Procjena izazova prilagodbe i povećanje otpornosti u zračnoj luci Heathrow

U pripremi izvješća o prilagodbi razmatrala se imovina u vlasništvu društva HAL i uključivala je sveobuhvatnu procjenu rizika povezanih s klimom za izravne i neizravne operacije društva Heathrow. Prihvaćeni pristup bio je kvantitativan (ako je moguće) i uključivao je klimatsko modeliranje, pregled literature i usklađeno savjetovanje s vanjskim partnerima HAL-a. Konkretno, klimatsko modeliranje provedeno je u dva vremenska razdoblja: kratkoročno (tj. sada do 2020.) i srednjoročno do dugoročno (tj. od 2020. do 2050.) uzimajući u obzir scenarije visokih, srednjih i niskih emisija. Utvrđene ključne nesigurnosti odnose se na modeliranje budućih klimatskih promjena, budući razvoj imovine u Heathrowu, neizravne rizike trećih strana te kritične razine pragova za određenu imovinu. Procjenom se rješavaju nesigurnosti primjenom predostrožnog pristupa i razvrstavanjem nesigurnosti utvrđenih rizika. U najgorem slučaju procjenom rizika utvrđena su 34 rizika u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Glavna relevantna klimatska varijabilnost odnosi se na predviđene dugoročne promjene ekstremnih temperatura i oborina te neizvjesnosti u prevladavajućim uvjetima vjetra u budućnosti. Potonje su posebno zabrinjavajuće jer su dvije uzletno-sletne staze zračne luke paralelne i nema poprečne uzletno-sletne staze.

Cilj je izvješća o prilagodbi HAL-a ispuniti zahtjeve vlade Ujedinjene Kraljevine u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama iz 2008. Od njezina podnošenja 2011. provedba strategije prilagodbe temelji se na načelima dobre prakse kao što su: nema prigovora, sinergije, načelo predostrožnosti, fleksibilnost, integracija, utemeljenost na znanju, proporcionalnost ili održivost. Uspješna prilagodba Heathrowa mjerila bi se sposobnošću zračne luke da nastavi ispunjavati svoje statutarne funkcije i potrebe dionika te ispunjavati svoje organizacijske prioritete.

U izvješću o prilagodbi utvrđene su tri kategorije prioritetnih odgovora na prilagodbu: Odgovori „aktivnosti”, „pripreme” i „kratkog promatranja”:

• Djelovanje: utvrđuje odgovor koji je potreban u kratkoročnom razdoblju, bilo za upravljanje kratkoročnim rizicima (klasificiranima kao visoki) ili zato što rješenje za dugoročne rizike treba započeti u kratkoročnom razdoblju zbog dugoročnih ciklusa planiranja ili provedbe.
• Priprema: utvrđuje potrebu za dodatnim istraživanjem i/ili razvojem prije potvrđivanja bilo kakvih mjera upravljanja rizikom.
• Kratko izvješće o praćenju: rizici su dugoročno relevantni i zahtijevaju stalno praćenje razvoja znanosti i učinaka klimatskih promjena.

Prve dvije klase održane su u prve tri godine (2012. – 2014.). Na zahtjev Tijela za civilno zrakoplovstvo (CAA) izrađen je i dostavljen plan operativne otpornosti 2014. Ključne točke povezane s operativnom otpornošću uključuju sljedeće:

• Imati procjene rizika za infrastrukturu pod svojom kontrolom i za sve usluge koje nudi u zračnoj luci, s jasnim postupcima upravljanja i jasnim komunikacijskim planovima za ispravljanje i rješavanje učinka gubitka infrastrukture ili usluge.
• Postupak bi trebao uključivati širenje informacija putnicima i određeno pružanje dobrobiti putnika ako zračni prijevoznici to sporo organiziraju.
• Svi planovi trebali bi se temeljiti na pouzdanim modelima kontinuiteta poslovanja.
• Dodjela kapaciteta tijekom poremećaja trebala bi biti u najvećoj mogućoj mjeri usmjerena jer se kašnjenja u zračnim lukama velike gustoće, kao što je Heathrow, ne mogu lako apsorbirati.

