pojavama. Do travnja 2020. gotovo 3000 gradova diljem Europe obvezalo se poduzeti mjere za prilagodbu u okviru Sporazuma gradonačelnika, a taj se broj povećava.

Predviđeno povećanje učestalosti i intenziteta opasnosti povezanih s klimom, npr. poplava, toplinskih valova, šumskih požara i suša, zahtijeva odgovor ne samo nacionalnih vlada nego i lokalnih tijela. Prilagodba može biti snažno lokaliziran proces zbog posebnih zemljopisnih, sociodemografskih ili gospodarskih obilježja određenog mjesta. Gradska i gradska tijela najbolje poznaju opasnosti koje se pojavljuju na lokalnoj razini (vidjeti korak 2.1.)i posebne uzroke ranjivosti na lokalnom području (npr. značajke stanovništva, vrste infrastrukture, gospodarski najvažniji sektori itd.; vidjeti korak 2.3.)te su stoga u dobrom položaju za njihovo rješavanje.

Prilagodba klimatskim promjenama na lokalnoj razini izbjegavanjem ili smanjenjem rizika ima gospodarskog smisla. Prema E3G-u, gospodarski troškovi gradova EU-a zbog ekstremnih vremenskih uvjeta mogli bi do 2070. dosegnuti više od 190 milijardi EUR godišnje, ako se ne poduzmu mjere. Na primjer, u Kopenhagenu su poplave u središtu grada zbog velikih padalina 2011. prouzročile štetu veću od 6 milijardi DKK (više od 800 milijuna EUR). Potencijalni troškovi budućih oborina bili su toliko visoki da su opravdali potrošnju od 12 milijardi DKK na više od 300 projekata upravljanja oborinskim vodama diljem grada u razdoblju od 20 godina.

Osim toga, vodeće agencije za kreditni rejting sve više razmatraju spremnost gradova na klimatske promjene u procjeni rizika od pozajmljivanja novca. Osim toga, gradovi koji su sigurni od prirodnih katastrofa i ugodni za život (npr. osiguravanjem zelenih površina) obično privlače i zadržavaju više ulaganja i kvalificirane radne snage.

Reports

Urban adaptation in Europe: how cities and towns respond to climate change
Climate change response in Europe: what's the reality? Analysis of adaptation and mitigation plans from 200 urban areas in 11 countries
Towards the Metropolitan City: adaptation strategies to climate change using new technologies and integrated approaches for e-governance and spatial planning decision-making
Climate change adaptation: Empowerment of local and regional authorities, with a focus on their involvement in monitoring and policy design
Climate change adaptation in Delta Cities
Climate Change and Cities: Second Assessment Report of the Urban Climate Change Research Network

Vidjeti i Climate-ADAPT.

Opcije prilagodbe u sustavu Climate-ADAPT

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.