All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesOpis
Vlažnosttla, koja se naziva i „zelena voda”, sastavni je dio vodnog ciklusa koji je dostupan korijenju biljaka. Vlažnost tla pada u razdobljima manjka padalina. Navodnjavanje je najčešće korišteni način borbe protiv nedostatka vode u tlu i, u skladu s tim, daleko prevladavajuća upotreba vode u poljoprivredi. U Europi poljoprivreda čini oko 32 % ukupnog crpljenja vode, aliu sredozemnimzemljama dosežeoko 80 % i više. Uloga i učinak navodnjavanja razlikuju se među regijama i prevladavajućim klimatskim uvjetima: dok je u južnoj Europi navodnjavanje ključan sastojak poljoprivredne proizvodnje, u srednjoj i sjevernoj Europi polja se navodnjavaju sporadično i obično samo u sušnim ljetnim razdobljima.
Prema najnovijem izvješću IPCC-a (AR6), udio vode u tlu u južnoj Europi smanjit će se; uvjeti zasićenja i odvodnje bit će sve rjeđi i ograničeni na zimska i proljetna razdoblja. Stoga bi se potražnja za vodom za navodnjavanje u mediteranskoj regiji mogla znatno povećati. Navodnjavanje će postati nužno u nekim drugim dijelovima Europe, dok će se potražnja smanjiti u dijelovima sjeverne Europe u kojima će vjerojatno doći do povećanja oborina. Energetski sektor (hidroelektrična energija) dodatno će opteretiti vodne resurse. S obzirom na taj razvoj,potrebno je snažnije upravljanje vodama i politikekako bi se upravljalo sve većom konkurentnom potražnjom među različitim sektorima i uporabama.
Neki od načina na koje se može poboljšati učinkovitost navodnjavanja su:
- Prelazak s gravitacijskog navodnjavanja na moderne sustave pod tlakom (npr. navodnjavanje kapanjem i raspršivanjem). Time se osigurava poboljšana učinkovitost prijenosa i smanjena potražnjaza vodomza navodnjavanje. Također poznat kao mikronavodnjavanjeili tehnologija navodnjavanja kapanjem, ovaj sustavštedi vodu i energiju smanjenjem transpiracije usjeva, isparavanja i površinskog otjecanja.
- Navodnjavanje s manjkom vode (navodnjavanje ispod punih potreba usjeva i vode) s ciljem maksimalne proizvodnje po jedinici potrošenevode. Malo, ali sve veća pažnja posvećena je ovom pristupu. Produktivnost vode povećava se u slučaju navodnjavanja s deficitom. Međutim, primjena te tehnike zahtijeva prilagodbe u poljoprivrednim sustavima. Budući da se odgovor usjeva na nestašicu vode znatno razlikuje, za primjenu te tehnologije potrebno je dobro poznavanje ponašanja usjeva.
- Poboljšano vrijeme navodnjavanja (klimatski pametno ili precizno navodnjavanje). To se temelji na poboljšanom prognoziranju vremena, hidrološkom praćenju, sustavima ranog upozoravanja, poboljšanoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (IKT) i agrosavjetodavnim uslugama koje se temelje na vremenskim uvjetima za prevenciju i pripravnost (vidjeti opciju prilagodbe za preciznu poljoprivredu).
- Na određene usjeve mogu se primijeniti različite tehnike. Na primjer, povremeno / automatsko navodnjavanje (alternativno vlaženje i sušenje) može se uzeti u obzir za jastučiće. Učinkovito koristi vodu, smanjuje troškove rada i povećava prinose (Masseroni et al. 2018). Ova tehnika je vrlo specifična za rižu i ne može se primijeniti na druge usjeve.
Poboljšano navodnjavanje može se dopuniti drugim mogućnostima uštede vode (vidjeti, na primjer, mogućnost ponovne uporabe vode kako bi se suzbila nestašica vode i nedostatak vode u tlu. Ako se za napajanje tih inovativnih sustava navodnjavanja upotrebljavaju obnovljivi izvori energije (npr. solarne crpke), ušteda vode kombinira se i s ublažavanjem klimatskih promjena.