Heathrow je uveo niz novih tehnologija i procesa kako bi osigurao veći kapacitet i povećao svoju otpornost na vremenske poremećaje. Tim se mjerama pružaju odgovori na prilagodbu u okviru razreda „djelovanja” utvrđenog u izvješću o prilagodbi, kojima se rješavaju izazovi kao što su obilne padaline, promjene razina podzemnih voda i sve veća varijabilnost snježnih padalina:

• Jedan od načina na koji Heathrow ublažava učinak promjena vjetra jesu postupci odvajanja na vremenskoj osnovi (TBS), koji su uvedeni u ožujku 2015. TBS koristi podatke o vjetru u stvarnom vremenu kako bi izračunao optimalno sigurno vrijeme između zrakoplova u dolasku, omogućujući smanjenje udaljenosti razdvajanja kako bi se održala brzina slijetanja. TBS donosi dodatne operativne koristi uz osiguravanje buduće otpornosti Heathrowa na klimatske promjene.
• Nova pravila za odvajanje vrtloga (RECAT-EU). Druga mjera koja se razmatra jest smanjenje razdvajanja među zrakoplovima (a time i povećanje kapaciteta zračnih luka) u određenim uvjetima bočnog vjetra, u kojima se vrtlog otpuhuje.
• Upravljanje protokom zračne luke putem uravnoteženja kapaciteta potražnje (DCB). DCB može predvidjeti ponašanje letova i učinke svih mjera koje je zračna luka poduzela kako bi promijenila ishode. Na taj se način stvarni kapacitet zračne luke može unaprijed procijeniti s većom točnošću, uzimajući u obzir očekivane uvjete širokog raspona varijabli, kao što su globalni vjetrovi ili lokalni vremenski uvjeti, te izvanredne mjere koje zračna luka treba donijeti. Zračnim prometom se naknadno upravlja uzimajući u obzir te uvjete. Očekuje se da će se DCB provesti u razdoblju 2018.–2019.
• Promjene postupaka pri smanjenoj vidljivosti kako bi se povećala otpornost na utjecaj magle s pomoću poboljšanih sustava instrumentalnog slijetanja (eILS).
• Ulaganje u iznosu od 37 milijuna GBP za poboljšanje otpornosti na snijeg (na temelju iskustava stečenih tijekom snježnog događaja 2010.), uključujući dodatnu opremu, nove postupke za vremensku prognozu, poboljšanu zapovjednu i nadzornu strukturu i detaljan plan za dobrobit putnika.

Te mjere ne utječu samo na povećanje otpornosti na vremenske poremećaje. Budući da projekcije klimatskih promjena za Heathrow upućuju na veću varijabilnost u budućnosti (npr. za kišu i snijeg), provedene mjere povećavaju i srednjoročnu i dugoročnu otpornost zračne luke na klimatske promjene.

U procjeni rizika od klimatskih promjena koju je proveo Heathrow ispituje se i kako ekstremnije temperature mogu utjecati na pločnike zračne luke u smislu deformacije, nosivosti i trajnosti, iako je rizik od učinaka ekstremne temperature u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju nizak. Dugoročno (za 50 ili više godina) može doći do znatnijeg povećanja temperature i potrebe za uvođenjem alternativnih materijala i zahtjeva u pogledu svojstava u sastav kolnika.

Koristeći se najboljim dostupnim informacijama o budućim klimatskim učincima i primjenjujući sveobuhvatnu procjenu rizika u kojoj se primjenjuje predostrožni pristup lošijem slučaju za buduće rizike od klimatskih promjena, u izvješću o prilagodbi zaključeno je sljedeće:

• Heathrow ima sveobuhvatne mjere kontrole i planove za nepredvidive situacije za upravljanje rizicima povezanima s klimom, koji se smatraju dostatnima za kratkoročno upravljanje rizicima od klimatskih promjena (npr. do 2020.).
• U ovom trenutku nije moguće provesti detaljnu procjenu klimatskih projekcija nakon 2050. jer taj vremenski raspon nije obuhvaćen uobičajenim ciklusima planiranja zračnih luka, a znanost o klimi dugoročno postaje sve nesigurnija.
• Klimatski rizici u kratkoročnom razdoblju uglavnom su niski, a u slučaju većih rizika njima se već upravlja u okviru postojećih programa ublažavanja i otpornosti.
• Ako se postojeće mjere kontrole ne promijene, predviđa se da će se rizici povezani s učincima klimatskih promjena u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju pogoršati.
• Pod pretpostavkom da se izvješće o prilagodbi provodi i stalno razvija osigurat će se odgovarajuće upravljanje preostalim rizicima.
• Ključni odgovori na prilagodbu utvrđeni u kratkoročnom razdoblju općenito se temelje na postojećim mjerama koje planira poduzeće.
• Provedba mjera prilagodbe osigurat će se jasnim preuzimanjem odgovornosti u poslovnim jedinicama Heathrowa zajedno sa zahtjevom za kontinuirano izvješćivanje o napretku na forumima za upravljanje uspješnošću u području zdravlja, sigurnosti i okoliša na višim položajima (HS&E).
• Redovitim preispitivanjem (pet godišnjih sveobuhvatnih preispitivanja i preispitivanja u sredini razdoblja) procjene klimatskih rizika osigurat će se kontinuirano ažuriranje izvješća o prilagodbi u skladu s najboljim dostupnim informacijama o znanosti o klimi, pragovima rizika te ciklusima poslovnog i infrastrukturnog planiranja.

