Prilagodba poljoprivrede vlažnijoj i sušoj klimi: projekt potoka Tullstorp (Švedska)

Potok Tullstorp je 30 km dug potok koji se nalazi u južnim ravnicama Švedske (okrug Skåne) na području s vrlo plodnom zemljom, s velikom poljoprivrednom proizvodnjom. Od 19. stoljeća nadalje poljoprivredna površina postupno se povećavala (sada čini 85 % površine riječnog sliva) usporedno sa smanjenjem močvarnih područja koja su povijesno bila prisutna na tom području. Kao dio poljoprivrednog razvoja, Tullstorp Stream je kanaliziran početkom 1900-ih. Ekološko stanje rijeke 2009. klasificirano je kao „loše” u skladu s Okvirnom direktivom EU-a o vodama, zbog čega su potrebne velike intervencije obnove kako bi se do 2027. postiglo dobro ekološko stanje.

Nedavni ekstremni vremenski uvjeti, s iznimno vlažnim razdobljem tijekom ljeta i jeseni 2017. te nestašicom vode u ljeto 2018., predstavljali su nove izazove za poljoprivredu u slivu rijeke Tullstorp, što je zahtijevalo novo integrirano upravljanje vodnim resursima s obzirom na klimatske promjene. Iako predviđene blaže temperature mogu donijeti koristi poljoprivredi zbog produljene sezone rasta, posebno u sjevernoj Europi, očekuje se da će ekstremni vremenski uvjeti, uz toplinske valove, poplave i oluje, uzrokovati ozbiljnu štetu usjevima u svim europskim zemljama (EEA, 2019.). Suše će povećati potrebu za navodnjavanjem, a to može uzrokovati sukobe u pogledu upotrebe vode među vlasnicima zemljišta i s drugim korisnicima vode. Nadalje, očekuje se da će obilnije padaline povećati pritisak na postrojenja za odvodnju tla koja se upotrebljavaju za poljoprivredu.

Glavni cilj prvog projekta obnove Tullstorpa (započetog 2009.) bio je smanjiti opterećenje hranjivim tvarima u Baltičkom moru, poboljšati ekološko stanje potoka, riješiti probleme s poplavama i olakšati cjelokupno upravljanje potokom za vlasnike zemljišta. Sekundarni ciljevi bili su povećanje biološke raznolikosti i veće mogućnosti za rekreaciju.

Kao odgovor na nepovoljne vremenske prilike u razdoblju 2017.–2019., projektom potoka Tullstorp 2.0 (koji je započeo 2019.) proširen je početni opseg prvog projekta kako bi se konkretnije uzeli u obzir učinci klimatskih promjena na poljoprivredno područje, čime su se suzbili problemi sve ranjivijeg vodnog resursa, pri čemu se poplave izmjenjuju s razdobljima teške suše. Stoga je glavni cilj projekta Tullstorp stream 2.0 stvaranje višenamjenskih močvarnih područja za skladištenje viška vode i njezino „prikupljanje” iz skladišta u recirkulacijskom sustavu navodnjavanja tijekom razdoblja nestašice vode.

Opći cilj cijelog projekta (Tullstorp stream projekt i Tullstorp stream projekt 2.0) je postizanje ekoloških i gospodarskih koristi za vlasnike zemljišta povećavajući ukupnu otpornost teritorija na utjecaje klimatskih promjena.

Prvi projekt potoka Tullstorp uključivao je mjere kao što su ponovno mjerenje, ponovna naturalizacija riječnog korita, stvaranje područja za skladištenje poplava, stvaranje i obnova graničnih pojaseva i močvarnih područja. Cilj projekta za postizanje površine močvarnih područja od 200 ha ostvaren je 2021.: izgrađeno je ili obnovljeno više od 50 močvarnih područja, a obnovljeno je i 25 km potoka. Dosad je u okviru projekta udio dušika u rijeci smanjen za 30 %, a udio fosfora za 50 %.

