Diversifikacija usjeva i bolje upravljanje tlom radi prilagodbe klimatskim promjenama u Segoviji (Španjolska)

Češće suše, ekstremne temperature i degradacija tla uzrokuju smanjenje prinosa kišnih usjeva i ugrožavaju održivost poljoprivrednih gospodarstava. U okviru projekta AgriAdapt izračunani su agroklimatski pokazatelji za pilot-poljoprivredno gospodarstvo smješteno u Melque de Cercosu na temelju pregleda znanstvenih publikacija i križanja prinosa usjeva te meteoroloških podataka od 15 godina (2002. – 2016.), preuzetih s portala Agri4Cast Europske komisije. Temperature iznad 30o C u svibnju uzrokovale su smežuravanje zrna na početku njegove razvojne faze i smanjenje stope rasta krmnog bilja. Toplinski stres između lipnja i rujna (temperature iznad 32o C) utječe na prinose suncokreta i tov cijevi. Dulja sušna razdoblja (posljedice od 15 dana bez kiše) između ožujka i kolovoza također su smanjila proizvodnju žitarica, cijevi i krme. To su neki od već uočenih učinaka povezanih s klimatskim promjenama na ovom poljoprivrednom gospodarstvu. Očekuje se da će klimatske projekcije pogoršati te učinke u sljedećim desetljećima. Prema klimatskim projekcijama koje je izradio ETH Zürich (Institut za atmosfersku i klimatsku znanost) za SRES-ov scenarij A1B (koji se upotrebljava u radu Agri4Cast), očekuje se da će se tijekom sljedećih 30 godina broj dana u svibnju s maksimalnim temperaturama iznad 30 °C drastično povećati za 150 %, čime će se povećati rizik od smeća za žitarice. U istom razdoblju (sljedećih 30 godina) očekuje se da će se vjerojatnost negativne bilance vode (oborine minus potencijalna evapotranspiracija, P - ETP) ispod -300 mm od ožujka do lipnja povećati za 9%, dok će se pojava suša još uvijek u ožujku i lipnju povećati za 100%. Osim toga, toplinski stres između lipnja i rujna povećat će se za 92 % u bliskoj budućnosti.

Glavni je cilj provedenih mjera i praksi poboljšati otpornost i prilagodbu ratarskih kultura na kišu klimatskim promjenama, osiguravajući pritom međusektorske koristi za okoliš. Mjere kao što su niska obrada tla, češća primjena organskih tvari, poboljšani plodored, raznolikost usjeva, upotreba tradicionalnih sorti otpornih na klimatske promjene i primjena višenamjenskih graničnih vrijednosti polja mjere su prilagodbe koje se provode kako bi se postigao taj cilj.

U okviru projekta LIFE AgriAdapt provedena je procjena klimatskih rizika na razini poljoprivrednog gospodarstva. Na temelju te procjene predložen je skup mjera prilagodbe, a neke od njih provode se na pilot-poljoprivrednom gospodarstvu u Melque de Cercosu.

Jedna od prvih donesenih mjera bilo je poboljšanje plodoreda usjeva. Poljoprivrednik trenutačno provodi rotacije s pet različitih usjeva (durum pšenica, rogač, ječam/zob, suncokret). Plodored s mahunarkama (npr. rogač) u usporedbi s monokulturnim uzgojem osigurava veći prinos i bolju otpornost na klimatske promjene povećanjem sadržaja hranjivih tvari u tlu i poboljšanjem biologije tla. Osim toga, plodored omogućuje smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivredne djelatnosti. Uzgoj asocijacija mahunarki i žitarica (npr. ječma i rogača ili zobi i lucerne) kao krmnog bilja radi poboljšanja prinosa još je jedna provedena mjera koja je relevantna u smislu prilagodbe. Te vrste imaju različite potrebe za hranjivim tvarima; mahunarke bolje rastu penjući se duž stabljika žitarica. Štoviše, povezanost tih vrsta omogućuje poboljšanje ravnoteže hranjivih tvari i biologije tla. Provedene su i druge mjere, kao što su rana sjetva radi smanjenja hidrološkog i toplinskog stresa na kraju ciklusa rasta, upotreba tradicionalnih sorti koje su dobro prilagođene lokalnoj klimi i sjetva kraćih ciklusa usjeva (kao što je zob) u razdoblju od siječnja do veljače ako je pad previše suh i ako je ugrožena pojava prvog usjeva.

Provode se i mjere upravljanja tlom: kako bi se povećala kvaliteta i otpornost tla, primjenjuju se izbjegavanje golog tla ostavljanjem strništa, primjenom organskog gnojiva (gnojiva) najmanje svake dvije godine i hranjenjem stoke (80 ovaca, izvornih pasmina) na zemljištima na ugaru radi daljnje gnojidbe tla. Naposljetku, višenamjenski rubovi polja stvoreni su ili prekvalificirani kako bi se smanjila erozija tla i povećala lokalna bioraznolikost, s posebnim koristima za oprašivače i druge korisne kukce. Vegetacija na tim područjima uključuje uglavnom lokalne ruderalne vrste (kao što su Matricaria chamomila, Papaver rhoeas, Foeniculum vulgare ili Malva sylvestris), nepravilno raspoređeno grmlje (kao što su Crataegus monogyna, Sambucus nigra, Retama sphaerocarpa ili Rosa canina) i izolirana stabla (kao što su Populus alba ili Salix alba). Višenamjenske margine često uključuju i kamene hrpe, koje pružaju mjesta za gniježđenje i skloništa za gmazove i člankonošce. Poljoprivrednici su izvijestili da je tijekom prve dvije godine uspostava ruderalne vegetacije na rubu bila prilično teška, uglavnom zbog konkurencije korova. Međutim, nakon početnog razdoblja od dvije godine vegetacija rubnih područja razvila se u stabilniju mješavinu vrsta koje su zanimljivije za oprašivače i općenito korisnije za lokalnu faunu.