Dodatni detalji
Referentne informacije
Detalji adaptacije
IPCC kategorije
Strukturno i fizikalno: Tehnološke mogućnostiSudjelovanje dionika
Sveprisutni sudionici mogu biti uključeni u bilo koju aktivnost reorganizacije sustava i infrastrukture za navodnjavanje zbog njihovih izvanrednih društvenih, gospodarskih i ekoloških posljedica. Trebalo bi uključiti ne samo glavne aktere poljoprivrednog sektora, već i one iz sektora koji se natječu s poljoprivredom za iste vodne resurse. Moguće susjedne industrije mogle bi biti uključene u osiguravanje crpki na solarni pogon ili ulaganje u klimatski pametne tehnologije. S obzirom na očekivane pozitivne učinke na vodniciklus u cjelini, očekuje se da ćeudruge za zaštitu okolišai nevladine organizacijebiti proaktivne u poticanjuupotrebe inovativnih sustava za poboljšanje navodnjavanja. Širenje svijesti o prekomjernoj potrošnji vode i održivoj uporabi, posebno u poljoprivrednom sektoru, od ključne je važnosti i može dovesti do potencijalnih pozitivnih učinaka na razinikrajolika.
Uspjeh i ograničavajući faktori
Bez prilagodbeu praksama navodnjavanjavodena razini poljoprivrednog gospodarstva,propadanje usjeva vjerojatno je u područjima sklonima sušama, posebno ako se uzmu u obzir najgori klimatski scenariji. Pri provedbi prilagodbe usustavima navodnjavanja poljoprivredna gospodarstva mogu biti mnogo bolje pripremljena za suočavanje s nestašicom vode uzrokovanom klimatskim promjenama. Funkcioniranje krajobraza može se obnoviti ili održati ponovnom uporabom i skladištenjem vode. Energija se može uštedjeti učinkovitim planiranjem i provedbom navodnjavanja. Ušteda energije i vode jedan je od najvećih poticaja koji može potaknuti korištenje učinkovitih sustava navodnjavanja. Trošak energije raste, a cijene vode, iako vrlo promjenjive u različitim zemljama, mogu biti relevantne na razini poljoprivrednih gospodarstava.
Međutim, poljoprivrednici često nerado primjenjuju inovativneprakse upravljanja jer je svaka promjena uobičajene prakse skupa i zahtijeva trud. Prepreke su i nedostatak znanja, tehnološke sposobnosti ili znanstvenihdokazaspecifičnih za određeno područje. Sustavi za odobravanje zahvaćanja vode i mehanizmi određivanja cijena vode u državama članicama EU-a sadržavaju mnoga izuzeća za uporabu vode u poljoprivredi. Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP)financiraju se projekti i prakseza koje se očekuje da će poboljšati održivu uporabu vode.Međutim, poljoprivrednicima je još uvijek dostupan mali broj poticaja za primjenu učinkovitijih tehnologija (tematsko izvješće Europskog revizorskog suda, 2021.).
Troškovi i koristi
Cijenevode i troškovi navodnjavanja vrlo su raznoliki na lokalnoj razini, a svaka od njih ima drugačiju tarifu za upotrebu vode. Neki plaćaju po hektaru i dobivaju neograničenu potrošnju vode, neki plaćaju po volumenu ispumpanom iz rijeke. Druge zajednice naplaćuju naknadu po litri uporabe (Esteve i dr., 2015.). Stoga upotreba novih učinkovitih sustava navodnjavanja kojima se smanjuje ukupna količina vode koju upotrebljavaju poljoprivrednici može imati različite učinke na uštedu troškova, ovisno o različitim lokacijama. Crpke mogu koštati između 3000-46000 eura. Ti troškovi ovise o tome jesu li dizelski ili električni te jesu li uključeni alati za praćenje i prekidači. Cjevovod može varirati od 3,20 do 9,80 EUR/m za prijenosne cijevi ili od 5,70 do 18,50 EUR/m za podzemne cijevi, ovisno o promjeru (DG ENV, 2012.).