Kratkoročne mjere koje su dosad poduzete uglavnom su se bavile trenutačnom promjenjivošću klime i otvaraju put sveobuhvatnijem i dugoročnijem pristupu izazovima klimatskih promjena. Od 2011. prilagodba klimatskim promjenama uključena je u glavne instrumente planiranja zračne luke. To uključuje godišnji strateški poslovni plan za kapital, u kojem je sada poseban odjeljak posvećen ulaganjima u otpornost, sustav upravljanja zračnim lukama, koji slijedi smjernice ISO14001:2015, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, godišnji plan operativne otpornosti i postupak korporativnog rizika, uključujući redovito preispitivanje 34 rizika koji su prvotno utvrđeni u Izvješću o prilagodbi iz 2011.

Priprema izvješća o prilagodbi i njegova provedba temelje se na suradničkom pristupu, uz sudjelovanje stručnjaka iz različitih tehničkih službi i poduzeća uključenih u poslovanje HAL-a.

Ključni vanjski partneri i regulatori s kojima se savjetovalo tijekom pripreme izvješća o prilagodbi uključivali su Agenciju za okoliš, Nacionalne službe zračnog prometa (NATS), Londonsku pokrajinu Hillingdon, Transport for London (TfL), površinske prijevoznike i ključne zračne prijevoznike Heathrow. Utvrđene su međuovisnosti u kojima će mjere drugih vjerojatno utjecati na sposobnost Heathrowa da upravlja vlastitim rizicima od klimatskih promjena. One se prvenstveno odnose na pružanje ključnih komunalnih usluga, infrastrukture za zrakoplovna goriva, usluga pristupa površini te infrastrukture i zrakoplovnih operacija.

Izvješće HAL-a o prilagodbi klimatskim promjenama dostavljeno je vladi Ujedinjene Kraljevine i objavljeno nakon odobrenja u svibnju 2011. Informacije iz izvješća upotrijebljene su u Nacionalnom planu prilagodbe. Nakon Zakona o klimatskim promjenama iz 2008., vlada Ujedinjene Kraljevine zatražila je od HAL-a i drugih organizacija da podnesu izvješće o napretku do 2016. Ta bi ažuriranja trebala biti temelj za sljedeću nacionalnu procjenu rizika od klimatskih promjena, koja bi trebala biti objavljena najkasnije 2017.

Ta je priprema izvješća o prilagodbi dobro primljena u cijeloj zračnoj luci. Čimbenici uspjeha uključuju sudjelovanje stručnjaka iz različitih službi i poduzeća uključenih u poslovanje HAL-a; drugi čimbenici uspjeha povezani su s dostupnošću dobro razvijenih scenarija klimatskih promjena i već velikim oslanjanjem operacija i upravljanja na informacije o vremenskim uvjetima. Utvrđene mjere dobra su referentna vrijednost za praćenje napretka u ostvarivanju rezultata.

Glavni ograničavajući čimbenici posljedica su nesigurnosti u dugoročnim klimatskim modelima. Iako postoje neke zajedničke značajke u pogledu prepreka prilagodbi (tj. znanstvena nesigurnost), druge su uvelike određene situacijom same organizacije. Za zračnu luku Heathrow glavne prepreke uspješnoj prilagodbi sažete su u nastavku:

