All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodies1.2 Prikupljanje početnih informacija
Razvoj politike prilagodbe trebao bi se temeljiti na dokazima i pouzdanim informacijama. Pri početku planiranja prilagodbe trebalo bi prikupiti relevantne informacije. To uključuje utvrđivanje postojećeg rada na stvarnim i potencijalnim budućim učincima klimatskih promjena, tekuće aktivnosti prilagodbe i primjere dobre prakse u gradu ili izvan njega. Kako bi se to postiglo, potrebno je udružiti se sa stručnjacima kako bi se popunili nedostaci u znanju ili kapaciteti koji nedostaju.
Pregledom stanjaprilagodbe na platformi za izvješćivanje Sporazuma gradonačelnika MyCovenant (ili izvanmrežnom radnom verzijom predloška za izvješćivanje)pomaže se gradovima potpisnicima da dobiju pregled stanja grada i sljedećih koraka. Može poslužiti kao dobra početna točka i pregled procesa, struktura, povezanih podataka i informacija koji bi bili potrebni za postizanje ključnih etapa za prilagodbu.
Trenutačni i budući učinci klimatskih promjena
Pri pokretanju postupka planiranja prilagodbe klimatskim promjenama trebalo bi provesti prvu analizu postojećeg rada na trenutačnim ili budućim mogućim kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim učincima klimatskih promjena. Široki prvi pregled pomoći će u pokretanju postupka i razvoju argumenata za prilagodbu te pružiti osnovu za detaljniju analizu u kasnijoj fazi. Osim toga, pomaže u poticanju rasprave o aspektima relevantnima za politiku prilagodbe, kao što su ciljevi, prioritetni sektori, ranjive skupine itd. Mogle bi se provesti studije i procjene za grad ili šire okolno područje, skupovi klimatskih podataka i statistički računi prošlih prirodnih katastrofa povezanih s vremenskim prilikama i njihovih učinaka. To bi moglo utjecati na nekoliko sektora/tema, a sektorska udruženja, konzultantska društva ili pojedinačni javni subjekti mogli su provesti sektorske analize. Sektor osiguranja vrlo je napredan u provedbi procjena rizika te bi mu se moglo pristupiti radi suradnje. Vidjeti i 2. korak te 2. poglavlje izvješća Europske agencije za okoliš Urban adaptation in Europe: način na koji gradovi reagiraju na klimatske promjene, koji pruža pregled utjecaja klimatskih promjena na europske gradove utemeljen na dokazima.
U tablici u nastavku navedene su vrste informacija koje su potrebne za donošenje odluka o prilagodbi na lokalnoj razini. Konačni raspon informacija koje će se dobiti ovisit će o ciljevima, obuhvatu i razini detalja, kao i odabranim metodologijama za planiranje prilagodbe. Podaci na nacionalnoj razini povezani s klimatskim promjenama često se prikupljaju na središnjoj razini u okviru nacionalnih klimatskih portala i/ili statističkih ureda. Druga je mogućnost stupiti u kontakt s organizacijama i institucijama navedenima u koraku 1.8.
Vrste informacija | Primjeri izvora informacija |
|---|---|
Vremenske prognoze Uočeni trendovi Klimatske projekcije | Dnevne i sezonske vremenske prognoze Praćenje ekstremnih događaja (toplinski valovi, cikloni, oluje, poplave) Rezultati modeliranja globalnih modela cirkulacije Modeliranje rezultata regionalnih klimatskih modela i modela utjecaja Lokalno znanje |
Procjene utjecaja na okoliš i prirodne opasnosti | Agencije za zaštitu okoliša Tijela za upravljanje resursima |
Trenutačne procjene osjetljivosti i prilagodljivih kapaciteta | Podaci o stanovništvu, demografski i društveno-gospodarski podaci (npr. iz popisa stanovništva) Zdravstveni kartoni Karte infrastrukture, zelenih površina, javnozdravstvenih ustanova |
Društveno-gospodarske projekcije budućnosti | Projekcije stanovništva Prostorni razvojni planovi Scenariji političkih kretanja, obrazaca potrošnje, razvoja infrastrukture, preobrazbe tržišta itd. |
Druge relevantne strategije, politike i planovi | Postojeći planovi za poplave, oluje, toplinske valove, suše ili druge opasnosti. Strategije za: ● Održivi/gospodarski razvoj ● Prostorno planiranje ● Upravljanje vodama i resursima ● Zaštita okoliša |
Aktivnosti u tijeku
Prilagodba se ne smije provoditi u izolaciji. Trebalo bi utvrditi relevantne instrumente i tekuće mjere koje se već provode u urbanom području, kao što su smanjenje rizika od katastrofa, zaštita biološke raznolikosti ili politike planiranja uporabe zemljišta. Osim toga, trebalo bi utvrditi postojeće nacionalne, relevantne regionalne ili sektorske strategije/planove prilagodbe u zemlji.
Ta pitanja mogu pomoći timu za prilagodbu da u bliskoj suradnji s kolegama iz drugih općinskih tijela i pogođenim dionicima utvrdi tekuće aktivnosti relevantne za prilagodbu:
- Jeste li se u svojem radu ikad susreli s temom klimatskih promjena ili prilagodbe?
- Jesu li u ime vaše organizacije ili odjela provedeni projekti ili studije o učincima klimatskih promjena ili su takve studije planirane?
- Jeste li upoznati sa studijama ili projektima na temu klimatskih promjena ili prilagodbe iz drugih izvora (sveučilišta, drugih istraživačkih institucija, vladinih ministarstava, drugih država itd.) koji su važni za vaše područje rada?
- Postoje li već mjere koje pridonose prilagodbi klimatskim promjenama čak i ako nisu posebno utvrđene kao mjere prilagodbe?
- Jesu li već provedene ciljane mjere prilagodbe?
- Postoje li postojeći alati, strategije, procesi itd. koji su važni ili bi se mogli upotrijebiti za prilagodbu klimatskim promjenama?
- Koje su mreže ili inicijative relevantne za prilagodbu već aktivne ili bi se mogle upotrijebiti za prilagodbu?
Primjeri dobre prakse
Prakse prilagodbe koje dobro funkcioniraju u jednom urbanom području obično se mogu prenijeti kako bi se riješile slične situacije u drugim urbanim područjima. Međutim, uspješnost pojedinačnih mjera može ovisiti o opsegu problema i konkretnom opsegu provedbe. Iskorištavanjem postojećih informacija o dobrim praksama prilagodbe (tj. studija slučaja Climate-ADAPT koje se mogu pronaći u koraku 3.2.)i iskustava također se može optimizirati upravljanje pojedinačnim resursima i naporom.
Reports
Guidance and tools
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?