Mjere prilagodbenavodnjavanju donose koristi u svim područjima s visokim poljoprivrednim udjelom upotrebe slatke vode. Prednosti se mogu ostvariti samo ako se očuvana voda skladišti za učinkovitu i klimatski pametnu uporabu (tj. suhe dane, s učinkovitim metodama navodnjavanja).
Provedba najboljih praksi upravljanja navodnjavanjem često je popraćena obrazovnim programima za poljoprivrednike,čime se poboljšava njihovo znanje i svijest o klimatskim promjenama.
Poboljšani sustavi navodnjavanja koji učinkovito koriste vodne resurse minimiziraju utjecaje na cijeli vodni ciklus, s pozitivnim učincima na cijeli ekosustav. Ušteda energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova druge su koristi, posebno ako se energetski učinkovit sustav kombinira s korištenjem solarnih crpki.
Pravni aspekti
U okviru ZPP-a EU-a predviđene su subvencije za mjere prilagodbe navodnjavanju koje uključuju održivu upotrebu vode. Neke su mjere obvezne za poljoprivrednike, dok druge ovise o dobrovoljnom sudjelovanju poljoprivrednika. Nadalje, Okvirna direktiva EU-ao vodama imehanizam višestruke sukladnosti ZPP-a (tj. plaćanja uvjetovana obvezama zaštiteokoliša) namijenjeni su zaštiti europskih tijela površinskih i podzemnih voda.
ZPP-om semože poduprijeti prelazak na učinkovitije sustave navodnjavanja i bolje upravljanje vodama na poljoprivrednom zemljištu. Primjeri podupiranih aktivnosti uključuju mjereprijenosa znanja i informacija te aktivnosti za ulaganja u fizičku imovinu, kao što je infrastruktura povezana s opskrbom vodom i njezinom uštedom.
Vrijeme provedbe
Uz odgovarajuću tehnologiju, osposobljavanje i resurse, mjere prilagodbe navodnjavanju mogu se provesti relativno brzo (2 – 5 godina). To bi moglo zahtijevati neke lokalne strukturne promjene.
Životni vijek
Životni vijek varira između 5 i 15 godina, ovisno o specifičnostimaic mjere. Dugoročna učinkovitost te mogućnosti suočavanja s nestašicom vode u poljoprivrednom sektoru ovisi i o ozbiljnosti klimatskih promjena koje će se osjetiti u europskimregijama .
Referentne informacije
web stranice:
Reference:
Esteve, P. i dr. (2015.) „A hydro-economic model for the assessment of climate change impacts and adaptation in narigated agriculture” (Hidroekonomski model za procjenu utjecaja klimatskih promjena i prilagodbu u navodnjavanoj poljoprivredi), Ecological Economics,120, str. 49.–58. doi:https://doi.org/10.1016/j.ecolecon.2015.09.017.
Grafton R. Q. et al. (2018.), The paradox of irrigation efficiency (Paradoks učinkovitosti navodnjavanja),Science, 361(6404), str. 748.–750. doi: 10.1126/science.aat9314.
Iglesias, A. i Garrote, L. (2015.) „Adaptation strategies for agricultural water management under climate change in Europe” (Strategije prilagodbe za upravljanje poljoprivrednim vodama u okviru klimatskih promjena u Europi), Agricultural Water Management, 155, str. 113.–124. doi:https://doi.org/10.1016/j.agwat.2015.03.014.
Masseroni, D. i dr. (2018.)„Evaluating performances of the first automatic system for paddy irrigation in Europe” (Ocjenjivanje učinkovitosti prvog automatskogsustava za navodnjavanje rižicomu Europi), Poljoprivredno upravljanje vodama,201., str. 58.–69. doi:10.1016/j.agwat.2017.12.019.
Singh, C., Ford, J., Ley, D. i dr. Procjena izvedivosti mogućnosti prilagodbe: metodološki napredak i smjernice za istraživanje i praksu prilagodbe klimatskim promjenama. Klimatska promjena 162, 255–277 (2020.). https://doi-org.ezproxy.library.wur.nl/10.1007/s10584-020-02762-x
Objavljeno u Climate-ADAPT: Apr 22, 2025
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?