Smanjenje rizika od katastrofa

Ključne poruke

• Europa (i ostatak svijeta) već se suočavaju s klimatskim promjenama. Ne dovodeći u pitanje potrebu za mjerama ublažavanja klimatskih promjena (i nultom neto stopom emisija što je prije moguće), prilagodba je potrebna u svim scenarijima jer će posljedice klimatskih promjena ostati vidljive desetljećima (ili čak stoljećima) koja dolaze.
• Ekstremniji vremenski uvjeti prirodne su opasnosti u kojima se prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa preklapaju. Oboje se moraju usredotočiti na cijeli ciklus upravljanja rizicima, uključujući mjere usmjerene na prevenciju, pripravnost i oporavak.
• Postoje sinergije između politika EU-a o upravljanju katastrofama i prilagodbi klimatskim promjenama te ih je potrebno uključiti u sve politike EU-a kao što su voda (poplave, suše) ili kritična infrastruktura.

Učinci, ranjivosti i rizici

Ihsan Ilze, Climate Change PIX /EEA

Tijekom proteklih desetljeća Europa je doživjela sve veću učestalost i ozbiljnost prirodnih opasnosti povezanih s vremenom i klimom, kao što su suše, šumski požari, toplinski valovi i obilne padaline. Čak i uz trenutačne dogovorene ambicije za brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova i učinkovito sprečavanje klimatskih rizika, predviđa se da će se ti trendovi nastaviti i da će ih pojačati socioekonomske i okolišne promjene (npr. demografski razvoj i prenamjena zemljišta) (EEA2021.; IPCC 2020.; EEA 2017.).

Okvir politike

Politikom EU-a o provedbi upravljanja rizicima od katastrofa, koja se temelji na Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu (CPM), potiče se suradnja među nacionalnim sustavima civilne zaštite, čime se potiče razmjena dobrih praksi u području mobilizacije domaćih prihoda, među ostalim o tome kako se nositi s učincima klimatskih promjena.

Europska komisija podupire Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa (SFDRR), kojim se jača i promiče mobilizacija domaćih prihoda i njezina integracija u politike EU-a. Europska komisija objavila je 2016. akcijski plan čiji je cilj usmjeravanje provedbe SFDRR-a u politikama EU-a s pomoću pristupa donošenju politika utemeljenog na riziku od katastrofa. Nadalje, Komisija je 2017. objavila Komunikaciju s ključnim mjerama za jačanje upravljanja katastrofama u Europi.

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. potiče se daljnje iskorištavanje sinergija između smanjenja rizika od katastrofa i prilagodbe klimatskim promjenama, s posebnim naglaskom na rizicima od katastrofa povezanih s vodom i kritičnoj infrastrukturi. Strategijom se podupire i financiranje rizika od katastrofa, oslobađanje privatnog financiranja i uključivanje otpornosti na klimatske promjene u fiskalnu politiku država članica.

mobilizacija domaćih prihoda prisutna je u nekoliko ključnih područja politika EU-a: Direktivu o poplavama, djelovanje u vezi s nestašicom vode i sušom (vidjeti stranicu o politici upravljanja vodama) i Prijedlog direktive o europskoj kritičnoj infrastrukturi.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za sektor smanjenja rizika od katastrofa.

Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učincima, prilagodbom i ranjivošću procjenjuju se učinci i rizici povezani s uočenim i predviđenim klimatskim promjenama, kao i opcije, procesi i povoljni uvjeti za upravljanje klimatskim rizicima. Predviđene promjene klimatskih ekstrema kao funkcija globalnog zatopljenja (1,5 u odnosu na 2 °C) i njihova implikacija za mobilizaciju domaćih prihoda razmotreni su u posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C. Ekstremi i nagle ili nepovratne promjene u oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena procijenjeni su u tematskom izvješću o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena kako bi se utvrdile održive i otporne strategije upravljanja rizicima. Upravljanje rizicima i donošenje odluka u vezi s održivim razvojem razmotreni su u posebnom izvješću IPCC-a o klimatskim promjenama i zemljištu.

Europska komisija pokrenula je 2015. Centar znanja za upravljanje rizicima od katastrofa (DRMKC) kako bi pomogla u jačanju otpornosti EU-a i država članica na katastrofe i njihove sposobnosti za sprečavanje, pripremu i odgovor na hitne situacije jačanjem veze između znanosti i politike s internetskim repozitorijem istraživanja povezanih s katastrofama i pristupom nizu mreža i partnerstava. Zajednički istraživački centar (JRC) upravlja DRMKC-om, a od 2017. i GIS-ovim centrom za podatke o rizicima na internetskoj platformi. Cilj je Centra poboljšati pristup prilagođenim podacima o rizicima i njihovu razmjenu na razini EU-a radi poticanja mobilizacije domaćih prihoda. Kao centar znanja očekuje se da će centar za podatke o rizicima biti referentna točka za odabrane podatke o rizicima na razini EU-a, bilo smještajem relevantnih skupova podataka ili povezivanjem s nacionalnim platformama i izvješćima JRC-a o znanosti za mobilizaciju domaćih prihoda (izvješća iz2017. i 2020.).

