Obnova staništa i integrirano upravljanje u delti rijeke Ebro radi poboljšanja zaštite bioraznolikosti i otpornosti na klimatske promjene

Delta rijeke Ebro močvarni je sustav od međunarodne važnosti koji se smatra vrlo osjetljivim na klimatske promjene. Na deltu utječe obalna erozija i povlačenje uzrokovano smanjenom opskrbom riječnih sedimenata. Taj problem pogoršavaju porast razine mora (trenutačno 2 mm godišnje u prosjeku) i slijeganje tla. Zbog klimatskih promjena i daljnjeg napretka u podizanju razine mora, oko polovice delte moglo bi biti pogođeno erozijom i povlačenjem u 21.^stoljeću. Konkretno, očekuje se da će razina mora u delti rijeke Ebro porasti između 0,53 m (prema srednjoj vrijednosti RCP 4.5) i 0,73 m (prema srednjoj vrijednosti RCP 8.5) za 2100 (Genua-Olmedo et al.,. 2016). Porast razine mora ne samo da će uzrokovati obalno potapanje, već će podrazumijevati i sve veće utjecaje morskih oluja. Delta je već vrlo osjetljiva na ekstremne morske događaje. Oluja Gloria 2020. s olujnim valovima visine do 8 metara i padalinama od 200 litara po četvornom metru poplavila je velik dio delte, njezinih laguna i rižinih polja. More je doseglo 2 do 3 kilometra u unutrašnjosti, a ukupno 30 km2 bilo je prekriveno slanom vodom.

Obalne lagune Alfacada i Tancada nalaze se u prirodnom parku delte rijeke Ebro. Laguna Alfacada danas je zaštićeno područje. Posljednjih godina to je bilo privatno imanje koje se koristilo za lov; to je dovelo do izolacije od mora i rijeke te do uvođenja slatke vode iz sustava navodnjavanja za susjedna rižina polja. Laguna Alfacada također je osjetljiva na učinke nedostatka sedimenta i porasta razine mora, budući da se područje blizu ušća rijeke brzo povlači. Slane močvare lagune Tancada oštećene su intenzivnim uzgojem ribe. Bilo je potrebno mnogo rada kako bi se to sada zaštićeno područje vratilo u svoje prirodno stanje te kako bi se, među ostalim mjerama obnove, ponovno uspostavila povezanost s zaljevom Alfacs uklanjanjem nasipa.

U razdoblju od 2009. do 2018. u delti rijeke Ebro provedena su dva projekta u okviru programa LIFE kako bi se odgovorilo na izazove pogoršanja stanja močvarnih područja zbog ljudskih aktivnosti (tj. poljoprivrede i akvakulture), porasta razine mora i slijeganja tla. Glavni cilj prvog projekta (DELTA-LAGOON)bio je poboljšati ekološko stanje laguna Alfacada i Tancada mjerama obnove staništa i upravljanja, kao što su uklanjanje infrastrukture koja ometa ekološku povezanost, stvaranje novih staništa laguna u postojećim rižinim poljima i obnova močvarnih staništa u napuštenim objektima akvakulture. Glavni posebni ciljevi projekta bili su sljedeći:

1. poboljšanje ekološke i hidrološke povezanosti lagune Alfacada provedbom mjera obnove osmišljenih kako bi se smanjili učinci sve veće erozije obale i poboljšalo stanje prioritetnih staništa i vrsta;
2. povećanje proširenja staništa obalnih laguna Alfacade obnovom dijela izvornih područja laguna koja su pretvorena u rižina polja;
3. poboljšati ekološko stanje i hidrološku povezanost starih solana Sant Antoni (područje lagune Tancada) obnovom područja pogođenih napuštenim objektima akvakulture;
4. Razviti postupke za praćenje i širenje ekoloških vrijednosti obnovljenih područja kako bi se povećala javna svijest i znanje među korisnicima i upraviteljima prostora, kao i društvom općenito.

Cilj uzastopnog projekta EBRO-ADMICLIM bio je provesti kombinaciju mjera ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama s pomoću integriranog pristupa upravljanju vodama, sedimentima i staništima (polja riže i močvarna područja). Usredotočila se na sljedeće višestruke ciljeve:

• povećanje nadmorske visine zemljišta dovodom riječnih nanosa u deltu prijenosom nanosa i upravljanjem vodama;
• Smanjenje erozije obale;
• povećanje sekvestracije ugljika u tlu;
• smanjenje emisija stakleničkih plinova iz rižinih polja;
• poboljšanje kvalitete vode;
• Očuvanje i poboljšanje vrijednih (prirodnih) staništa.

