Gospodarenje vodama

Ključne poruke

• Klimatske promjene utječu na upravljanje vodama na više načina, od promjena oborina, a time i sezonskih i godišnjih obrazaca u poplavama i sušama, dostupnosti vode ili kapaciteta razrjeđivanja, te utječu na naše zdravlje, gospodarske aktivnosti i ekosustave ovisne o (slatkim) vodama.
• EU ima dobro razvijene politike upravljanja vodama koje obuhvaćaju upravljanje kvalitetom i količinom vode. Njihova provedba, usko povezana s prilagodbom koja se temelji na ekosustavima i rješenjima koja se temelje na prirodi, podupire se instrumentima kao što je alat za prirodne mjere za zadržavanje vode.
• Redovita evaluacija napretka u gospodarenju vodama provodi se na europskoj razini na temelju informacija dostavljenih na nacionalnoj razini. Te evaluacije uključuju i aspekte klimatskih promjena (prilagodbe), ali se u njima zaključuje da su potrebni dodatni napori u tom pogledu.

Učinci, ranjivosti i rizici

Gospodarenjem vodama nastoji se osigurati dostatna kvaliteta količine vode za kućanstva, gospodarske sektore, uključujući poljoprivredu, promet i energetiku, te ekosustave. Rijeke, jezera i podzemne vode, estuarine, ali i poplavne zone ili infiltracijska područja ključni su elementi ekosustava, opskrbe pitkom vodom i upravljanja otpadnim vodama te mnogih gospodarskih sektora i sustava, uključujući poljoprivredu, promet i energetiku.

Klimatske promjene utječu na upravljanje vodama na više načina, uključujući promjene u sezonskoj i godišnjoj dostupnosti vode, povećano isparavanje i povećanu potražnju. Niski protok vode može utjecati na naše zdravlje, gospodarske aktivnosti i ekosustave koji ovise o (slatkim) vodama.

Neodrživo upravljanje vodama još je jedan čimbenik koji utječe na ekosustave. Na primjer, neodrživo navodnjavanje dovodi do iscrpljivanja podzemnih voda, promjena močvarnih i obalnih staništa, salinizacije tla i prodora morske vode (Europskaprocjena klimatskih rizika).

Više pojedinosti o upravljanju obalnim vodama dostupno je na stranici o obalnim područjima.

Politički okvir

U Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. naglašava se važnost osiguravanja održive dostupnosti slatke vode, naglog smanjenja potrošnje vode i očuvanja kvalitete vode te se naglašava rizik od povećane učestalosti i ozbiljnosti ekstremnih vremenskih uvjeta koji dovode do suša i poplava, a time i do znatne gospodarske štete. Stoga je posebno važno uzeti u obzir učinke klimatskih promjena u politikama EU-a povezanima s vodama.

Cilj je Okvirne direktive o vodama, koja je donesena 2000. i prvi je temelj vodne politike EU-a, dugoročno održivo upravljanje vodama koje se temelji na visokoj razini zaštite vodnog okoliša postizanjem dobrog ekološkog stanja u svim vodnim tijelima. U samoj Direktivi ne spominje se izričito prilagodba klimatskim promjenama. Međutim, 2009. države članice EU-a složile su se da se prijetnje povezane s klimom i planiranje prilagodbe moraju uključiti u planove upravljanja riječnim slivovima razrađene u okviru Okvirne direktive o vodama.

Direktivom EU-a o poplavama, donesenom 2007., nastoji se dosljedno procijeniti poplave i upravljati njima u cijelom EU-u te se u njezinu provedbu izravno uključuje razmatranje utjecaja klimatskih promjena.  Države članice moraju procijeniti poplavni rizik na svojem državnom području i izraditi planove upravljanja poplavnim rizicima u kojima se uzimaju u obzir učinci klimatskih promjena.

