Poljoprivreda

Poljoprivreda

Ključne poruke

• Poljoprivredni sektor nije samo glavni pokretač klimatskih promjena, već je i ozbiljno pogođen tim promjenama. Stoga napori politike nisu usmjereni samo na ublažavanje klimatskih promjena u poljoprivredi, već i na jačanje sektora i smanjenje utjecaja klimatskih promjena na najmanju moguću mjeru.

• Strategija EU-a za prilagodbu, Uredba o LULUCF-u i zajednička poljoprivredna politika EU-a instrumenti su koji se mogu upotrijebiti za poticanje rješenja za prilagodbu i poboljšanje otpornosti poljoprivrednog sektora na klimatske rizike. Pojavile su se mreže znanja i stručnjaka za prilagodbu koje olakšavaju razmjenu informacija i izgradnju kapaciteta, među ostalim iz nekoliko istraživačkih programa koje financira EU.

• Praćenje, izvješćivanje i evaluacija poljoprivrednih mjera na razini EU-a u velikoj će mjeri ovisiti o službenom mehanizmu izvješćivanja u okviru reformirane zajedničke poljoprivredne politike.

Učinci i slabe točke

Poljoprivredni sektor jedan je od glavnih pokretača klimatskih promjena, koji ispušta metan (CH₄), dušikov oksid (N₂O) i ugljikov dioksid (CO₂), uglavnom povezanih s upotrebom zemljišta, primjenom gnojiva i stočarskom proizvodnjom. Udio emisija stakleničkih plinova u Europi trenutačno iznosi oko 10 %. S druge strane, klimatske promjene utječu na europsku poljoprivredu i zahtijevaju prilagodbu poljoprivrednih sustava i poljoprivrednika. Rastuće temperature i atmosferska koncentracija CO2, promjene u obrascima oborina i češći ekstremni događaji utječu na prinose usjeva i stočarsku produktivnost u Europi, ali i na upravljanje vodama te uvjete za prijevoz i skladištenje. Očekuje se da će se produktivnost usjeva općenito smanjiti u južnim regijama i povećati na sjeveru, dok će češći ekstremni vremenski uvjeti uzrokovati raširene i štetne učinke diljem Europe.

Politički okvir

Cilj je Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, donesene 2021., učiniti prilagodbu pametnijom, bržom (ubrzati uvođenje rješenja za prilagodbu) i sustavnijom (integrirana rješenja i planovi). Poticanje lokalne prilagodbe, prirodnih rješenja, održive upotrebe i otpornosti slatkovodnih resursa posebno su važni za poljoprivredni sektor, dok je jačanje međunarodnog djelovanja ključno kako bi se izbjegli poremećaji u uvozu poljoprivrednih proizvoda u EU.

Prijedlozima za prilagodbu Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) nastoji se povećati hvatanje ugljika u poljoprivredi i šumarstvu, uz važne posljedice promjene pokrova zemljišta. Mjere za postizanje tog cilja, kao što su održavanje travnjaka, sekvestracija ugljika u poljoprivredi i obnova tresetišta, pridonijet će i sprečavanju erozije tla i smanjenju rizika od poplava.

