ICT

ICT

Ključne poruke

• Akutni (tj. ekstremni vremenski uvjeti) i kronični klimatski učinci (tj. dugoročnije promjene u okolišu) utječu na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (IKT).

• Informacijske i komunikacijske tehnologije sve se više prepoznaju kao pokretači inovativnih pristupa ublažavanju, praćenju i prilagodbi učincima klimatskih promjena.

• U strategiji EU-a za prilagodbu jasno se navodi da je digitalna transformacija ključna za postizanje ciljeva prilagodbe iz zelenog plana. Novi instrumenti kao što su Odredište Zemlja i digitalni blizanci imaju veliko obećanje da će poboljšati naše razumijevanje sadašnjih i budućih klimatskih utjecaja na planetarnoj i lokalnoj razini. Dodatno će se ojačati i mjerenja i promatranje oceana.

Učinci i slabe točke

Izazovi koje klimatske promjene predstavljaju za IKT dijele se u dvije glavne kategorije: akutni događaji i kronična naprezanja. Akutni događaji (koji se nazivaju i kritičnim ili kriznim događajima) uključuju poplave (pluvijalne, riječne, obalne), uragane, ledene oluje, toplinske valove itd. Akutni događaji ugrožavaju infrastrukturu IKT-a uništavanjem ili onemogućavanjem fizičke imovine o kojoj ovise. Iako mogu imati razorne učinke, akutni događaji obično su kratkotrajni.

Kronična naprezanja posljedica su postupnijih promjena klimatskih normi. Te promjene uključuju povećane dnevne i godišnje temperaturne raspone, veću izloženost temperaturnim ekstremima, dulje dugotrajne visoke temperature, brže varijacije temperature, veću vlažnost i učinke drugog reda kao što su promjene u obrascima oborina i vjetra koje dovode do češćih prodora vode ili oštećenja od oluja. Iako je manje vjerojatno da će ti učinci imati katastrofalne posljedice, oni će dovesti do povećane degradacije imovine, češćih neuspjeha i kraćeg životnog vijeka, što će pak imati znatne financijske posljedice jer će za imovinu biti potrebni češći ciklusi nadogradnje i zamjene te će vjerojatno biti potrebno intenzivnije praćenje znakova pogoršanja. Kronični stresovi manifestiraju se tijekom mnogo duljih vremenskih razdoblja. Dodatno zagrijavanje i promjenjivija klima opterećuju elektroenergetsku mrežu povećanjem potražnje za hlađenjem.

Daljnji podatkovni centri koriste značajne količine vode na licu mjesta prvenstveno za svoj rashladni sustav, koji se sastoji od rashladnih tornjeva, rashladnih uređaja, pumpi, cjevovoda, izmjenjivača topline / kondenzatora i klima uređaja u računalnoj prostoriji (CRAC) ili jedinica za upravljanje zrakom u računalnoj prostoriji (CRAH).

Ove dvije vrste stresa nisu diskretne: treća vrsta stresa utvrđena je kao „kronična kriza” ili „stanje kronične opasnosti”, u osnovi akutni događaj koji traje dulje vrijeme (npr. poplave koje traju tjednima ili mjesecima umjesto dana, kao što je to bio slučaj 2012.).

Međutim, IKT je prirodno decentraliziran i modularan te stoga ima visoku otpornost na klimatske promjene. Suvišnim fiksnim linijama, raznolikošću pružatelja internetskih usluga, hitnim roamingom i sustavima za mikropunjenje mobitela povećat će se otpornost IKT-a na klimatske promjene. To bi se moglo promijeniti u budućnosti s povećanim računalstvom u oblaku, u kojem postoje koncentracije infrastrukture. Isto tako, većina transatlantskog internetskog prometa prolazi kroz Nizozemsku, gdje nekoliko konektora povezuje oba kontinenta.

Politički okvir

Općenito, politički okvir za prilagodbu klimatskim promjenama za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (IKT) u EU-u usmjeren je na poboljšanje otpornosti infrastrukture IKT-a na učinke klimatskih promjena i smanjenje ekološkog otiska sektora s pomoću mjera energetske učinkovitosti i drugih inicijativa. Politički okvir za prilagodbu klimatskim promjenama u području IKT-a u EU-u uspostavljen je Digitalnom agendom EU-a. Druga petogodišnja digitalna strategija – Oblikovanje digitalne budućnosti Europe – 2020. bila je usmjerena na tri ključna cilja digitalne transformacije: tehnologija u interesu građana, pravedno i konkurentno gospodarstvo te otvoreno, demokratsko i održivo društvo. Strategija je 2021. dopunjena desetogodišnjim digitalnim kompasom: europski pristup za digitalno desetljeće,kojim se digitalne ambicije EU-a za 2030. konkretiziraju. Sektor IKT-a u tom području ima važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica. U strategiji EU-a za prilagodbu jasno se navodi da je digitalna transformacija ključna za postizanje ciljeva prilagodbe iz zelenog plana. Novi instrumenti kao što su Odredište Zemlja i digitalni blizanci imaju veliko obećanje da će poboljšati naše razumijevanje sadašnjih i budućih klimatskih utjecaja na planetarnoj i lokalnoj razini. Dodatno će se ojačati i mjerenja i promatranje oceana.

Potpora ulaganjima i financiranju

EU je pokrenuo i nekoliko programa financiranja za potporu prilagodbi IKT-a klimatskim promjenama. Na primjer, iz Europskog fonda za regionalni razvoj financiraju se projekti kojima se poboljšava otpornost infrastrukture IKT-a na učinke klimatskih promjena. Programom za istraživanje i inovacije Obzor Europa podupiru se i istraživanja i inovacije u području prilagodbe klimatskim promjenama za IKT.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi prilagodbe

U okviru mandata Europske komisije započetog 2014. Komisija i CEN-CENELEC nastojali su riješiti pitanje prilagodbe europskih normi i normizacije klimatskim promjenama, s posebnim naglaskom na otpornost ključnih sektora. To je dovelo do revizije infrastrukturnih standarda u sektorima na koje utječu klimatske promjene, kao što su energetika, promet, građevinarstvo i IKT.