Pitanja u vezi s nestašicom vode i sušama prvi su put obrađena u Komunikaciji Europske komisije (EK) Rješavanje problema nestašice vode i suša u Europskoj uniji (2007.) s ciljem prelaska na gospodarstvo koje učinkovito koristi vodu i štedi vodu. Godine 2012. objavljen je Komunikacijski plan za zaštitu europskih vodnih resursa kojim se države članice potiču da bolje integriraju upravljanje rizicima od suše i aspekte klimatskih promjena u svoje buduće planove upravljanja riječnim slivovima te pri izradi međusektorskih planova upravljanja rizicima i planova upravljanja rizicima od više opasnosti. Najnovija mjera za ublažavanje nestašice vode je nova Uredba o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode donesena 2020. kojom se utvrđuju nova pravila za poticanje i olakšavanje ponovne uporabe vode s naglaskom na poljoprivrednom navodnjavanju. Nadalje, u skladu s novom strategijom prilagodbe, Europska komisija planira pomoći u smanjenju upotrebe vode povećanjem zahtjeva za uštedu vode za proizvode, poticanjem učinkovitosti i uštede vode te promicanjem šire upotrebe planova upravljanja sušom, kao i održivog upravljanja tlom i upotrebe zemljišta. Kako bi se osigurala opskrba vodom za piće, revidirana Direktiva o vodi za piće sada uključuje razmatranje učinaka klimatskih promjena u procjenu rizika sustava opskrbe. Nova Uredba o ponovnoj uporabi vode objavljena je 2023. kako bi se poboljšala alternativna opskrba vodom za ponovnu uporabu vode iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Kao potpora provedbi prilagodbe u planovima upravljanja riječnim slivovima Okvirne direktive o vodama dostupan je dokument sa smjernicama Zajedničke provedbene strategije „Upravljanje riječnim slivovima u kontekstu klimatskih promjena”kako bi se osiguralo da su prijetnje povezane s klimom i planiranje prilagodbe uključeni u planove upravljanja riječnim slivovima. Planovi moraju barem pokazati i. kako su se procjene pritisaka i učinaka temeljile na projekcijama klimatskih promjena, ii. kako su programi praćenja konfigurirani za otkrivanje učinaka klimatskih promjena i iii. kako su odabrane mjere otporne na predviđene klimatske uvjete.

Unaprjeđenje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. sadržava sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 glavnih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu sigurnost opskrbe energijom i hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za sektor upravljanja vodama.

Jačanje baze znanja o učincima klimatskih promjena na globalni hidrološki ciklus ključno je za održivo upravljanje vodama. U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost ažuriraju ovaj okvir, naglašavajući različite posljedice povezane s učincima klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem u vodnom sektoru. Inkrementalni rizici, učinci i ranjivosti u vodnom sektoru povezani s globalnim zagrijavanjem od 1,5 °C i 2 °C prikazani su u drugom posebnom izvješću IPCC-a(Globalno zatopljenje od 1,5 °C – Climate-ADAPT (europa.eu)).

Kako bi se vodni resursi prilagodili klimatskim promjenama, Europska komisija i države članice surađuju na poboljšanju baze znanja. Mnogi izvori informacija objedinjeni su u Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE).

Europska agencija za okoliš objedinila je relevantne informacije o učincima klimatskih promjena u Europi u nekoliko izvješća. U Izvješću o klimatskim promjenama, utjecajima i ranjivosti za 2016.  razmatraju se prošli i predviđeni utjecaji klimatskih promjena na ekosustave i društvo, uključujući utjecaje na vodni sektor. Izvješće o rizicima od poplava i osjetljivosti okoliša za 2016. usmjereno je na ulogu poplavnih područja u zaštiti od poplava, upravljanju vodama i zaštiti prirode. Slično tome, izvješće o europskim poplavnim područjima iz 2020. pokazuje da prirodna poplavna područja podupiru postizanje više ciljeva politike EU-a. Izvješće Nature-based solutions (NbS) in Europe (Prirodna rješenja u Europi) objavljeno 2021. sadržava poglavlje o upravljanju vodama.