Europska komisija potiče izradu boljih informacija i usporedivost podataka o katastrofama, kao što su informacije o gospodarskom gubitku katastrofa. U tom kontekstu izvješće koje je 2018. objavio JRC sadržava analizu nekoliko baza podataka razvijenih za prikupljanje, evidentiranje i objedinjavanje informacija o različitim gubicima zbog opasnosti, a time i za poboljšanje usporedivosti brojnih događaja uzrokovanih bilo kojom vrstom opasnosti. Nadalje, niz projekata PESETA JRC-a pruža pregled mogućih biofizičkih i gospodarskih posljedica budućih klimatskih promjena za Europu.

Usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus (CEMS) pruža informacije o nekoliko opasnosti povezanih s klimom, uključujući poplave, suše i šumske požare, za odgovor na hitne situacije i upravljanje rizicima od katastrofa.

Posljednjih godina uloženi su napori kako bi se poboljšala usklađenost između istraživanja, politika i praksi u području CCA-a i DRR-a. U okviru projekta H2020 PLACARD razvijena je platforma za dijalog, razmjenu znanja i suradnju između dviju različitih zajednica. Nadalje, Europska agencija za okoliš objavila je izvješće u kojem se procjenjuju trenutačna praksa smanjenja rizika i procjene troškova i koristi te razina znanja i iskustva.

EEA svake godine ažurira pokazatelj gospodarskih gubitaka uzrokovanih ekstremnim klimatskim uvjetima. Europski projekti kao što je LODE bili su usmjereni na razvoj informacijskih sustava podataka o štetama i gubicima za DRR i CCA. Grupa Svjetske banke izradila je i studije za Europsku uniju o ekonomiji za sprečavanje katastrofa i pripravnost u Europi (2021.). Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje izradilo je pilot-pregled kako bi se riješio problem nedostatka zaštite od prirodnih katastrofa.

Potpora ulaganjima i financiranju

Poticanje učinkovitih i većih ulaganja u sprečavanje katastrofa prioritetna je mjera Europske komisije. Financijska sredstva EU-a za prilagodbu podupiru se višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027., kojim se osigurava da su mjere za prilagodbu klimatskim promjenama integrirane u sve glavne programe potrošnje EU-a.

Fond solidarnosti EU-a uspostavljen je za financiranje država članica u slučaju katastrofa velikih razmjera. Osnovan je kao odgovor na velike poplave u središnjoj i istočnoj Europi 2002. godine, te kao potpora pomoći u katastrofama, obnovi javne infrastrukture i zaštiti kulturne baštine.

Istraživanje o smanjenju rizika od katastrofa financira se iz okvirnih programa EU-a za istraživanja i inovacije, posebno od 2021. do 2027. u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje prilagodbu klimatskim promjenama kao područje misije, čiji je cilj pomoći europskim zajednicama i regijama u boljem razumijevanju klimatskih rizika, pripremi za njih i upravljanju njima. Klaster 3 – Civilna sigurnost za društvo ima za cilj odgovoriti na izazove koji proizlaze iz prirodnih opasnosti i opasnosti uzrokovanih ljudskim djelovanjem te je stoga posebno važan za sektor smanjenja rizika od katastrofa.

Nadalje, Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu svake godine objavljuje poziv za financiranje projekata prevencije i pripravnosti. Jačanje mobilizacije domaćih prihoda također je u okviru ciljeva programa financiranja LIFE.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi

Aktivnosti pripravnosti provode se na razini EU-a kako bi se doprinijelo postizanju stanja spremnosti i sposobnosti ljudskih i materijalnih sredstava te osigurao učinkovit i brz odgovor na katastrofe. Sustavi ranog upozoravanja (za katastrofeopćenito, detaljnije za poplave, sušei šumske požare), moduli i programi osposobljavanja ključni su dijelovi tih aktivnosti. U tom je kontekstu osnovana Mreža znanja Unije u području civilne zaštite kako bi se povećala suradnja, koordinacija, vještine i stručno znanje te poboljšali kapaciteti EU-a za pripremu za katastrofe, njihovo sprečavanje i odgovor na njih.

Nadalje, Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu uspostavljena su kako bi se unaprijedila europska suradnja u području civilne zaštite i omogućio brži, koordiniraniji i učinkovitiji europski odgovor na katastrofe i prirodne opasnosti uzrokovane ljudskim djelovanjem.

MRE prilagodbe

U skladu s CPM-om Europske unije države članice svake tri godine Europskoj komisiji moraju dostaviti (1) sažetak procjena rizika, (2) procjenu sposobnosti upravljanja rizikom i (3) informacije o prioritetnim mjerama prevencije i pripravnosti. Izvješćivanje uključuje i usmjerenost na mjere prilagodbe klimatskim promjenama: Države članice moraju uključiti sinergije između DRR-a i mjera CCA-a uspostavljenih na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini za ključne rizike povezane s klimatskim promjenama. Na temelju sažetaka nacionalnih procjena rizika dostavljenih krajem 2018. Europska komisija objavila je ažurirani pregled rizika na razini EU-a.

S druge strane, trenutačno ne postoji sustavni mehanizam kojim bi zemlje mogle prijaviti gubitke Europskoj komisiji ili EEA-i.