Sustavi ranog upozoravanja na vektorske bolesti

Osmišljavanje i provedba sustava ranog upozoravanja o VBD-ima uključuje širok raspon vještina, osiguranih uključivanjem stručnjaka iz područja kao što su tradicionalna ekološka epidemiologija i epidemiologija zaraznih bolesti, javno zdravlje i promjene u okolišu. Zbog toga je obično uključeno nekoliko uprava i institucija na različitim prostornim razinama, uključujući nacionalna ministarstva zdravstva, nacionalne agencije za javno zdravstvo, nacionalne medicinske entomološke jedinice, nacionalna/regionalna/lokalna tijela za sigurnost krvi, liječnike, laboratorijske tehničare, veterinare i druge.

Na europskoj razini Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) uspostavlja centar za informacijske resurse pod nazivom Europska mreža za okoliš i epidemiologiju (E3). Mreža E3 je suradnička mreža putem koje korisnici i partneri mreže E3 mogu razmjenjivati podatke i informacije o toj temi. Putem mreže E3 ECDC nastoji promicati aktivnosti u tom području prikupljanjem i distribucijom podataka o klimatskim, okolišnim, demografskim i zaraznim bolestima koje je proizveo širok raspon prvenstveno europskih istraživačkih projekata, instituta i vladinih agencija. Glavni je cilj uspostave mreže E3 omogućiti analizu rizika od širenja zaraznih bolesti zbog promjena u okolišu na razini cijele Europe. Rezultati tih analiza prosljeđuju se tvorcima politika, djelatnicima u području javnog zdravlja, agencijama Europske unije i međunarodnim agencijama, drugim vladinim sektorima i nevladinim organizacijama. Nacionalni i podnacionalni sustavi mogu se integrirati u širi sustav (kao što je E3) radi praćenja i homogenizacije ulaznih podataka, kao i izlaznih podataka (kao što su karte) za praćenje vektora.

Sustav ranog upozoravanja na VBD-ove dobro funkcionira samo ako je mreža za praćenje pojave bolesti te klimatološki i okolišni čimbenici dobro uspostavljena i u skladu s time održavana. Pri praćenju i analizi VBD-ova mogu se uzeti u obzir različite varijable (npr. lokalna temperatura, vlažnost, stanje vegetacije, indeks vode itd.), a metodologijama koje su danas dostupne možda se neće moći pratiti sve te varijable. Identifikacija zdravstvenih ishoda primjenom tih metoda nadzora znatno kasni zbog kašnjenja u dohvaćanju podataka (kao što su klimatski, ekološki ili epidemiološki, epidemiološki podaci), kao i zbog kašnjenja u identifikaciji, dijagnozi, izvješćivanju ili drugim elementima, što može dovesti do pogrešne klasifikacije izloženosti.

Nepostojanje ili neispravan sustav ranog upozoravanja za VBD-e mogli bi dovesti do znatnog povećanja učinaka na pogođeno stanovništvo. Stoga je pravilna provedba i upravljanje sustavom ranog upozoravanja u pogledu VBD-ova od ključne važnosti. Sustave ranog upozoravanja za VBD-e potrebno je stalno ažurirati i poboljšavati na temelju nedavnih uvida iz istraživanja o klimatskim promjenama ili epidemiologiji. Iako je do danas već uspostavljeno nekoliko sustava za uzbunjivanje u slučaju VBD-a (npr. sprečavanje zaraze virusom zapadnog Nila u Grčkoj), postoji nekoliko izazova koje je teško prevladati. Među njima su od primarne važnosti poteškoće u prikupljanju klimatskih i epidemioloških podataka (tj. ulaznih podataka), ali i dokazi o troškovno učinkovitim kontrolnim mjerama. Također je teško uspoređivati i ekstrapolirati analize.

Trošak sustava ranog upozoravanja za VBD-e nije zanemariv u apsolutnom smislu. Međutim, relativno je niska u usporedbi s mogućim iznosom gubitaka koje ti sustavi omogućuju smanjiti. Zapravo, presretanjem pojave i širenja vektorskih bolesti mogu se ograničiti ljudski i financijski troškovi potencijalne epidemije. SRU-ovi za VBD-ove podrazumijevaju troškove povezane s nekoliko sastavnica sustava nadzora, kao i troškove biocida za kontrolu vektora, koji mogu biti povezani s ljudskim resursima, mjerama za sigurnost krvi (npr. postupci probira) ili testiranjem virusa na ljudima, životinjama ili vektorima. Osim toga, potrebni su resursi za održavanje sustava i njegovo daljnje poboljšanje.

U Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama naglašava se važnost ograničavanja pojave i širenja zaraznih bolesti i alergena povezanih sa zemljopisnim promjenama u vektorima i patogenima. Cilj je strategije objediniti i povezati podatke, alate i stručno znanje za komunikaciju, praćenje, analizu i sprečavanje učinaka klimatskih promjena na zdravlje ljudi te na zdravlje životinja i okoliš (tj. pristup „Jedno zdravlje”). U tom kontekstu Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), neovisna europska agencija koja izrađuje znanstvena mišljenja i savjete o sigurnosti hrane, prehrani, zdravlju/dobrobiti životinja, zaštiti bilja i zdravlju bilja, u suradnji s Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), prikuplja podatke o vektorima i bolestima koje se prenose vektorima te analizira njihovo širenje u Europskoj uniji.

Za osmišljavanje i provedbu sustava ranog upozoravanja za VBD-ove obično je potrebno od jedne do pet godina, ovisno o specifičnom cilju i značajkama sustava.

Aktivnosti prevencije i odgovora, uključujući nadzor infekcija VBD-om kod ljudi, općenito se provode na godišnjoj osnovi, a sustavima nadzora kontinuirano se upravlja.