Zajednički istraživački centar (JRC) objavio je 2020. izvješće o učincima klimatskih promjena i prilagodbi njima u Europi, uključujući nekoliko poglavlja povezanih s vodnim resursima. U izvješću se zaključuje da se južna Europa suočava sa smanjenjem dostupnosti vode, a time i povećanjem nestašice vode. Suše će biti češće, trajati dulje i postati intenzivnije u južnim i zapadnim dijelovima Europe, a riječne i obalne poplave vjerojatno će se povećati kao posljedica klimatskih promjena. Ovo sažeto izvješće dopunjeno je nizom konkretnijih izvješća s detaljnijim informacijama o različitim učincima na vodne resurse:

• Klimatske promjene i europski vodni resursi
• Posljedice globalnog zagrijavanja i suše u EU-u
• Globalno zagrijavanje i posljedice ekstremne vrućine i hladnoće na ljude u EU-u
• Prilagodba sve većem riziku od poplava obalnih područja u EU-u zbog klimatskih promjena
• Prilagodba sve većem riziku od riječnih poplava u EU-u zbog klimatskih promjena

JRC je 2018. objavio i konceptualni okvir za procjenu rizika od suše i upravljanje njime te je nedavno analizirao učinke mjera za uštedu vode na europske vodne resurse zaključivši da je potrebna veća razina ambicije u pogledu mjera za učinkovitost potrošnje vode kako bi se smanjio učinak klimatskih promjena na vodne resurse. Nadalje, JRC je razvio Europski sustav za upozoravanje na opasnost od poplava (EFAS) koji pruža probabilističke informacije o uzbuni na poplave više od 48 sati unaprijed. Ovim se portalom koriste upravitelji hitnih službi diljem Europe.

Uz pomoć programa koje financira EU, kao što su Obzor 2020., LIFE (okoliš i klimatska politika) i Interreg, mnoge države članice različitim projektima poboljšavaju bazu znanja o strategijama, politikama i mjerama prilagodbe povezanima s vodama. Ovdje je posebno važno očekivano povećanje hidroloških ekstrema uzrokovanih utjecajima klimatskih promjena. U projektu IMPREX,na primjer, projektni partneri razvili su inovativne pristupe i pomogli poboljšati sposobnost predviđanja budućih hidroloških ekstremnih događaja i odgovora na njih. Projekt OPERANDUM radi na smanjenju hidrometeoroloških rizika na europskim područjima putem zajedničkog osmišljavanja, zajedničkog razvoja, uvođenja, testiranja i demonstriranja inovativnih zelenih i plavih/sivih/hibridnih prirodnih rješenja. Projekt RECONECT ima za cilj brzo poboljšati europski referentni okvir za NbS za smanjenje hidrometeorološkog rizika demonstriranjem, upućivanjem, unapređenjem i iskorištavanjem NbS-a velikih razmjera u ruralnim i prirodnim područjima.

Neki su projekti posebno usmjereni na poboljšanje upravljanja poplavama ili nestašicom vode. Projekt SCOREwater ima za cilj uvođenje digitalnih usluga za poboljšanje upravljanja otpadnim vodama, oborinskim vodama i poplavama kako bi se povećala otpornost gradova na klimatske promjene. Projektom LIFE UrbanStorm olakšava se razvoj i provedba integriranih pristupa strategijama prilagodbe klimatskim promjenama i akcijskih planova za povećanje otpornosti estonskih općina na klimatske promjene, posebno njihove sposobnosti upravljanja bujičnim poplavama. U okviru projekta SPONGE 2020. izrađen je paket instrumenata, paket smjernica i prekogranični akcijski plan za potporu angažmanu dionika i participativnim mjerama u prilagodbi klimatskim promjenama radi boljeg upravljanja poplavama u gradovima. Problem nestašice vode rješava se, na primjer, projektom W2W – Voda do vode kojim se promiče inovativni sustav desalinizacije kako bi se riješio problem nestašice vode u mediteranskoj regiji ili projektom DRYvER čiji je cilj razvoj strategija za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i prilagodbu njima u sušenju riječnih mreža, integriranjem hidroloških, ekoloških (uključujući prirodna rješenja), socioekonomskih i političkih perspektiva.

Dodatne informacije o prošlim i tekućim projektima dostupne su na portalu WISE i bazi podataka CORDIS.

