Upravljanje vodama

Upravljanje vodama

Ključne poruke

• Klimatske promjene utječu na upravljanje vodama na više načina, od promjena u oborinama, a time i sezonskih i godišnjih obrazaca u poplavama i sušama, dostupnosti vode ili kapaciteta razrjeđivanja, te utječu na naše zdravlje, gospodarske aktivnosti i ekosustave koji ovise o (slatkoj) vodi.
• EU ima dobro razvijene politike upravljanja vodama koje obuhvaćaju upravljanje kvalitetom i količinom vode. Njihova provedba, koja je usko povezana s prilagodbom koja se temelji na ekosustavu i rješenjima koja se temelje na prirodi, podupire se instrumentima kao što je alat za mjere za očuvanje prirodne vode.
• Redovita evaluacija napretka u upravljanju vodama provodi se na europskoj razini na temelju informacija o kojima se izvješćuje na nacionalnoj razini. Te evaluacije uključuju i aspekte klimatskih promjena (prilagodbe), ali je zaključeno da su u tom pogledu potrebni dodatni napori.

Učinci i ranjivosti

Upravljanje vodama obuhvaća upravljanje kvalitetom i količinom vode te hidromorfologiju i sedimentologiju. Upravljanje slatkim vodama rijeka, jezera i podzemnih voda, estuarskih voda, ali i poplavnih zona ili infiltracijskih područja ključni su elementi ekosustava, opskrbe pitkom vodom i upravljanja otpadnim vodama te mnogih gospodarskih sektora i sustava, uključujući poljoprivredu, promet i energiju.

Klimatske promjene utječu na upravljanje vodama na više načina, od promjena u oborinama, a time i sezonskih i godišnjih obrazaca u poplavama i sušama, dostupnosti vode ili kapaciteta razrjeđivanja, te utječu na naše zdravlje, gospodarske aktivnosti i ekosustave koji ovise o (slatkoj) vodi.

Više pojedinosti o upravljanju obalnim vodama dostupno je na stranici o obalnim područjima.

Okvir politike

U Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. naglašava se važnost osiguravanja održive dostupnosti slatke vode, naglog smanjenja potrošnje vode i očuvanja kvalitete vode te se naglašava rizik od povećane učestalosti i ozbiljnosti ekstremnih vremenskih uvjeta koji dovode do suša i poplava, a time i do znatne gospodarske štete. Stoga je posebno važno uzeti u obzir učinke klimatskih promjena u politikama EU-a povezanima s vodama.

Cilj je Okvirne direktive o vodama (WFD) donesene 2000., prvog temelja vodne politike EU-a, dugoročno održivo upravljanje vodama koje se temelji na visokoj razini zaštite vodnog okoliša postizanjem dobrog ekološkog stanja u svim vodnim tijelima. U samoj Direktivi ne upućuje se izričito na prilagodbu klimatskim promjenama. Međutim, 2009. države članice EU-a složile su se da se prijetnje povezane s klimom i planiranje prilagodbe moraju uključiti u planove upravljanja riječnim slivovima izrađene u okviru Okvirne direktive o vodama.

Direktivom EU-a o poplavama, donesenom 2007., nastoji se dosljedno procjenjivati poplave i upravljati njima u cijelom EU-u te se u njezinu provedbu izravno uključuje razmatranje učinaka klimatskih promjena.  Države članice moraju procijeniti poplavni rizik na svojem državnom području i pripremiti planove upravljanja poplavnim rizicima u kojima se uzimaju u obzir učinci klimatskih promjena.

Pitanja povezana s nestašicom vode i sušama prvi su put razmotrena u Komunikaciji Europske komisije o rješavanju problema nestašice vode i suša u Europskoj uniji (2007.) s ciljem prelaska na gospodarstvo koje učinkovito gospodari vodom i štedi vodu. Komunikacijski plan za zaštitu europskih vodnih resursa objavljen je 2012. i njime se države članice potiču da bolje integriraju upravljanje rizicima od suše i aspekte klimatskih promjena u svoje buduće planove upravljanja vodnim područjima te pri izradi međusektorskih planova i planova upravljanja rizicima od više opasnosti. Najnovija mjera za smanjenje nestašice vode nova je Uredba o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode donesena 2020. kojom se utvrđuju nova pravila za poticanje i olakšavanje ponovne uporabe vode s naglaskom na poljoprivrednom navodnjavanju. Nadalje, u skladu s novom strategijom prilagodbe, Europska komisija planira pomoći u smanjenju potrošnje vode povećanjem zahtjeva za uštedu vode za proizvode, poticanjem učinkovitosti i ušteda vode te promicanjem šire primjene planova upravljanja sušom, kao i održivog upravljanja tlom i korištenja zemljišta. Kako bi se osigurala opskrba vodom za piće, revidirana Direktiva o vodi za piće sada uključuje razmatranje utjecaja klimatskih promjena u procjeni rizika sustava opskrbe. Nova uredba o ponovnoj uporabi vode objavljena je 2023. kako bi se poboljšala alternativna opskrba vodom iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Poboljšanje baze znanja

Jačanje baze znanja o učincima klimatskih promjena na globalni hidrološki ciklus ključno je za održivo upravljanje vodama. Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost ažuriraju taj okvir, naglašavajući različite posljedice povezane s učincima klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek u vodnom sektoru. Inkrementalni rizici, učinci i ranjivosti u vodnom sektoru povezani s globalnim zagrijavanjem od 1,5 °C i 2 °C prikazani su u drugom posebnom izvješću IPCC-a (Globalno zagrijavanje od 1,5 °C – Climate-ADAPT (europa.eu).

Kako bi se vodni resursi prilagodili klimatskim promjenama, Europska komisija i države članice surađuju na poboljšanju baze znanja. Mnogi izvori informacija kombiniraju se u Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE).

Europska agencija za okoliš u nekoliko je izvješća objedinila relevantne informacije o učincima klimatskih promjena u Europi. U izvješću o klimatskim promjenama, učincima i ranjivostima za 2016.  razmatraju se prošli i predviđeni učinci klimatskih promjena na ekosustave i društvo, uključujući učinke na vodni sektor. Izvješće o rizicima od poplava i osjetljivosti okoliša za 2016. usmjereno je na ulogu poplavnih područja u zaštiti od poplava, upravljanju vodama i zaštiti prirode. Slično tome, u izvješću o europskim poplavnim područjima iz 2020. prikazano je da prirodna poplavna područja podupiru postizanje višestrukih ciljeva politike EU-a. Izvješće „Prirodna rješenja u Europi” objavljeno 2021. sadržava poglavlje o upravljanju vodama.

Zajednički istraživački centar (JRC) objavio je izvješće o utjecaju klimatskih promjena i prilagodbi njima u Europi 2020. godine, uključujući nekoliko poglavlja povezanih s vodnim resursima. U izvješću se zaključuje da se južna Europa suočava sa smanjenjem dostupnosti vode, a time i povećanjem nestašice vode. Suše će se događati češće, trajati dulje i postajati intenzivnije u južnim i zapadnim dijelovima Europe, a riječne i obalne poplave vjerojatno će se povećati kao posljedica klimatskih promjena. Ovo sažeto izvješće dopunjeno je nizom konkretnijih izvješća u kojima se pružaju detaljnije informacije o različitim učincima na vodne resurse:

• Klimatske promjene i europski vodni resursi
• Globalno zagrijavanje i suše u EU-u
• Globalno zagrijavanje i utjecaj ekstremnih vrućina i hladnoća na ljude u EU-u
• Prilagodba sve većem riziku od poplava na obali u EU-u zbog klimatskih promjena
• Prilagodba sve većem riziku od poplave rijeka u EU-u u kontekstu klimatskih promjena

JRC je 2018. objavio i konceptualni okvir za procjenu rizika od suše i upravljanje njima te je nedavno analizirao učinke mjera za uštedu vode na europske vodne resurse i zaključio da je potrebna veća razina ambicije u pogledu mjera za učinkovitost potrošnje vode kako bi se smanjio učinak klimatskih promjena na vodne resurse. Nadalje, JRC je razvio Europski sustav za osvješćivanje o poplavama (EFAS) koji pruža probabilističke informacije o poplavama više od 48 sati unaprijed. Ovaj portal koriste upravitelji hitnih službi diljem Europe.

Uz pomoć programa koje financira EU, kao što su Obzor 2020., LIFE (okolišno i klimatsko djelovanje) i Interreg, mnoge države članice poboljšavaju bazu znanja o strategijama, politikama i mjerama prilagodbe povezanima s vodom putem različitih projekata. Ovdje je posebno važno očekivano povećanje hidroloških ekstrema uzrokovanih učincima klimatskih promjena. U projektu IMPREX, primjerice, projektni partneri razvili su inovativne pristupe i pomogli poboljšati sposobnost predviđanja budućih hidroloških ekstremnih događaja i odgovora na njih. Projekt OPERANDUM radi na smanjenju hidrometeoroloških rizika na europskim područjima zajedničkim osmišljavanjem, zajedničkim razvojem, uvođenjem, testiranjem i demonstracijom inovativnih zelenih i plavih/sivih/hibridnih NbS-ova. Cilj je projekta RECONECT brzo poboljšati europski referentni okvir za NbS za smanjenje hidrometeorološkog rizika demonstracijom, upućivanjem, povećanjem i iskorištavanjem velikih NbS-ova u ruralnim i prirodnim područjima.

Neki su projekti posebno usmjereni na poboljšanje upravljanja poplavama ili nestašicom vode. Cilj je projekta SCOREwater uvođenje digitalnih usluga za poboljšanje upravljanja otpadnim vodama, oborinskim vodama i poplavama kako bi se povećala otpornost gradova na klimatske promjene. Projektom LIFE UrbanStorm olakšava se razvoj i provedba integriranih pristupa strategijama i akcijskim planovima za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se povećala otpornost estonskih općina na klimatske promjene, posebno njihova sposobnost da se nose s brzim poplavama. Projektom SPONGE 2020. izrađeni su paket instrumenata, paket smjernica i prekogranični akcijski plan za potporu sudjelovanju dionika i participativnim mjerama u prilagodbi klimatskim promjenama radi boljeg upravljanja urbanim poplavama. Problem nestašice vode rješava se primjerice projektom W2W – Voda do vode kojim se promiče inovativni sustav desalinizacije za rješavanje problema nestašice vode u mediteranskoj regiji ili projektom DRYvER čiji je cilj razvoj strategija za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i prilagodbu tim učincima sušenjem riječnih mreža, integrirajući hidrološke, ekološke (uključujući prirodna rješenja), socioekonomske i političke perspektive.

Dodatne informacije o prošlim i tekućim projektima nalaze se na portalu WISE i bazi podataka CORDIS.

Potpora ulaganjima i financiranju

U prosincu 2020. objavljen je novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. 2027.; pruža brojne mogućnosti financiranja u vodnom sektoru. Istraživački i inovacijski projekti mogu se financirati u okviru programa Obzor Europa. Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama podupire regije, gradove i lokalne vlasti u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena, osiguravajući financijska sredstva u okviru Obzora Europa, okvirnih programa EU-a za istraživanja i inovacije. U aktivnosti misije mogu biti uključene regije i lokalna tijela u zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili u zemljama koje pregovaraju o pridruživanju programu Obzor Europa. Poduzeća također mogu biti prihvatljiva za sudjelovanje, na primjer kao inovatori koji pružaju inovativna rješenja ili klimatske usluge. Mogućnosti financiranja dostupne su na portalu Financiranje i natječaji, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023. 2024.

