5.4 Rješavanje problema klimatskih promjena prilagodbom klimatskim promjenama i njihovim ublažavanjem

5.4 Rješavanje problema klimatskih promjena prilagodbom klimatskim promjenama i njihovim ublažavanjem

Ublažavanje učinaka klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova i prilagodba rizicima koje predstavljaju klimatske promjene dva su komplementarna pristupa rješavanju problema klimatskih promjena. Budući da se ublažavanje i prilagodba odnose na isti uzrok učinka, moraju raditi na integriran način kako bi uspješno ostvarili svoje ciljeve. Nadalje, razne mjere prilagodbe mogu doprinijeti postizanju ciljeva ublažavanja i obrnuto, čime se maksimalno povećavaju moguće posredne koristi.

Odluku o ublažavanju ili prilagodbi obično donose različite razine upravljanja i različite skupine donositelja odluka. Glavna je razlika između tih dvaju područja politike u tome što napori za ublažavanje klimatskih promjena doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, dok napori za prilagodbu pridonose povećanju otpornosti na učinke klimatskih promjena.  Kako bi se ta dva aspekta uskladila, preporučuje se da dionici koji predstavljaju planiranje i provedbu ublažavanja budu uključeni u ciklus planiranja i provedbe prilagodbe radi kontinuiranog pružanja povratnih informacija i unakrsnih provjera (vidjeti i korake 1.3. i 1.6.).

Sljedeća razmatranja mogu biti korisna za određivanje interakcije između ublažavanja i prilagodbe:

• Utječu li mjere prilagodbe na ciljeve ublažavanja? Na primjer, neke mjere prilagodbe mogu zahtijevati povećanu potrošnju energije; odabirom uporabe energije iz obnovljivih izvora omogućit će se manje negativnih kompromisa s ublažavanjem.

• Utječu li mjere ublažavanja na ciljeve prilagodbe? Na primjer, pošumljavanje usmjereno na povećanje sekvestracije ugljika kao mjere ublažavanja u sušnoj regiji moglo bi uzrokovati veću potražnju za ograničenim i smanjenim vodnim resursima, čime bi se ograničio potencijal prilagodbe. Moglo bi doći i do tržišnog natjecanja za zemljišne resurse između mjera ublažavanja i prilagodbe. Integrirano planiranje stoga se snažno preporučuje za utvrđivanje najkorisnije kombinacije mjera ublažavanja i prilagodbe.

• Postoje li drugi postupci koji utječu i na mjere ublažavanja i na mjere prilagodbe? To bi mogli biti procesi u različitim područjima politika i donošenja odluka koji bi mogli neizravno utjecati i na ublažavanje i na prilagodbu, npr. korištenje zemljišta i urbanističko prostorno planiranje, planiranje vodnih resursa, upravljanje rizicima od katastrofa, strateško razvojno planiranje, proračunska pitanja, infrastrukturni projekti, zdravstvene i socijalne politike itd. Uključivanje (vidjeti korak 5.3.)razmatranja o ublažavanju i prilagodbi u sva relevantna područja donošenja odluka ključno je za osiguravanje usklađenosti različitih strateških ciljeva.

• Postoje li odluke kojima se poboljšavaju posredne koristi ili stvaraju kompromisi između prilagodbe i ublažavanja? To bi mogle biti odluke koje su izravno relevantne i za prilagodbu i za ublažavanje, međutim, u njima se izričito ne uzimaju u obzir posredne koristi i kompromisi, npr. u pogledu raspodjele vode između hidroenergije i potrošnje, dodjele proračunskih sredstava za aktivnosti ublažavanja i prilagodbe, sustava praćenja koji obuhvaćaju prilagodbu i ublažavanje, odluka o medijskoj pokrivenosti koje neuravnoteženo pogoduju ublažavanju ili prilagodbi. U svim slučajevima u kojima se donose odluke s izravnim učincima na prilagodbu i ublažavanje preporučuje se uspostava mehanizama za izričito rješavanje interakcija.

Glavni urbani sektori s najviše sinergija između prilagodbe i ublažavanja su prostorno planiranje, energetika i gradnja/zgrade (vidjeti korak 2.3.).

Kako bi se na odgovarajući način riješili ti aspekti međusobne povezanosti, potrebno je razmotriti ublažavanje tijekom cijelog ciklusa prilagodbe, posebno pri utvrđivanju, procjeni i odabiru mogućnosti prilagodbe (vidjeti 3. i 4. korak). Osim toga, razvijena strategija prilagodbe i akcijski plan (vidjeti korak 5.1.)trebali bi se baviti interakcijama i sinergijama s naporima za ublažavanje klimatskih promjena.