Drugi projekt potoka Tullstorp (projekt potoka Tullstorp 2.0) usmjeren je na sustav koji kombinira: (i) višenamjenski spremnici vode, (ii) recirkulacijsko navodnjavanje i (iii) prilagođeni sustav odvodnje za prilagodbu poljoprivredne proizvodnje ekstremnim vremenskim uvjetima. Višenamjenski spremnici vode u ovom projektu definirani su kao močvarni sustavi koji su prvenstveno stvoreni za skladištenje površinskih voda i hranjivih tvari kako bi se pohranjena voda mogla koristiti kao novi izvor vode za navodnjavanje. Močvarna područja obično su višenamjenska jer pružaju razne usluge ekosustava, uključujući regulaciju protoka vode, očuvanje bioraznolikosti, kontrolu eutrofikacije i sekvestraciju ugljika. Recirkulacija navodnjavanja je sustav koji vraća najveći mogući volumen površinske vode i hranjivih tvari pohranjenih u višenamjenskom rezervoaru za uzgoj usjeva minimiziranjem potrošnje energije i vode. Prilagođena odvodnja je sustav koji, na temelju fizičkih uvjeta i zahtjeva za odvodnjom, koristi što je više moguće površinske vode i hranjive tvari koje recirkulacijsko navodnjavanje i prirodne kiše pružaju polju.

U okviru projekta potoka Tullstorp 2.0 u tijeku je pilot-intervencija za obnovu postojećih bivših mlinskih jezera za proizvodnju šećera koja se opskrbljuju vodom iz sustava odvodnje, oborinskih voda i potoka Tullstorp.

U tijeku je program praćenja kako bi se procijenili učinci prvog projekta potoka Tullstorp. Za procjenu ukupnih učinaka intervencija upotrebljava se mjesto uzorkovanja koje se nalazi u donjem dijelu projektnog područja. Praćenje uključuje riječni tok, kvalitetu vode i zajednice zoo-bentosa. Istraživanja riba također se provode godišnje na pet do sedam riječnih postaja. Potpuna evaluacija učinkovitosti pilot-projekata koji su u tijeku u okviru projekta 2.0 potprograma Tullstorp bit će ključna za potporu budućoj sveobuhvatnoj provedbi.

Cijeli projekt Tullstorp streama u potpunosti je vodio Tullstorp Stream Economic Association. Udruga je osnovana 2009. godine, a udružila se s zemljoposjednicima i drugim dionicima riječnog sliva kako bi promicala integriraniji i cjelovitiji pristup rješavanju izazova tog područja te koordinirala prethodno male i izolirane intervencije koje su se provodile na pojedinačnim malim močvarnim područjima. Udruga (trenutačno 60 članova) preko svog Odbora predstavnika dionika (7 članova) postala je odgovorna za vođenje projekta. Savjetodavna tvrtka (Naturvårdsingenjörerna AB, Hässleholm) ima ključnu ulogu u provedbi projekta.

Udruga je razvila jedinstveni koncept za postupak obnove, sada poznat kao „metoda Tullstorp”. Metoda se temelji na snažnoj predanosti vlasnika zemljišta, pristupu odozdo prema gore, dobrovoljnom sudjelovanju i učenju kroz demonstracijske slučajeve uspjeha.

Udruga je provela opsežne informativne kampanje koje su uključivale masovne medije i organiziranje konferencija i sastanaka. To je dovelo do ranog odobrenja projekta od strane upravnog odbora županije, nakon nekoliko mjeseci od začetka projekta.

Prilika za postizanje višestrukih ciljeva (ekološke, gospodarske i društvene koristi) kroz holistički pristup ključni je čimbenik uspjeha projekta koji je motivirao vlasnike zemljišta da aktivno sudjeluju u projektu. Pristup odozdo prema gore primijenjen u ovoj inicijativi, koji su dionici snažno podržali i poticali, dao je snažan osjećaj odgovornosti i olakšao odobravanje i provedbu projekata. Vlasnike zemljišta poticalo se i da sudjeluju u projektu jer su primili financijsku naknadu za područja uključena u obnovu toka i subvencije za područja uključena u obnovu močvarnih područja.

