2.4 Provođenje procjena rizika i osjetljivosti

2.4 Provođenje procjena rizika i osjetljivosti

Planiranje prilagodbe na lokalnoj razini zahtijeva razumijevanje trenutačnih i predviđenih klimatskih nepogoda (vidjeti korak 2.1. i korak 2.2.),kao i razumijevanje osjetljivih dijelova grada (korak 2.3.). Ta se dva čimbenika kombiniraju u procjeni rizika i osjetljivosti. Postoji mnoštvo metoda koje se mogu primijeniti za provedbu procjena rizika i osjetljivosti u urbanim područjima. Znanje o različitim vrstama metoda i njihovim rezultatima važno je za odabir najučinkovitije i najdjelotvornije metode koja će se primjenjivati u skladu s kapacitetima lokalnih vlasti.

Rizike od klimatskih promjena u gradu trebalo bi karakterizirati sa stajališta nekoliko aspekata: klimatske prijetnje (predviđeni klimatski uvjeti); kontekst zemljopisnog položaja (npr. obalno područje, planinska regija itd.); te pogođeni sektori i sustavi (npr. zdravlje ljudi, infrastruktura, promet, luke, energetika, voda, socijalna dobrobit itd.), uključujući učinke na najranjivije skupine (npr. starije osobe, beskućnike, osobe kojima prijeti siromaštvo itd.).

 Ovim se korakom gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika podupiru u razvoju procjene rizika i ranjivosti. U okviru izvješćivanja Sporazuma gradonačelnika procjena rizika i ranjivosti uključuje podatke o klimatskim nepogodama, osjetljivim sektorima, sposobnosti prilagodbe i ranjivim skupinama stanovništva. Kad je riječ o klimatskim nepogodama, od gradova potpisnika traži se da definiraju vjerojatnost i učinak najrelevantnijih nepogoda, njihovu očekivanu promjenu intenziteta i učestalosti te vremenske okvire. To se postiže definiranom naznakom razine povjerenja. Za svaku utvrđenu klimatsku opasnost definiraju se ranjivi sektori i njihova razina osjetljivosti. Nadalje, utvrđuje se procjena kapaciteta za prilagodbu na sektorskoj razini primjenom pozitivnih kategorija kapaciteta za prilagodbu, kao što su pristup uslugama, državni i institucionalni kapaciteti, fizički i okolišni kapaciteti, znanje i inovacije. Moguće je i dodijeliti pokazatelje za utvrđene ranjive sektore i sposobnost prilagodbe. Sve prethodno opisane komponente RVA-e, zajedno s pokazateljima uzorka, dostupne su na platformi za izvješćivanje MyCovenant (vidjeti i izvanmrežnu radnu verziju predloška za izvješćivanje).

Procjene rizika prvenstveno su usmjerene na predviđene promjene klimatskih uvjeta, inventar imovine na koju bi to moglo utjecati, vjerojatnost da će se učinak dogoditi i posljedice koje iz toga proizlaze. Procjene ranjivosti naglašavaju izloženost, osjetljivost i sposobnost prilagodbe sustava, imovine i populacija. Integrirane procjene rizika i osjetljivosti odnose se i na osjetljivost i na učinke klimatskih nepogoda.

Metode osmišljene za procjene rizika i osjetljivosti mogu se podijeliti na metode „odozgo prema dolje”, koje se obično temelje na kvantitativnim podacima (npr. podaci iz popisa stanovništva, klimatski modeli smanjenog opsega) i upotrebljavaju mapiranje; te metode odozdo prema gore u kojima se često primjenjuje lokalno znanje za utvrđivanje rizika i koje su općenito kvalitativne prirode.

U procjenama osjetljivosti koje se temelje na pokazateljima upotrebljavaju se skupovi unaprijed definiranih pokazatelja koji mogu biti kvantitativni i kvalitativni te se mogu procijeniti modeliranjem ili savjetovanjem s dionicima.

Brza metoda provjere rizika, koja se temelji na postojećem znanju, može se primijeniti iz prve ruke kako bi se bolje razumjele potrebe za dubinskom procjenom.

Odabir metodologije procjene rizika ili osjetljivosti trebao bi se temeljiti na:

• raspoloživi ljudski i financijski resursi;
• dostupnost podataka;
• postojeće znanje;
• razina uključenosti dionika;
• razmjer i raspon potencijalnih rizika;
• Preferirana vrsta rezultata za daljnje planiranje mjera prilagodbe.

Neovisno o primijenjenoj metodi, u procjeni bi se trebali uzeti u obzir barem sljedeći elementi:

• trendovi različitih klimatskih varijabli (npr. prosječna i ekstremna temperatura, broj dana s ekstremnim vrućinama, intenzivne padaline, snježni pokrivač), po mogućnosti na temelju niza različitih klimatskih scenarija;
• očekivani (izravni i neizravni) učinci (prijetnje i prilike) utvrđivanjem najrelevantnijih opasnosti, kao i najugroženijih područja grada s obzirom na prostornu raspodjelu ukupnog stanovništva, ranjivog stanovništva, gospodarskih aktivnosti i gospodarskih vrijednosti;
• vremenski okviri, kao što su kratkoročni, srednjoročni (npr. 2050.) ili dugoročni (npr. kraj stoljeća);
• Pokazatelj razine pouzdanosti (npr. visoka, srednja, niska) takvih učinaka kako bi se olakšao postupak donošenja odluka s obzirom na stupanj nesigurnosti povezan s rezultatima.

 Internetski seminar Sporazuma gradonačelnika „Procjenarizika i ranjivosti”sadržava iskustva gradova potpisnika Sporazuma i njihov pristup provedbi RVA-e.