Potpora ulaganjima i financiranju

U prosincu 2020. objavljen je novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. 2027.; pruža niz mogućnosti financiranja u vodnom sektoru. Istraživački i inovacijski projekti mogu se financirati u okviru programa Obzor Europa. Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenamapodupire regije, gradove i lokalne vlasti u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena, osiguravajući financijska sredstva u okviru Obzora Europa, okvirnih programa EU-a za istraživanja i inovacije. Regije i lokalne vlasti u zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili u zemljama koje pregovaraju o pridruživanju programu Obzor Europa mogu biti uključene u djelovanja misije. Poduzeća također mogu ispunjavati uvjete za sudjelovanje, primjerice kao inovatori koji pružaju inovativna rješenja ili klimatske usluge. Mogućnosti financiranja dostupne su na portalu za financiranje i natječaje, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023.–2024.

Dodatna sredstva dostupna su u okviru programa LIFE za okoliš i klimatske aktivnosti koji je, među ostalim ciljevima, usmjeren na postizanje prelaska na održivo klimatski neutralno i otporno gospodarstvo te na zaštitu, obnovu i poboljšanje kvalitete vode. Program uključuje potprogram „Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama” te se njime financiraju inovativne tehnologije, razvoj najboljih praksi i aktivnosti kojima se podupire provedba okolišnih i klimatskih planova izrađenih na regionalnoj, višeregionalnoj ili nacionalnoj razini. Financijska sredstva dostupna su i u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj kojim se podupiru aktivnosti suradnje među regijama u različitim državama članicama (vidjeti programe Interreg). Još jedan važan izvor financiranja za vodni sektor jest Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj koji je dio zajedničke poljoprivredne politike i kojim se potiče održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatska politika te podupiru projekti usmjereni na mjere za obnovu, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom s pozitivnim učinkom na bioraznolikost, tlo, vodu i zrak.

Potpora provedbi

U okviru Plana za vode pokrenuta je izgradnja vodne bilance na razini EU-a koja je utrla put preciznijoj kvantifikaciji pritisaka na vodne resurse i sektorskih/geografskih varijacija. U tom kontekstu dostupne su posebne smjernice o primjeni vodne bilance. Nadalje, Europska platforma za mjere za prirodno zadržavanje vode platforma je kojom se podupire provedba europske okolišne politike o zelenoj infrastrukturi kako bi se doprinijelo integriranim ciljevima koji se odnose na očuvanje i obnovu prirode i bioraznolikosti te krajobrazno uređenje.

Nadalje, na razini EU-a snažno se promiče upotreba prirodnih rješenja i zelene infrastrukture. U Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. navodi se da su prirodna rješenja posebno prikladna za povećanje otpornosti klime na učinke na vodu te se promiče njihova upotreba u provedbi Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o vodama.

UPOZORENJE prilagodbe

Države članice EU-a moraju revidirati planove upravljanja riječnim slivovima i planove upravljanja poplavnim rizicima izrađene na temelju Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o vodama u skladu sa šestogodišnjim cikličkim pristupom. Nakon svakog ažuriranja Europska komisija mora objaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o napretku provedbe tih direktiva. Ta izvješća sadržavaju informacije o tome kako su države članice pri izradi planova uzele u obzir učinke klimatskih promjena. Najnovije izvješće doneseno je 2021., a riječ je o Šestoj okvirnoj direktivi o vodama i Izvješću o provedbi Direktive o poplavama. Kad je riječ o provedbi Okvirne direktive o vodama, Europska komisija navodi da je uzimanje u obzir učinaka klimatskih promjena i dalje važan izazov u sljedećim ciklusima provedbe Okvirne direktive o vodama. Iako je većina država članica pri izradi posljednjih planova upravljanja riječnim slivovima uzela u obzir klimatske promjene, djelotvornost metodologija pripreme za klimatske promjene nije jasna te se općenito nedovoljno upotrebljavaju zelene infrastrukture i mjere za zadržavanje vode.  U prvom ciklusu provedbe Direktive o poplavama velik udio država članica uzeo je u obzir barem neke aspekte klimatskih promjena, ali nije temeljito razmotrio njihove učinke. Direktivom o poplavama zahtijeva se posvećivanje veće pozornosti učincima klimatskih promjena od drugog ciklusa nadalje. U izvješću se, primjerice, preporučuje snažnija koordinacija s nacionalnim strategijama prilagodbe.