• Znanstvena nesigurnost u pogledu brzine i razmjera klimatskih promjena, a posebno znanstvena nesigurnost u pogledu nekih varijabli koje se trenutačno ne mogu modelirati na probabilistički način, tj. prevladavajući smjer vjetra.
• Financijske nesigurnosti i ograničenja resursa. Zračna luka mora uravnotežiti potrebu za ulaganjem u prilagodbu s drugim prioritetima poslovnih ulaganja. Nadalje, kao regulirano društvo, njegov povrat regulira tijelo za civilno zrakoplovstvo (CAA) u petogodišnjim ciklusima koji ne odgovaraju nužno dugoročnim izazovima koje predstavljaju klimatske promjene.
• Nesigurnost u pogledu budućeg razvoja zrakoplovne industrije: predviđanja potražnje, trendovi u odredištu, promjene zrakoplovne tehnologije i budući razvojni planovi u zračnoj luci u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
• prostorna ograničenja. Heathrowov otisak relativno je kompaktan u usporedbi s drugim glavnim zračnim lukama diljem svijeta. Ograničenja prostora na lokaciji ograničavaju skladištenje zaliha na lokaciji i ograničavaju sposobnost HAL-a da proširi određenu infrastrukturu i imovinu, čime bi se poboljšao kapacitet za prilagodbu u zračnoj luci.
• Ograničenja kapaciteta uzletno-sletne staze. Heathrow je među najzagušenijim zračnim lukama na svijetu, a nedostatak rezervnih kapaciteta znači da za razliku od mnogih drugih britanskih ili europskih zračnih luka, HAL ima vrlo malo manevarskog prostora kada dođe do poremećaja.
• Dopuštena ograničenja. Djelatnosti društva Heathrow ograničene su brojnim ograničenjima izdavanja dozvola koja odražavaju blizinu zračne luke stambenim područjima, tj. kvotom za noćne letove, sporazumom iz Cranforda, ograničenjima kvalitete zraka i otiska buke. Neka od tih ograničenja u pogledu izdavanja dozvola mogu utjecati na mogućnosti prilagodbe dostupne zračnoj luci.
• Međuovisnosti. Kao najmodavac mnogih drugih organizacija sa sjedištem u Heathrowu, HAL je ograničen u tome kako izravno može oblikovati prilagodbu koju provode druge organizacije. HAL neće sve odluke o prilagodbi donositi interno, a na upravitelja zračne luke utjecat će stupanj u kojem se druga tijela u zračnoj luci odluče prilagoditi klimatskim promjenama. Nadalje, HAL se oslanja na vanjske, vanjske organizacije trećih strana za neke od svojih ključnih usluga, tj. gorivo, prijevoz osoblja, električnu energiju, pitku vodu, a ako klimatske promjene negativno utječu na te usluge, kapacitet prilagodbe u Heathrowu mogao bi biti narušen.
• Drugi zakonodavni zahtjevi. Odgovor HAL-a na prilagodbu morat će biti uravnotežen s drugim regulatornim zahtjevima. Primarna među njima je potreba za održavanjem zračne luke i sigurnosti zračnog prometa.

Svaka mjera prilagodbe koja slijedi nakon strategije mora podlijegati analizi troškova i koristi.

Glavni je pravni okvir tog preispitivanja Zakon o prilagodbi klimatskim promjenama (2008.), kojim se vladi Ujedinjene Kraljevine osigurava takozvana ovlast izvješćivanja o prilagodbi. Na temelju toga vlada je zatražila od HAL-a, među mnogim drugim upraviteljima infrastrukture, da dostavi izvješće o prilagodbi do 2011. i da ga redovito ažurira.

Zakonom o klimatskim promjenama (2008.) stvoren je pravni okvir za povećanje sposobnosti Ujedinjene Kraljevine da odgovori na posljedice klimatskih promjena i prilagodi se tim posljedicama. Ključna sastavnica Akta i međuvladinog programa „Prilagodba klimatskim promjenama” jest petogodišnja procjena rizika i prilika koje za Ujedinjenu Kraljevinu predstavljaju fizički učinci klimatskih promjena, a prva nacionalna procjena rizika trebala bi biti predstavljena u siječnju 2012. Organizacije za čiju se imovinu i funkcije smatra da su od nacionalne važnosti vlada je usmjerila da procijene njihovu osjetljivost na posljedice klimatskih promjena.

DEFRA je utvrdila da su operatori zračne luke Heathrow posebno važni za prilagodbu Ujedinjene Kraljevine klimatskim promjenama zbog njezine važnosti za nacionalno gospodarstvo i globalni prijevoz ljudi i tereta. Heathrow (među ostalim strateški važnim zračnim lukama u Ujedinjenoj Kraljevini) smatra se prioritetnim tijelom za izvješćivanje u okviru programa ACC i dio je prve tranše organizacija potrebnih za doprinos nacionalnoj procjeni rizika od klimatskih promjena.

Izvješće o prilagodbi ažurira se svakih pet godina. Prvo revidirano izvješće dostavljeno je vladi Ujedinjene Kraljevine u srpnju 2016. Provedeni su svi odgovori u kategoriji „djelovanje”, a provedene su studije za one u kategorijama „priprema” i „kratko praćenje”. Heathrowov registar rizika prilagodbe klimatskim promjenama redovito se preispituje, pri čemu se procjenjuje status rizika i utvrđuju novi rizici koje predstavljaju klimatske promjene. Također se redovito preispituje napredak u znanosti o klimatskim promjenama i novim informacijama. Konkretno, novi skup predviđanja Ujedinjene Kraljevine o klimatskim promjenama (UKCP18) revidirat će se nakon što se objave 2018.

Životni vijek ovisi o konkretnim akcijama. Revizija strategije prilagodbe očekuje se svakih pet godina.

Katherine Rolfe
Environment Manager
Heathrow Airport Limited (HAL)
Tel.: +44 (0)7843 033 285
E-mail: Katherine_Rolfe@heathrow.com