Onečišćenje zraka

Primijećeni učinci

U 2019. približno 307 000 preuranjenih smrti u EU-27 moglo se pripisati dugotrajnoj izloženosti lebdećim česticama promjera 2,5 μm ili manje (PM_2,5). Dušikov dioksid (NO₂) povezan je s 40 400 preuranjenih smrtnih slučajeva, a prizemni ozon (O₃) sa 16 800 preuranjenih smrtnih slučajeva (EEA, 2021.).

Posljednjih se godina udio gradskog stanovništva izložen koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku iznad graničnih vrijednosti EU-a i posljedični učinak na zdravlje smanjuje za PM_2,5 i NO₂ (vidjeti sliku .). Kad je riječ o prizemnom ozonu, pozadinska koncentracija na sjevernoj hemisferi povećava se u Europi, dok se globalne vršne vrijednosti smanjuju (Andersson i dr., 2017.; Orru i dr., 2019.; Paoletti i dr., 2014.).

Sve je više dokaza da se negativni učinci onečišćenja zraka na zdravlje pojavljuju i ispod razina iz Direktive EU-a o kvaliteti zraka, što se odražava u novim globalnim smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka (SZO, 2021.). Budući da su ažurirane smjernice SZO-a strože za većinu onečišćujućih tvari, udio gradskog stanovništva izložen nezdravim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku i povezani učinak na zdravlje bit će veći od prethodnih procjena.

Urbano stanovništvo izloženo koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku iznad odabranih standarda EU-a za kvalitetu zraka, EU-27 i Ujedinjena Kraljevina
_{Izvor: EEA, Prekoračenje standarda kvalitete zraka u Europi}

Predviđeni učinci

Promjene u temperaturi, oborinama, vjetru, vlažnosti ili sunčevom zračenju povezane s klimatskim promjenama utječu na kvalitetu zraka i potencijalno je pogoršavaju (Fu i Tian, 2019.). To se događa zbog izmijenjenih emisija iz prirodnih izvora (kao što su šumski požari, mineralna prašina, morska sol, biogeni hlapivi organski spojevi); emisije iz ljudskih izvora (kao što je amonijak iz poljoprivrede); stope kemijskih reakcija u atmosferi; te postupke prijevoza, disperzije i taloženja onečišćujućih tvari u zraku (Fortems-Cheiney i dr., 2017.; Geels i dr., 2015.).

Kad je riječ o ljudskom zdravlju, posebno je štetna kombinacija toplinskog stresa i onečišćenja zraka. Istodobna izloženost stanovništva visokim temperaturama i onečišćenju zraka (PM, NO₂ ili O₃₎povezana je s povećanim stopama smrtnosti zbog kardiovaskularnih i respiratornih uzroka (EEA, 2020.). Aktualne i predviđene demografske promjene, kao što je starenje stanovništva sa sve većom raširenošću temeljnih zdravstvenih problema, pridonijet će i povećanju tereta bolesti povezanih s onečišćenjem zraka.

Plućne tvari

Predviđa se da će se koncentracije čestica u zraku u budućnosti blago povećati, iako uz određenu nesigurnost (Doherty i dr., 2017.; Park et al., 2020.). To je zato što klimatske promjene utječu na emisije prekursora PM-a: očekuje se povećanje broja i ozbiljnosti prirodnih šumskih požara, kao i emisija morske soli. Nadalje, više temperature povećavaju emisije biogenog i poljoprivrednog amonijaka (Geels i dr., 2015.). Također, kemijske reakcije koje dovode do proizvodnje sekundarnog PM-a pojačane su promjenama temperature i vlažnosti (Megaritis et al., 2014.). Naposljetku, smanjenje brzine vjetra, na primjer predviđeno za dijelove sredozemne regije (Ranasinghe i dr., 2021.), i smanjenje oborina smanjit će razrjeđivanje i taloženje PM-a, što će dovesti do viših razina koncentracije zraka (Doherty i dr., 2017.).

prizemni ozon

U kontekstu klimatskih promjena tijekom ljeta se predviđaju više koncentracije O3 na razini tla, pri čemu se najveće povećanje predviđa za najtoplije scenarije te za južnu i srednju Europu (Fortems-Cheiney i dr., 2017.; Colette et al., 2015.). Predviđa se da će se vršne koncentracije povećati, što je relevantno za učinke na zdravlje, jer je kratkoročna izloženost visokim vršnim koncentracijama prizemnog ozona povezana s respiratornim i kardiovaskularnim zdravstvenim problemima (Doherty i dr., 2017.). Prema scenariju RCP4.5 očekuje se da će do 2050. u nekim zemljama srednje i južne Europe smrtnost povezana s prizemnim ozonom porasti do 11 % (Orru i dr., 2019.).

Ozon na razini tla nastaje u atmosferi fotokemijskim reakcijama hlapivih organskih spojeva (HOS) i dušikovih oksida (NOx) u prisutnosti sunčeve svjetlosti. U kontekstu klimatskih promjena emisije BVOC-a vjerojatno će se povećati zbog većeg broja vrućih dana; povećanje razina CO2 u atmosferi može utjecati i na proizvodnju BVOC-a (Fu i Tian, 2019.). Povećane globalne koncentracije metana i više temperature također ubrzavaju proizvodnju O3 na razini tla. Nadalje, predviđa se da će očekivani veći priljev stratosferskog ozona u troposferu dodatno povećati razine prizemnog ozona diljem Europe (Fortems-Cheiney et al., 2017.).

Dušikov dioksid

Ne očekuje se da će klimatske promjene utjecati na razine koncentracije NO2.

Ostale onečišćujuće tvari u zraku

Visoke razine vlažnosti i poplave zgrada mogu poduprijeti rast plijesni i povećati raširenost bolesti dišnog sustava (D’Amato et al., 2020.). Nadalje, u urbanim područjima onečišćenje zraka (posebno dugoročno visoke razine NO₂₎ može povećati alergenost peludi (Gisler, 2021.; Plaza et al., 2020.), na čiju koncentraciju i sezonalnost utječu klimatske promjene.

Odgovori politika

Revidirane globalne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka čine čvrstu znanstvenu bazu dokaza za donošenje odluka o politici čistog zraka u cijelom svijetu.  U okviru europskog zelenog plana Europska unija revidira svoje direktive o okolišu kako bi ih bolje uskladila s novim smjernicama SZO-a. Mjere ublažavanja za smanjenje emisija CO2 često imaju pozitivan učinak na emisije onečišćujućih tvari u zraku iz prometa, proizvodnje energije, grijanja kućanstava itd., čime se stvara situacija od koje svi imaju koristi.

Procjene kvalitete zraka, uključujući utjecaj na zdravlje, svake godine provode različita tijela. Prognoze i sustavi ranog upozoravanja na onečišćenje zraka, zajedno s medicinskim savjetima, mogu smanjiti zdravstvene rizike. Također ih mogu koristiti zdravstveni sustavi kako bi se pripremili za veći broj pacijenata u hitnim službama. Sustavi predviđanja i ranog upozoravanja operativni su na lokalnoj razini i na regionalnoj razini, kao što je npr. Europski indeks kvalitete zraka Europske agencije za okoliš. U nekoliko europskih zemalja razine koncentracije ozona uključene su u akcijske planove za zdravlje topline.

Građanski znanstveni projekti o kvaliteti zraka pružaju informacije utemeljene na dokazima i stvaraju svijest među građanima.