Dodatna sredstva dostupna su u okviru programa LIFE za okoliš i klimatske aktivnosti koji je, među ostalim ciljevima, usmjeren na postizanje prelaska na održivo klimatski neutralno i otporno gospodarstvo te na zaštitu, obnovu i poboljšanje kvalitete vode. Program uključuje potprogram „Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama” i njime se financiraju inovativne tehnologije, razvoj najboljih praksi i aktivnosti kojima se podupire provedba okolišnih i klimatskih planova razvijenih na regionalnoj, višeregionalnoj ili nacionalnoj razini. Financijska sredstva dostupna su i u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj kojim se podupiru aktivnosti suradnje među regijama u različitim državama članicama (vidjeti programe Interreg). Drugi važan izvor financiranja za vodni sektor jest Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, koji je dio zajedničke poljoprivredne politike i potiče održivo upravljanje prirodnim resursima i djelovanjem u području klime te podupire projekte usmjerene na mjere usmjerene na obnovu, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom s pozitivnim učinkom na bioraznolikost, tlo, vodu i zrak.

Potpora provedbi

Kako bi se poduprla provedba prilagodbe u planovima upravljanja riječnim slivovima iz Okvirne direktive o vodama, dostupan je dokument sa smjernicama zajedničke provedbene strategije „Upravljanje riječnim slivovima u kontekstu klimatskih promjena” kako bi se osiguralo da su prijetnje povezane s klimom i planiranje prilagodbe uključeni u planove upravljanja riječnim slivovima. Planovi moraju barem pokazati i. kako su projekcije klimatskih promjena poslužile za procjenu pritisaka i učinaka, ii. kako su programi praćenja osmišljeni za otkrivanje učinaka klimatskih promjena i iii. kako su odabrane mjere otporne na predviđene klimatske uvjete.

U okviru Plana za vodu pokrenuta je izgradnja vodnih bilanci na razini EU-a koje su utrle put preciznijoj kvantifikaciji pritisaka na vodne resurse i sektorskih/geografskih varijacija. U tom kontekstu dostupne su posebne smjernice o primjeni vodnih bilanci. Nadalje, Europska platforma za mjere za očuvanje prirodnih voda platforma je koja podupire provedbu europske okolišne politike o zelenoj infrastrukturi kao način da se doprinese integriranim ciljevima koji se odnose na očuvanje i obnovu prirode i bioraznolikosti te uređenje krajobraza.

Nadalje, upotreba nacionalnih strategija i zelene infrastrukture snažno se promiče na razini EU-a. U Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. navodi se da su prirodna rješenja posebno prikladna za povećanje otpornosti na klimatske promjene u pogledu utjecaja na vodu i promiče njihovu upotrebu u provedbi Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o vodama.

MRE prilagodbe

Europske države članice trebaju revidirati planove upravljanja riječnim slivovima i planove upravljanja poplavnim rizicima izrađene na temelju Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive u okviru šestogodišnjeg cikličkog pristupa. Nakon svakog ažuriranja Europska komisija mora objaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o napretku u provedbi tih direktiva. Ta izvješća sadržavaju informacije o tome kako su države članice u izradi planova uzele u obzir učinke klimatskih promjena. Najnovije izvješće doneseno je 2021. i šesto je izvješće o provedbi Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama. Kad je riječ o provedbi Okvirne direktive o vodama, Europska komisija navodi da je uzimanje u obzir učinaka klimatskih promjena i dalje važan izazov u sljedećim ciklusima provedbe Okvirne direktive o vodama. Iako je većina država članica pri izradi posljednjih planova upravljanja riječnim slivovima uzela u obzir klimatske promjene, djelotvornost metodologija za pripremu na klimatske promjene nije jasna i općenito se nedovoljno upotrebljavaju zelena infrastruktura i mjere za zadržavanje vode.  U prvom ciklusu provedbe Okvirne direktive velik udio država članica razmotrio je barem neke aspekte klimatskih promjena, ali nije temeljito razmotrio njihove učinke. Okvirna direktiva zahtijeva veću pozornost na utjecaje klimatskih promjena od drugog ciklusa nadalje. U izvješću se, primjerice, preporučuje bolja koordinacija s nacionalnim strategijama prilagodbe.