Glavna mjera prilagodbe za povećanje otpornosti na porast razine mora koja se razmatra u delti rijeke Ebro ponovna je uspostava hidrološke povezanosti između laguna i mora, tako da se unos sedimenta u lagune povećava tijekom morskih oluja. Nadalje, ispitani su inovativni pristupi za ponovnu uporabu sedimenata različitog podrijetla i njihovo ubrizgavanje u deltu rijeke Ebro. U okviru tog ukupnog područja primjene provedeno je nekoliko posebnih mjera u okviru dvaju projekata za rješavanje posljedica degradacije staništa i učinaka porasta razine mora. Glavne mjere koje se provode u okviru projekta DELTA-LAGOON uključuju:

• Poboljšanje hidrološke mreže lagune Alfacada čišćenjem kanala koji zaobilaze lagunu i izgradnjom novog kanala koji izravno povezuje lagunu i rijeku, čime se podupire dotok riječnog sedimenta u deltu.
• Poboljšanje hidrološke povezanosti slanih močvara koje su podijeljene nasipom i izolirane jedna od druge.
• naturalizacija rižinih polja natrag u obalnu lagunu i starog objekta akvakulture natrag u stanište slane močvare.
• Stvaranje malih otoka kao gnijezdilišta morskih ptica.
• Ograničenje pristupa nekim područjima kako bi se ublažili učinci grabežljivaca i ljudske učestalosti.
• Ponovno uvođenje europske ribnjačke kornjače.

U okviru projekta EBRO-ADMICLIM provedene su sljedeće glavne mjere:

• Ispitivanje ubrizgavanja sedimenata iz postrojenja za pročišćavanje vode u Tarragoni u mrežu navodnjavanja delta rijeke Ebro kako bi se procijenila ponovna upotreba tih sedimenata kao resursa koji doprinosi otpornosti obalnih područja.
• Ispitivanje ponovne upotrebe sedimenta uzetog iz akumulacijskih jezera smještenih uz rijeku Ebro. Ti su sedimenti ubrizgani u završni dio rijeke Ebro. Ispitivanjem je ocijenjen potencijal za prijenos nanosa u trenutačnim hidrološkim uvjetima rijeke kako bi se utvrdila izvedivost prijenosa nanosa iz spremnika u deltu.
• Optimizacija dva postojeća izgrađena močvarna područja otvaranjem kanala za navodnjavanje i zamjenom ustajale vode novom vodom. Ove intervencije omogućile su maksimiziranje elevacije tla i sekvestracije ugljika, kao i poboljšanje asimilacije hranjivih tvari i onečišćujućih tvari s pozitivnim učincima na kvalitetu vode.
• Smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje sekvestracije ugljika u rižinim poljima delte rijeke Ebro novim poljoprivrednim praksama, kao što je alternativna metoda upravljanja vodom za vlaženje i sušenje za uzgoj riže.
• Ažurirana procjena područja koja su osjetljivija na slijeganje tla i porast razine mora.

Naposljetku, u okviru projekta EBRO-ADCLIM razvijen je klimatski akcijski plan za deltu rijeke Ebro, uključujući druge konkretne i učinkovite mjere za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, kojim se utvrđuju direktive i mjere koje treba provesti nakon dovršetka projekta. To je podržano participativnim postupkom s lokalnim dionicima, uključujući sektor riže, zajednice za navodnjavanje i nevladine organizacije za očuvanje prirode. Akcijski plan za klimu za deltu rijeke Ebro odobren je i dio je trenutačnog plana katalonskog ureda za klimatske promjene. Međutim, mnoge nadležnosti potrebne za provedbu mjera iz plana nisu u nadležnosti vlade Katalonije; u biti je riječ o pitanju španjolske vlade. Španjolska vlada trenutačno objavljuje novi plan obnove obala delte rijeke Ebro kako bi odgovorila i na štetu uzrokovanu razornom olujom „Gloria” 2020. Vlada Katalonije promiče druge mjere za povećanje otpornosti delte, kao što je pilot-projekt za obilaženje sedimenta u akumulaciji Riba-roja.

Glavni institucijski dionici (Španjolska vlada i Vlada Katalonije) bili su partneri projekta DELTA-LAGOON, koji su službeno podržala gradska vijeća dvaju gradova u kojima se nalaze lagune (Amposta i Sant Jaume d’Enveja). Ostali dionici obaviješteni su i s njima se savjetovalo tijekom nekoliko sastanaka.

Sudjelovanje dionika bilo je ključna sastavnica sljedećeg projekta EBRO-ADMICLIM. Uključivala je različite skupine dionika, uključujući predstavnike sektora riže, zajednice za navodnjavanje (te su zajednice među glavnim dionicima delte i bile su uključene kao projektni partneri) i nevladine organizacije. Stoga je izrada Akcijskog plana za klimu za deltu rijeke Ebro bila participativni postupak kojim se podupiralo utvrđivanje smjernica i mjera uz visok konsenzus.

Projektom DELTA-LAGOON postignuti su svi planirani ciljevi, iako su neke mjere odgođene zbog administrativnih problema između vlade Španjolske i vlade Katalonije. Glavna odgoda utjecala je na obnovu rižinih polja natrag u obalnu lagunu u Alfacadi.

Demonstracijski i inovacijski ciljevi pod dobrom znanstvenom paradigmom uspješno su implementirani u projekt EBRO-ADMICLIM. Razvijeni su relevantni rezultati u pogledu inovacija, a sudjelovanje dionika bilo je uspješno. Glavno ograničenje bio je nedostatak potpore tijela za riječni sliv u pogledu ponovne uporabe nanosa.

Ukupni trošak provedbe projekta DELTA-LAGOON iznosio je 3.054.703 EUR (financiranje iz programa LIFE EU-a iznosilo je 1.490.084 EUR). Glavne su koristi intervencije u okviru projekta obnova staništa divljih vrsta (62 ha novih staništa), oporavak nekih zaštićenih vrsta i povećana otpornost laguna i močvara na porast razine mora. Gospodarske koristi uključivale su otvaranje radnih mjesta za provedbu projekta i za novi centar za posjetitelje izgrađen u laguni Tancada. Nije provedena novčana procjena koristi.

Ukupni trošak provedbe projekta EBRO-ADMICLIM iznosio je 2.260.960.00 € (EU LIFE financiranje iznosilo je 1.124.341,00 €). Glavne koristi projekta uključuju: ispitivanje ponovne uporabe sedimenta različitog podrijetla, provedba poljoprivrednih praksi kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova u sektoru riže, izrada smjernica za transport sedimenta i razvoj modela za transport sedimenta (koji je razvio Universidad de Córdoba). Ubrizgavanje sedimenata u rijeku Ebro i kanale delte poslužilo je kao primjer za daljnje aktivnosti usmjerene na poboljšanje unosa sedimenata: trenutačno se planira obilaženje sedimenta u akumulaciji Riba-roja.

Ekosustavi delte rijeke Ebro stanište su velike raznolikosti vrsta. Od velike je važnosti na europskoj razini jer je ključno polazište na migracijskim rutama za ptice i u njemu se nalazi znatan broj ptica navedenih u Prilogu I. Direktivi o pticama. Više od 180.000 ptica močvarica zimi i oko 40.000 parova gnijezdi se u delti. To je područje proglašeno parkom prirode u Španjolskoj i zaštićeno je europskim direktivama o pticama i staništima, Ramsarskom konvencijom i UNESCO-om. Sve mjere kojima se podupire obnova riječnog sustava i zaštita njegovih staništa od zajedničkog interesa doprinose postizanju ciljeva Okvirne direktive EU-a o vodama (2000/60/EZ), Direktive o poplavama (2007/60/EZ) te direktiva o pticama i staništima (2009/147/EZ i 92/43/EEZ).

Projekt DELTA-LAGOON trajao je od 2011. do 2014., nakon čega je uslijedio projekt EBRO-ADMICLIM od 2014. i 2018. U okviru drugog projekta financiranog iz programa LIFE izrađen je akcijski plan za klimu. Taj je plan odobren i sada je dio prakse planiranja Katalonskog ureda za klimatske promjene.

Životni vijek razvijenih intervencija nije unaprijed definiran. Mogu se čuvati dulje vrijeme ako se njima pravilno upravlja i ako ih se pravilno održava.

Carles Ibáñez
Eurecat Centre Tecnològic de Catalunya
Head of Climate Change Department
E-mail: carles.Ibanez@eurecat.org 

Projekti DELTA-LAGOON i EBRO-ADCLIM financirani iz programa LIFE