Konkretne mjere prilagodbe u poljoprivrednom sektoru prvenstveno se podupiru u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), pri čemu su ključni ciljevi održivost i klimatska politika. U okviru ZPP-a uspostavljene su pojačane obvezne mjere za zaštitu okoliša i više mogućnosti financiranja za gospodarenje šumama, gospodarenje područjima u nepovoljnom položaju i programe za ekologiju. Na primjer, na svakom poljoprivrednom gospodarstvu najmanje 3 % obradivog zemljišta mora biti namijenjeno bioraznolikosti i neproizvodnim elementima, uz mogućnost primanja potpore putem programa za ekologiju kako bi se postiglo 7 %. Posebne mjere prilagodbe dosad nisu imale istaknutu ulogu u ZPP-u, ali obvezne i dobrovoljne mjere ekologizacije često pružaju kratkoročna do srednjoročna prilagodljiva rješenja na razini poljoprivrednih gospodarstava. Zeleno plaćanje u okviru prvog stupa ZPP-a obuhvaća raznolikost usjeva, uspostavu ekološki značajnih površina i održavanje trajnih travnjaka. Potpora ruralnom razvoju u okviru drugog stupa ZPP-a uključuje razvoj šuma, poljoprivredno-okolišno-klimatske mjere, ekološku poljoprivredu i plaćanja u okviru mreže Natura 2000. Programi financiranja dopunjuju se mjerama osposobljavanja i drugom potporom za poboljšanje produktivnosti i otpornosti na klimatske promjene iz sustava za savjetovanje poljoprivrednika, partnerstva za inovacije i primijenjenog istraživanja.

U skladu s europskim zelenim planom, strategijom „od polja do stola” i strategijom za bioraznolikost u prijedlozima ZPP-a za razdoblje 2023. 2027. veći se naglasak stavlja na djelovanje u području okoliša i klime. Uspostavljene su obvezne mjere i više mogućnosti financiranja za očuvanje tla bogatog ugljikom, plodored, upravljanje hranjivim tvarima i programe za ekologiju.

Unaprjeđenje baze znanja

Prema šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022 (Klimatske promjene 2022.) sektori izloženi klimatskim promjenama kao što je poljoprivredni sektor posebno su osjetljivi na klimatske promjene: Učinci, prilagodba i ranjivost. Predviđa se povećani rizik od ekstremnih vremenskih uvjeta, suše, poplava i promjena uvjeta rasta. Učinkovite mogućnosti prilagodbe uključuju uzgoj radi prilagodbe klimatskim promjenama ili selekciju otpornih usjeva/kultivara, agrošumarstvo, diversifikaciju krajobraza i urbanu poljoprivredu.

U posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C razmatraju se učinci na poljoprivredni sektor u različitim poglavljima te se ističu povezane potrebe za prilagodbom. Prioritet je poboljšanje znanja u tim područjima, među ostalim o troškovima i koristima mjera prilagodbe povezanih s poljoprivredom. U posebnom izvješću IPCC-a o klimatskim promjenama i zemljištu ocjenjuju se trenutačne znanstvene spoznaje, među ostalim o degradaciji zemljišta, dezertifikaciji i sigurnosti opskrbe hranom, mogućnostima oblikovanja i prilagodbe te posebnim izazovima i mogućnostima za poljoprivredni sektor.

Izvješće EEA-e Prilagodba klimatskim promjenama u poljoprivrednom sektoru u Europi daje pregled načina na koji se politike i programi EU-a bave prilagodbom klimatskim promjenama te uključuje primjere izvedivih i uspješnih mjera prilagodbe.

Zajednički istraživački centar (JRC)podupire Europsku komisiju u modeliranju gospodarskog učinka klimatskih promjena na poljoprivredni sektor i evaluaciji politika prilagodbe i ublažavanja (npr. projekti PESETA). Nekoliko istraživačkih projekata koji se bave prilagodbom u poljoprivrednom sektoru financirano je u okviru programa LIFE (npr. AgriAdapt, ADAPT2CLIMA, LiveAdapt itd.) i Obzor 2020. (npr. MOSES, BINGO, COACCH, Flourish, FATIMA, RUN4LIFE, RESFOOD, IoF2020).

Usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) pružaju informacije, alate i podatke o klimatskim promjenama, uključujući nekoliko demonstracijskih usluga za poljoprivredni sektor. Nudi besplatan i otvoren pristup Sektorskom informacijskom sustavu (SIS) dostupnom u trgovini podataka o klimi kako bi se poduprle regionalne inicijative za prilagodbu. Daljnje usluge za vodni sektor pružaju pokazatelje vode koji se mogu koristiti za odabir odgovarajućih usjeva i planiranje infrastrukture za navodnjavanje, kao i demonstracije u prilagodbi klimatskim promjenama . Usluga praćenja stanja kopna programa Copernicus pruža podatke dobivene daljinskim istraživanjem o pokrovu zemljišta i promjenama pokrova zemljišta, vegetacijskoj fenologiji i produktivnosti koji će pomoći u definiranju prinosa usjeva. Podaci dobiveni daljinskim istraživanjem u budućnosti bi mogli pružiti informacije o promjenama regionalnog pokrova zemljišta koje su posljedica mjera prilagodbe, kao i o zbirnim trendovima na razini EU-a.

Zajednička programska inicijativa za poljoprivredu, sigurnost opskrbe hranom i klimatske promjene usredotočuje istraživanja u 24 zemlje na rješavanje međusobno povezanih izazova održive poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i učinaka klimatskih promjena.

Nekoliko međunarodnih mreža, organizacija i udruga dijeli znanje unutar svojih zajednica prakse. Među njima su Europski savez za konzervacijsku poljoprivredu, Međunarodna federacija pokreta za ekološku poljoprivredu (Europskaregionalna skupina) i COPA-COGECA.

Potpora ulaganjima i financiranju

Financijska sredstva EU-a za prilagodbu podupiru se višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) za razdoblje 2021. 2027., kojim se osigurava da su mjere prilagodbe klimatskim promjenama integrirane u sve glavne programe potrošnje EU-a.

U okviru tog proračuna VFO-a ZPP-u je dodijeljeno 386,6 milijardi eura. Najveći dio rashoda, odnosno 270 milijardi eura, bit će namijenjen potpori dohotku u okviru prvog stupa, a dodatnih 20 milijardi eura bit će namijenjeno za tržišnu potporu. Ostatak (otprilike jedna četvrtina) potrošit će se na potporu ruralnom razvoju u okviru drugog stupa.

Dodatna sredstva bit će dostupna u okviru istraživačkog programa EU-a Obzor Europa za potporu posebnim istraživanjima i inovacijama u području hrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva.

Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama podupire regije, gradove i lokalne vlasti u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena, osiguravajući financijska sredstva u okviru Obzora Europa, okvirnih programa EU-a za istraživanja i inovacije. Regije i lokalne vlasti u zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili u zemljama koje pregovaraju o pridruživanju programu Obzor Europa mogu biti uključene u djelovanja misije. Poduzeća također mogu ispunjavati uvjete za sudjelovanje, primjerice kao inovatori koji pružaju inovativna rješenja ili klimatske usluge. Mogućnosti financiranja dostupne su na portalu za financiranje i natječaje, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023.–2024.

U strateškim planovima u okviru ZPP-a gotovo 98 milijardi eura, što čini 32 % ukupnih sredstava ZPP-a (EU i sufinanciranje), bit će namijenjeno ostvarivanju koristi za klimu, vodu, tlo, zrak, bioraznolikost i dobrobit životinja te poticanju praksi koje nadilaze obvezne uvjete.

Osim ulaganja u okviru ZPP-a, za potporu prilagodbi dostupan je niz instrumenata EU-a:

• potprogram za klimatsku politiku u okviru programa LIFE;
• program INTERREG Europe;
• program za istraživanja i inovacije Obzor Europa, posebno relevantan za prilagodbu u poljoprivrednom sektoru, klaster je 6. o hrani, biogospodarstvu, prirodnim resursima, poljoprivredi i okolišu.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

UPOZORENJE prilagodbe

Razvijen je mehanizam izvješćivanja povezan s nacionalnim strateškim planovima za ZPP u poljoprivrednom sektoru te je donesen odgovarajući okvir pokazatelja za izvješće o uspješnosti za razmjenu objedinjenih pregleda na nacionalnoj razini.