U okviru projekta provest će se nova procjena klimatskih rizika kako bi se pratila uspješnost i učinkovitost provedenih mjera prilagodbe. Nadalje, prinosi i povratne informacije poljoprivrednika redovito se provjeravaju kako bi se provjerile očekivane koristi tih mjera.

Ključni akteri uključeni u procjenu ranjivosti i provedbu predloženih mjera prilagodbe u okviru projekta LIFE AgriAdapt su vlasnik poljoprivrednog gospodarstva, osoblje poljoprivrednog gospodarstva i zaklada Fundación Global Nature (partner projekta AgriAdapt). Nadalje, ciljevi i rezultati projekta priopćavaju se drugim poljoprivrednicima, zadrugama, agronomima i drugim tehničarima (na lokalnoj i nacionalnoj razini) putem radionica, seminara i konferencija.

Vlasnik pilot-farme u Melque de Cercosu već je bio svjestan rizika povezanih s klimatskim promjenama i stoga je bio spreman donijeti mjere za suočavanje s njihovim očekivanim učincima. Nadalje, prisutnost stoke na istom poljoprivrednom gospodarstvu omogućila je provedbu posebnih mjera upravljanja tlom. Jedno od glavnih ograničenja koje je utjecalo na provedbu mjera prilagodbe bio je nedostatak lokalnih podataka i informacija te posljedična potreba za ispitivanjem učinaka predloženih mjera prije njihove primjene na cijelo poljoprivredno gospodarstvo. Naime, neke su mjere (npr. promjena datuma sjetve i upotreba tradicionalnih sorti i novih usjeva mahunarki kao rogača) najprije ispitane na maloj parceli poljoprivrednog gospodarstva jer je poljoprivrednik smatrao da je prerizično da ih opsežno primijeni prije odgovarajućeg ispitivanja.

Procjena ranjivosti i razrada akcijskog plana za provedbu održivih mjera prilagodbe financirani su u okviru projekta AgriAdapt, koji je financirala Europska komisija putem programa LIFE, a sufinancirala zaklada Fundación Biodiversidad iz španjolskog Ministarstva ekološke tranzicije. Ukupni trošak izrade procjene i akcijskog plana poljoprivrednog gospodarstva Melque de Cercos iznosio je 5 000 EUR. Mjere prilagodbe provode se od 2017. do 2019., stoga još uvijek ne postoji odgovarajuća procjena troškova. Međutim, većina njih ne bi trebala imati dodatne troškove za poljoprivrednika, a u nekim se slučajevima očekuju uštede.

Očekuje se da će se provedenim mjerama prilagodbe: povećati učinkovitost proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu, smanjiti troškove poljoprivrede, poboljšati očuvanje tla, povećati sekvestraciju ugljika u tlu i sadržaj dušika, omogućiti perimetar polja za razvoj autohtone vegetacije, čime se osiguravaju staništa za korisne kukce i oprašivače, te općenito poboljšati lokalnu bioraznolikost. Postupak praćenja očekivanih koristi provedenih mjera podrazumijeva stalne kontakte s poljoprivrednicima, čime se omogućuje provjera povratnih informacija i procjena prinosa tijekom trajanja projekta.

Provedene mjere usklađene su s ciljevima i odredbama španjolskog Nacionalnog plana za prilagodbu klimatskim promjenama (Zakon 45/2007 od 13.^prosinca 2017. o održivom razvoju ruralnih područja), Nacionalnog strateškog plana za prirodnu baštinu i bioraznolikost (Kraljevska uredba 1274/2011, 16.^rujna 2011.) i ORDER ARM/2444/2008 (12.^kolovoza 2008.) kojim je odobren Nacionalni akcijski program za borbu protiv dezertifikacije u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije.

Provedba osmišljenih mjera prilagodbe kontinuiran je proces. Započeo je 2017. poboljšanjem plodoreda, uzgojem udruženja usjeva i ispitivanjem ranih praksi sjetve i uzgojem tradicionalnih sorti. Početkom 2017. provedene su višenamjenske marže, a uključivanje stoke u upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom započelo je u jesen iste godine. U 2018. godini slama je ostala stajati za prvu godinu. Sve te mjere još se provode.

Ako se kontinuirano provode i održavaju, donesene mjere prilagodbe mogu trajati vječno.

Vanessa Sánchez
Fundación Global Nature
C/ Tajo, 2. 28231
Las Rozas de Madrid
Tel: +34 917104455
E-Mail: vsanchez@fundacionglobalnature.org