Paket instrumenata za prekogranično upravljanje nepredviđenim situacijama u području voda u slivu rijeke Save

Bazen rijeke Save u jugoistočnoj Europi obuhvaća gotovo 100 000 km² (tj. 12 % većeg sliva rijeke Dunav u koji je dio) i proteže se na više od 6 zemalja, tj. Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju. Riječni sliv obuhvaća ruralna područja kao i mnoge velike gradove (kao što su Beograd, Ljubljana, Sarajevo i Zagreb) i u njemu živi oko 9 milijuna stanovnika.

Bazen i njegovo stanovništvo ugroženi su sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima i poplavama, što ugrožava sigurnost ljudi i životne uvjete. Obilne padaline i katastrofalne poplave u proljeće 2014. prouzročile su 79 smrtnih slučajeva i pogodile više od 2,5 milijuna ljudi zbog oštećenja imovine, gospodarskih gubitaka i evakuacija. Šteta je procijenjena na 3,8 milijardi EUR (ICPDRi ISRBC, 2015.).

Također, otjecanje zagađenja od poplava u slivu rijeke Save predstavlja značajnu prijetnju kako za okoliš tako i za ljudsko zdravlje. Poplavne vode nose mješavinu sedimenta, ostataka, hranjivih tvari i kemikalija s poljoprivrednih zemljišta, uključujući gnojovku i pesticide, koji zagađuju vodene putove sedimentima. Nadalje, strukturna šteta na infrastrukturi unutar slivnog područja i aktivnosti oporavka nakon poplava mogu ispustiti opasne tvari u rijeke[1]. To ugrožava i okoliš i ljude. Gutanje patogena ili teških metala iz kontaminirane vode ili izvora hrane povećava rizik od opasnosti za zdravlje, kao što su gastrointestinalne bolesti i, dugoročno, kardiovaskularni poremećaji, rak, dijabetes i oštećenje bubrega (Rehmanet al., 2017.).

Jugoistočna Europa vrlo je osjetljiva na poplave uzrokovane klimatskim promjenama. Očekuje se da će predviđeno povećanje oborina dodatno pojačati opasnosti od poplava u istočnoj Europi (Bednar-Friedl i dr., 2022. ), s 13 % višim najvišim razinama poplava predviđenima u razdoblju 2011.–2040.u usporedbi sa sadašnjim razdobljem (1990.–2013.) i 23 % višim najvišim razinama u razdoblju 2071.–2100.( De Roo i dr., 2016.). Očekuje se da će povećani rizik od poplava biti najveći u gornjem dijelu sliva, te u glavnim pritocima, tj. rijekama Kupa, Una i Bosna (De Roo et al., 2016). Osim toga, socioekonomski čimbenici u slivu rijeke Save, kao što su financijska kriza iz 2007. i visoke migracije između ruralnih i urbanih područja, doveli su do starenja stanovništva, neodgovarajuće infrastrukture za upravljanje vodama i nedostatka stambenih objekata otpornih na klimatske promjene, zbog čega je stanovništvo postalo ranjivo (UNESCO, 2023.; Svjetska banka, 2015.).

[1] kao što je vidljivo nakon poplava 2014. zbog ispuštanja gnojovke u oštećenom rudniku antimona Stolice u potoku Kostajnik i zbog crpljenja vode iz poplavljenog rudnika ugljena Tamnava-Zapadno polje u rijeku Kolubaru (RepublikaSrbija, 2014.)

Cilj implementacije alata za upravljanje nepredviđenim vodama (WACOM) u sklopu Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASBR) je poboljšanje prekogranične suradnje u slivu rijeke Save i njezinim sustavima upravljanja, kako bi se smanjili rizici za okoliš i javno zdravlje povezani s poplavama i slučajnim onečišćenjem.

Posebni ciljevi uključuju:

• nositi se s poplavama i slučajnim onečišćenjem na izvoru problema, a ne dalje nizvodno u drugoj jurisdikciji;
• poboljšati razmjenu informacija i koordinaciju mehanizama za odgovor na poplave i onečišćenje na početku i na kraju proizvodnog lanca te time poboljšati njihovu učinkovitost i djelotvornost;
• povezivanje zemalja i sektora uključenih u upravljanje katastrofama povezanima s vodom, upravljanje vodama i plovidbu;
• Identificirati i uključiti ključne ciljne aktere kako bi se povećala svijest i poboljšala zaštita plovnih putova, zona sklonih poplavama, infrastrukture, sredstava za život i ljudskog zdravlja.

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) olakšala je, u okviru svojeg Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB), razvoj i provedbu paketa rješenja za potporu prekograničnoj suradnji u upravljanju vodnim resursima. Paketom rješenja obuhvaćene su tri sastavnice ključne za upravljanje kriznim situacijama u području voda, tj. informiranost o stanju, komunikacija i predviđanje. U paketu instrumenata prepoznaje se raznolikost mogućih odgovora na vodne katastrofe i uključene aktere te on uključuje i. platformu za razmjenu znanja u stvarnom vremenu radi koordinacije odgovora na prekogranične nesreće, ii. model cijelog riječnog sliva koji se temelji na GIS-u i koji prikazuje poplave i onečišćenje u stvarnom vremenu i hipotetske poplave i onečišćenje te iii. katalog najboljih praksi za upotrebu razvijenog skupa alata za upravljanje katastrofama:

1. 1. Transnacionalni alat za koordinaciju incidenata[1] internetski je centralizirani sustav izvješćivanja kojim se omogućuje učinkovita i djelotvorna komunikacija i razmjena znanja među dionicima u stvarnom vremenu. Sustav omogućuje dionicima uključenima u ublažavanje prekograničnog incidenta s poplavama ili onečišćenjem da dokumentiraju sve kadrovske zadatke i mjere u jedinstvenoj bazi podataka. Alat slijedi standarde sustava za zapovijedanje incidentima za upravljanje krizama razvijene u okviru američkog nacionalnog sustava za upravljanje incidentima (ICS/NIMS). U slučaju događaja dionici podnose izvješća o aktivnostima u bazu podataka koja uključuje sve informacije o incidentu, tj. sva „aktiviranasjedišta”i osobe uključene u odgovor na katastrofe, brojeve kontakata i mjere koje poduzimaju.
   2. Instrument transnacionalne informiranosti o stanju integrira dinamične informacije s različitih razina vlasti i tijela nadležnih za upravljanje poplavama ili onečišćenjem. Tim se alatom dopunjuje alat za transnacionalnu koordinaciju incidenata dodatnim popratnim informacijama i snimkom značajnih incidenata. Nadležna tijela dostavljaju informacije o događaju putem zajedničkog predloška za izvješćivanje kako bi se informiralo o različitim poduzetim mjerama i utvrdile aktivnosti koje zahtijevaju transnacionalnu koordinaciju.
      
      
2. Transnacionalni alat za modeliranje je alat za mapiranje koji se temelji na GIS-u[2] i osmišljen je kako bi pomogao u upravljanju kriznim situacijama na području rijeke Save i mnogih njezinih glavnih pritoka. Alat može predvidjeti, na primjer, raspodjelu onečišćenja na temelju stvarnih ispuštanja u rijeci Savi. Model predviđanja može prikazati koliko će dugo izlijevanje nafte trajati do nizvodnih područja do više od mjesec dana unaprijed, ovisno o lokaciji i protoku vode. Time se tijelima civilne zaštite olakšava planiranje i omogućuje planiranje i intervencija u najranijoj mogućoj fazi.
   
   
3. Katalognajboljih praksi sadržava gotovo 100 smjernica o upotrebi alata (i. i ii.). Smjernice su popraćene dvjema strategijama, jednom za odgovor na poplave i jednom za odgovor na slučajno onečišćenje. U njima se navode razlozi za provedbu predloženog paketa instrumenata i različiti postupci povezani s koordinacijom, modeliranjem i informiranošću o stanju. Katalog su sastavili i provjerili stručnjaci za upravljanje vodama i civilnu zaštitu te dionici uključeni u upravljanje rizicima u slivu rijeke Save. 

Veliki okvir za suradnju ISRBC-a, koji su temelji već postavljeni 2002., olakšao je međunarodnu suradnju u osmišljavanju, pružanju i provedbi paketa instrumenata. Projekt WACOM Interreg u okviru Programa transnacionalne suradnje za dunavsko područje 2021. - 2027. omogućio je razvoj alata.

[1] Početkom 2024. radna tijela ISRBC-a još su uvijek donosila postupovni okvir za upotrebu alata za koordinaciju incidenata.

[2] Model se djelomično temelji na postojećem alatu SAVA GIS Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC) i Sustava za upozoravanje na poplave u Savi (FFWS).

Razvoj paketa instrumenata i povezane strategije korištenja uključivao je dionike iz zemalja koje su dio Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC), uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju. Dionici su uključivali javna tijela, istraživače i dionike iz privatnog sektora te su predstavljali različita područja stručnosti, uključujući rizik od katastrofa i upravljanje vodama, civilnu zaštitu i plovidbu. Sve institucije odgovorne za civilnu zaštitu, upravljanje vodama i plovidbu te uključene u upravljanje poplavama i izvanrednim situacijama slučajnog onečišćenja u rijeci Savi također su mapirane u opsežnoj bazi podataka.

Dionici su surađivali u raspravama na nacionalnim radionicama, radionicama uživo i internetskim radionicama kako bi definirali, strukturirali, razvili, ocijenili i potvrdili alate. Organizirane su prekogranične „vježbe za stolna računala”, uključujući scenarij katastrofe, kako bi se ispitala i potvrdila upotrebljivost paketa instrumenata, obučavali dionici i izgradili suradnički odnosi. Naposljetku, održane su komunikacijske radionice s dionicima usmjerene na širenje paketa instrumenata i podizanje svijesti o potrebi za prekograničnom suradnjom.

Postojeća Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC)stvorila je snažnu osnovu za olakšavanje angažmana i suradnje dionika.

Uspjeh paketa instrumenata u sprečavanju društvenih i okolišnih učinaka poplava i onečišćenja potaknut je međunarodnom suradnjom mnogih dionika koji se zalažu za zajednički pristup upravljanju rizicima. Snažno sudjelovanje dionika, potpomognuto postojanjem uspostavljenog, velikog okvira za suradnju, tj. Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC), osiguralo je zajedničku, jasnu viziju alata, njegovih doprinosa i provedbenih koraka, što je doprinijelo njegovu uspjehu. Uspješna provedba alata i strategija od 2023. prati se svake godine s pomoću pokazatelja kojima se opisuje stanje i napredak u smanjenju rizika od poplava i onečišćenja u 14 ključnih područja intervencije[1].

Prepreke uključuju prekograničnu upotrebu paketa instrumenata, u koji su uključeni dionici iz nekoliko zemalja sliva rijeke Save, koji govore različite jezike i imaju različitu nacionalnu pozadinu. Konačni proizvodi i alati razvijeni su na engleskom jeziku, što može stvoriti prepreku za prihvaćanje u nacionalnom kontekstu u kojem dionici govore drugim jezikom. Nadalje, prelazak s postojećih nacionalnih postupaka za upravljanje incidentima na zajednički transnacionalni okvir predstavljao je izazove za neke nacionalne dionike. Na primjer, tijekom teške poplave u Sloveniji u kolovozu 2023. u toj je zemlji aktivirano oko 300 sjedišta. Međutim, nisu svi dionici bili dobro upoznati s paketom instrumenata kako bi se omogućila opća provedba alata i strategija, čime bi se mogla poduprijeti učinkovitija komunikacija i provedba jedinstvenih odgovora.

[1] Ključna područja intervencije uključuju obrazovanje, financije, upravljanje, ljudske resurse, IKT, nadzor, informacije, infrastrukturu, znanje, logistiku, organizaciju, planiranje, navigaciju i razne.

Uloga paketa instrumenata i njegove provedbene strategije u poboljšanju otpornosti i zaštiti ljudi i okoliša od poplava i onečišćenja ispitana je tijekom poplava 2023. u Sloveniji. Agencije i dionici koji su bili uključeni u evaluaciju paketa instrumenata i znali su kako ga primijeniti, uspješno su se koristili alatima za aktivnosti odgovora na pripravnost na poplave te potvrdili njihovu funkcionalnost i vrijednost. Ipak, šira provedba mogla bi dodatno poboljšati komunikaciju između nekoliko sjedišta te učinkovitost i djelotvornost mjera.

Troškovi razvoja paketa instrumenata iznosili su nešto više od 2,9 milijuna EUR. Troškovi su financirani iz Interreg Dunavskog transnacionalnog programa, sufinanciranog iz drugih fondova EU-a, u okviru projekta WACOM. Potrebni su dodatni rashodi za održavanje modela predviđanja (dva mjeseca godišnje po osobi, svakih pet godina i dodatnih šest mjeseci za znatne nadogradnje IKT-a); svakodnevno upravljanje alatom za koordinaciju i njegovo održavanje od strane administratora; i osposobljavanje nadležnih tijela koja će se koristiti tim alatima (pola dana po (internetskom) osposobljavanju).

Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (FASRB) uspostavljen je za održivi razvoj regije kroz prekograničnu suradnju u području voda. Stranke FASRB-a[1] (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Slovenija) bile su obvezne uspostaviti koordinirani sustav mjera, aktivnosti, upozorenja i alarma za upravljanje prekograničnim krajolikom i štetnim posljedicama poplava.

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC)osnovana je radi provedbe FASRB-a i olakšavanja suradnje između stranaka FASRB-a u pitanjima koja se odnose na sliv rijeke Save. ISRBC olakšava održavanje sastavnih dijelova paketa instrumenata.

Pri provedbi FASRB-a stranke su se već dogovorile o četirima protokolima[2], među kojima su Protokol o sprečavanju onečišćenja voda uzrokovanog plovidbom i Protokol o zaštiti od poplava od izravne važnosti za prekogranično upravljanje kriznim situacijama u području voda. Protokol o izvanrednim situacijama podliježe nacionalnim postupcima 2024. prije njegova dovršetka i donošenja. Protokolima se utvrđuje osnova za provedbu paketa instrumenata.

Razvijeni alati i strategija pridonijeli su Deklaraciji o poplavama i slučajnom onečišćenju rijeke Save i Strategiji za odgovor na hitne situacije u slivu rijeke Save (Sava STEER), kojom upravlja ISRBC.

[1] Albanija i Crna Gora nisu stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB) jer Albanija obuhvaća samo nekoliko četvornih kilometarasliva rijeke Save; budući da Crna Gora nije dovršila postupak za punopravno članstvo u Međunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save (ISRBC) nakon što je 2006. postala neovisna, ali predstavnici te zemlje aktivno sudjeluju u svim tehničkim tijelima ISRBC-a;

[2] Četiri protokola uključuju i Protokol o režimu plovidbe i Protokol o upravljanju nanosom.

Paket instrumenata razvijen je tijekom razdoblja od 1,5 godina, od srpnja 2020. do prosinca 2022. Nakon razvoja, ISRBC je 2023. proveo transnacionalni alat za modeliranje. Potpuna provedba alata za koordinaciju i informiranost o stanju, koji je povezan s donošenjem protokola ISRBC-a o izvanrednoj situaciji u slivu rijeke Save, u tijeku je 2024. Uvođenje najboljih praksi u različitim zemljama stalno se širi.

Paket instrumenata trenutačno je djelomično operativan, a alat za modeliranje slučajnih izlijevanja nafte i predviđanje disperzije aktivno se upotrebljava u slovenskoj civilnoj zaštiti (URSZR), dok su u tijeku rasprave o provedbi preostale komponente.

Predviđeno je da paket instrumenata ostane aktivan i održava se najmanje 10 godina. Očekuje se da će alati i dalje biti relevantni za nadležna tijela i druge dionike koji upravljaju rizicima od katastrofa jer projekcije klimatskih promjena pokazuju povećanu vjerojatnost poplava u slivu rijeke Save. S obzirom na klimatski osjetljivu prirodu tog krajolika, prekogranična suradnja sve je potrebnija za odgovarajuće upravljanje katastrofama kako bi se smanjili rizici za zdravlje ljudi i okoliša, sredstva za život i infrastrukturu. 

Dr. Primož Banovec

Scientific Associate within the Water Economic Institute (Vodno gospodarski inštitut), University of Ljubljana

Primoz.Banovec@fgg.uni-lj.si

WACOM_Transnacionalni alat za koordinaciju incidenata za upravljanje izvanrednim situacijama uzrokovanima onečišćenjem uzrokovanim poplavama

WACOM_Transnacionalni alat za informiranost o stanju za upravljanje izvanrednim situacijama uzrokovanima onečišćenjem uzrokovanim poplavama

WACOM_Transnacionalni alat za modeliranje za upravljanje izvanrednim situacijama uzrokovanima onečišćenjem uzrokovanim poplavama

WACOM Transnacionalni katalog najboljih praksi upravljanja

WACOM_Transnacionalna baza podataka najboljih praksi upravljanja

WACOM_Sava STEER Priručnik za provedbu

WACOM_Strategije za hitan odgovor na poplave u slivu rijeke Save