Gospodarsko udruženje koje je vodilo projekt trenutačno pomaže vlasnicima zemljišta u drugom slivnom području (StåstorpStream) da se koriste metodom Tullstorp za obnovu svojeg toka, čime se pokazuje potencijal za prijenos projekta na druga područja koja se suočavaju sa sličnim izazovima.

Glavni izazov je financiranje. Te su mjere zapravo prilično skupe, a trenutačnim sustavom financiranja u Švedskoj (u okviru programa Landsbygdsprogrammet – program za ruralna područja) mogu se podupirati samo mjere kao što su obnova rijeka i močvarnih područja, ali ne i izgradnja slivova za zadržavanje vode i sustava navodnjavanja. Nakon završetka pilot-projekta koji je u tijeku u okviru projekta potprograma Tullstorp 2.0, utvrđivanje javnog financiranja bit će ključno za potporu sveobuhvatnoj provedbi projekta.

Ostali izazovi povezani su s dugim vremenom koje je potrebno za dovršetak svih intervencija koje je teško prihvatiti od strane sudionika i koje umanjuje početni entuzijazam.

Očekuje se da će skladištenje viška vode tijekom vlažnih razdoblja za upotrebu tijekom sušnih razdoblja biti vrlo učinkovit i održiv način prilagodbe švedske poljoprivrede klimatskim promjenama. Odabir upotrebe multifunkcionalnih močvarnih područja za postizanje tog cilja povezanog s klimom donosi višestruke koristi kao što su smanjenje eutrofikacije, poboljšanje bioraznolikosti, više prostora za prirodu i veće mogućnosti za rekreaciju. Ostvarene su i sinergije s ublažavanjem klimatskih promjena zbog očekivane smanjene potrošnje energije za navodnjavanje i zbog potencijala močvarnih područja za sekvestraciju ugljika. Konačno su ostvarene gospodarske i društvene koristi jer se usjevi mogu bolje oduprijeti razdobljima suše i obilnih padalina, a vlasnici zemljišta mogu se osloniti na vodne resurse kojima se bolje upravlja. Općenito, holistički pristup na kojem se temelji projekt pomaže u postizanju ciljeva u pogledu kvalitete okoliša iz Okvirne direktive EU-a o vodama i strategije EU-a „od polja do stola”, čime se omogućuje proizvodnja više hrane kojom se održivo upravlja vodnim resursima.

Prvi projekt Tullstorp koštao je oko 60 milijuna SEK (oko 6 milijuna eura). Projekt uglavnom financira Upravni odbor okruga Skåne.

Financijska sredstva za prethodnu studiju i pilot-projekte za projekt potoka Tullstorp 2.0 dodijeljena su bespovratnim sredstvima LOVA-e (lokalni projekti upravljanja vodama) Upravnog odbora okruga Skåne, WWF-a i regije Skåne. Trošak predstudije iznosi 0,5 milijuna SEK, a trošak pilot-projekta (uključujući upravljanje, razvoj metoda i provedbu pilot-projekta) iznosi oko 10 milijuna SEK (oko milijun eura).

Sve mjere obnove rijeka provedene tijekom prvog projekta potoka Tullstorp i izgradnja višenamjenskih močvarnih područja u okviru projekta potoka Tullstorp 2.0 trebaju službeno odobrenje Švedskog suda za okoliš.

Mjere provedene u okviru projekta doprinose postizanju dobrog ekološkog stanja koje je primarni cilj Okvirne direktive o vodama (2000/60/CE).

Prvi projekt Tullstorp streama započeo je 2009.; obnova potoka bila je podijeljena u tri faze, od kojih su dvije dovršene. Završetak projekta planiran je do 2021. godine. Projekt potprograma Tullstorp 2.0 započeo je 2019. s početnom predstudijom; provedba pilot-projekata je u tijeku.

Sva rješenja primijenjena u ovom slučaju traju neograničeno, pogotovo ako se redovito održavaju

Christoffer Bonthron
Project Manager of the Tullstorp stream project.
bonthronchristoffer@gmail.com

EEA, 2021. Prirodna rješenja u Europi: Politika, znanje i praksa za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa