Propisani požari i ispaša kao integrirani pristup kako bi šume postale otporne na klimatske promjene u Viseu Dão Lafõesu u Portugalu

U južnoeuropskoj regiji ruralni požari dobro su poznat problem koji uzrokuje socioekonomske gubitke, uključujući gubitak života, infrastrukture, kulturne baštine i utjecaja na okoliš, uz gubitak usluga ekosustava. Portugal je jedna od najpogođenijih zemalja u pogledu šumskih požara u Europi.

Posljednjih desetljeća, zbog klimatskih promjena, napuštanja zemljišta i smanjenja pastoralne aktivnosti, ruralni požari postali su veći i teži, uzrokujući važne promjene u funkcijama i strukturi ekosustava.

Pad pastoralne aktivnosti rezultirao je promjenama u vegetacijskoj strukturi, s razvojem guste makije u kojoj se gomila zapaljiva biomasa (gorivo). Ekološki i socijalni učinci su gubitak biološke i krajobrazne raznolikosti te uništavanje društvenog statusa ruralnih područja.

Od 1980. do 2020. godišnje su u prosjeku zabilježena 19 202 šumska požara, što odgovara 117 433 hektara opožarene površine godišnje. Promatrajući posljednje desetljeće (2011.–2020.), taj se prosjek povećava na 130 706 ha. Kad je riječ o vrsti opožarenog zemljišta od 2011. do 2020., 49 % odnosilo se na šumske sastojine, 44 % na grmlje i prirodne pašnjake, a 7 % na poljoprivredno zemljište. Primorski bor i eukaliptus vrste su koje su najteže pretrpjele štetu, što odgovara 83 % površine izgorjele šume u navedenom razdoblju (Casau i dr., 2022.). Okrug Viseu u središnjem Portugalu jedno je od najpogođenijih područja s ozbiljnim posljedicama za zdravlje ljudi i ekosustava.

Međuopćinska zajednica Viseu Dão Lafões (CIM) udruženje je 14 općina koje pripadaju okruzima Viseu i Guarda. Njime se osigurava koordinacija između lokalne i nacionalne razine te se nastoji poboljšati održivi rast regije, čime se doprinosi gospodarskoj i socijalnoj koheziji. Nakon šumskih požara 2017. koji su izbili u regiji civilna zaštita postala je još važnija zadaća CIM-a. Civilna zaštita provodi se provedbom međuopćinske strategije u koordinaciji s nekoliko službenika civilne zaštite na tom području.

Šume zauzimaju oko 60 % teritorija regija Viseu Dão Lafões, dok 20 % teritorija zauzima poljoprivreda, a 16 % šikara. Najviše se uzgaja u šumi, s borom kao dominantnom vrstom (Pinus pinaster), zatim eukaliptusom (Eucalyptus globolus) i vrstama iz porodice Quercus.

U zaštićenim područjima nalazi se i znatan dio autohtone šume, oko 47.000 ha.

Šumsko područje obuhvaća neke pašnjake s ekstenzivnim uzgojem životinja (uglavnom koza, krava i ovaca). Napuštanje tradicionalnog stočarstva i njegova progresivna industrijalizacija, u kombinaciji s negativnim učincima klimatskih promjena, još je jedan izazov regije. Kombiniranjem mjera prilagodbe za suzbijanje rizika od požara s mjerama prilagodbe za ekstenzivno stočarstvo omogućuje se održavanje funkcionalnih, bioraznolikih i otpornih ekosustava, kao i vitalnog ruralnog svijeta.

Viseu Dão Lafões CIM predvodio je projekt LIFE Landscape Fire, čiji je cilj:

· razviti opsežne mjere za sprečavanje šumskih požara;

· očuvanje biološke raznolikosti,

· povećanje otpornosti šuma,

osnažiti donositelje odluka u pogledu koristi od sprečavanja požara i

· utvrditi niz mogućnosti i mjera za lokalnu prilagodbu.

Ova je inicijativa dio šireg plana prilagodbe koji je pokrenuo Viseu Dão Lafões CIM kako bi se spriječili šumski požari i povećala otpornost šuma na klimatske promjene. Osnivanjem Brigada šumskih sappera CIM Viseu Dão Lafões namjerava stvoriti međuopćinsku perspektivu za gospodarenje gorivom u šumama. Analizom povijesti požara, njihova ponavljanja, osi širenja požara koje su se u prošlosti mijenjale i uzimajući u obzir strateške točke za upravljanje gorivom, interventnim zonama može se dati prednost kako bi se ublažio potencijal za pojavu požara.

U okviru projekta LIFE Landscape fire društvo Viseu Dão Lafões CIM istražilo je i započelo s provedbom integrirane upotrebe ispaše i propisanog požara kako bi se spriječila pojava velikih i razornih požara na tom području.

Aktivnosti su testirale tehniku ispaše kao rješenje za pomoć u sprečavanju rizika od požara u regiji, uz istodobno očuvanje biološke raznolikosti širenjem sjemena i povećanjem plodnosti tla. U regiji je identificirano ukupno 48 farmi (2.931 ovca, 1.230 koza i 225 krava) s ukupnom površinom za ispašu od 2900 ha. Na temelju financijske i tehničke studije o potrebi za infrastrukturom za cijelo područje ispaše i terenskih posjeta nekim poljoprivrednim gospodarstvima, fontane za piće postavljene su u Serra de São Macário, u São Pedro do Sul i u Aguiar da Beira u ljeto 2023. Te su infrastrukture postavljene kako bi se pogodovalo održavanju ekstenzivne ispaše u regiji, kao sredstvo za učinkovitije smanjenje goriva za vatru od većine mehaničkih metoda. Održani su sastanci uživo i putem interneta kako bi se uvelo napredno planiranje ispaše, tehnike ispaše te pastoralno planiranje i djelovanje. Informativne ploče o projektu postavljene su pored izgrađene infrastrukture.  U osposobljavanju je sudjelovalo 15 tehničara iz općina na području CIM Viseu Dão Lafões. Planovi ispaše izrađeni su za neka od stočarskih gospodarstava koja su sudjelovala u projektu upravljanja ispašom u prostoru i vremenu za svako od gospodarstava. Stoga su utvrđene potrebe za materijalima i opremom („postaje za opskrbu”) koje treba postaviti u strateškim zonama upravljanja gorivom kako bi se životinje mogle hraniti na tim područjima.

U kombinaciji s ispašom provedeno je nekoliko kontroliranih protupožarnih pilot-mjera u općinama São Pedro do Sul, Vila Nova de Paiva, Vouzela i Castro Daire na ukupnoj površini od oko 250 hektara.

Kontrolirani požar sastoji se od korištenja požara u upravljanju šumskim prostorima, u kontroliranim uvjetima i posebnim postupcima u skladu s kontroliranim planovima požara. Kontrolirani požar uvijek se provodi pod odgovornošću akreditiranog tehničara, s tehničkom obukom za uporabu kontroliranog požara, što je čimbenik od primarne važnosti za njegovu operativnu uporabu.

Pilot područja za provedbu kontroliranog požara odabrana su na temelju utvrđivanja strateških točaka za upravljanje gorivom u regiji i ponašanja požara tijekom događaja od 1990. do 2017. godine. Kontrolirani požar (koji se naziva i propisani požar/opeklina) vrlo je važan za sprečavanje požara održavanjem opterećenja šumskim gorivom ispod kritičnih razina. Kontrolirani požar primijenjen je u malim dijelovima šume i šikara, u kompatibilnim vremenskim uvjetima. Zbog toga je važna sastavnica projekta bila obuka. Ukupno je osposobljeno 100 ljudi, od kojih 25 kontroliranih vatrogasnih tehničara koji koordiniraju i planiraju akcije i 75 operatera koji rade na opeklinama. Aktivnosti osposobljavanja za propisani požar trajale su 2 godine (2021. - 2023.) kroz nekoliko događanja na kojima su sudionici imali priliku provesti praktično kontrolirane protupožarne akcije te analizirati metode i rezultate korištenja požara. Kontrolirane protupožarne akcije odvijale su se u nekoliko općina u regiji.

Te su aktivnosti imale potporu subjekata iz dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi koje su djelovale u općinama na području Viseu Dão Lafões, raznih tehničara koji su radili na kontroliranom požaru i brigada šumskih sappersa međuopćinske zajednice. Konkretno, na području CIM-a Viseu Dão Lafões djeluju dvije brigade šumarskih sappera (vidjeti politiku i pravni kontekst). Svaka brigada Šumarskih Sappers sastoji se od tri tima od po pet članova, ukupno četrnaest šumarskih Sappers i viši tehničar s diplomom iz šumarskih znanosti, koji preuzima ulogu voditelja brigade. Šumske štetočine kontinuirano provode razne tradicionalne mjere za smanjenje potrošnje goriva, kojima se dopunjuju propisani požari, s općim ciljem povećanja otpornosti područja na šumske požare (internetskestranice CIM-a).

Propisani požar tradicionalno su upotrebljavali pastiri u regiji, posebno u planinskim područjima, kako bi obnovili pašnjake. Spaljivanje se obično provodilo periodično, naizmjenično na različitim lokacijama i s ciklusom koji je obično varirao od 3 do 5 godina, ovisno o lokalnim značajkama.

Tijekom sedam kontroliranih požara provedenih na području Viseu Dão Lafões prikupljeni su podaci za potrebe studije o izloženosti profesionalnih vatrogasaca dimu u okviru projekta ArRiscO. Mjerene su čestice i atmosferske onečišćujuće tvari (ugljični monoksid, dušikovi oksidi, sumporni oksidi i ukupni hlapivi organski spojevi) kako bi se istražila njihova uloga u kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB) i astmi. Upitnici su pripremljeni kako bi se utvrdili respiratorni simptomi. Ta je studija pridonijela poboljšanju znanja o učincima izloženosti onečišćenju zraka zbog gašenja šumskih požara na vatrogasce i izradila niz praktičnih preporuka za smanjenje izloženosti i ublažavanje zdravstvenih problema (npr. upotreba zaštitne opreme, fluktuacija osoblja, osiguravanje odgovarajućeg osposobljavanja, redovito praćenje zdravstvenih stanja).

Sudjelovanjem u projektu LIFE NIEBLAS CIM Viseu Dão Lafões sudjeluje u ponovnom pošumljavanju nekih područja pogođenih požarima autohtonim vrstama (Quercus robur, Quercus pyrenaica e Quercus suber). CIM primjenjuje inovativne oblike navodnjavanja, odnosno upotrebu vode iz magle, uhvaćene kroz kolektore za maglu i pojedinačne spremnike kako bi se povećala stopa preživljavanja zasađenih stabala. Cilj je omogućiti održiv oporavak šuma i vodonosnika, čime se jača otpornost ekosustava Viseu Dão Lafões.

Tijekom projekta provedeno je nekoliko aktivnosti praćenja stanja tla (kemijska i mikrobiološka analiza) i vegetacije (aktivnosti uzorkovanja i daljinskog istraživanja). Rezultati projekta pokazali su da propisana opeklina ne utječe negativno na uvjete tla, niti utječe na korijenje biljaka, niti na oprašivače. Regeneracija se prirodno dogodila nakon nekoliko mjeseci od primjene vatre. Ogrlice s GPS-om korištene su za praćenje kretanja i ponašanja životinja (uglavnom ovaca i koza). Rezultati pokazuju da oni općenito preferiraju ispašu područja na kojima je primijenjena propisana opeklina i započela regeneracija.

Dionici iz javnih uprava, poduzeća, civilnog društva i akademske zajednice bili su uključeni u projekt Landscape Fire. U aktivnostima osposobljavanja za propisane požare sudjelovalo je nekoliko tehničara iz šumarskih tehničkih ureda, općinskih službi civilne zaštite, općinskih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasaca, šumarskih postrojbi, Jedinice za zaštitu i spašavanje u nuždi (UEPS) Nacionalne republikanske garde, Instituta za zaštitu prirode i šuma (ICNF) i Nacionalnog tijela za hitne slučajeve i civilnu zaštitu (ANEPC). Lokalni poljoprivrednici bili su uključeni u odabir parcela na kojima će se provoditi kontrolirani požari te su davali prednost lokacijama na kojima se intervencija u slučaju požara mogla kombinirati s postojećom ispašom ili s mogućnošću stvaranja uvjeta za ispašu.

Organizirana je inicijativa za umrežavanje s drugim projektima u okviru programa LIFE (Life Maronesa, Life LiveAdapt, Life Montado-Adapt, Life Scrubsnet, Life Desert Adapt, Life Regenerate) kako bi se istražile moguće sinergije. Budući da svi projekti imaju različite vrste suradnje s privatnim i javnim poljoprivrednim gospodarstvima, razvoj mreže poljoprivrednih gospodarstava pojavio se kao prilika za okupljanje različitih vlasnika.

Zahtjev za zaštitu i pomoć ljudima i resursima (prirodnim i materijalnim) na području Viseu Dão Lafões motivira međuopćinsku zajednicu (CIM) da podupre misiju civilne zaštite u regiji. CIM strukturira nekoliko projekata za optimizaciju operativnog odgovora u fazama sprečavanja/planiranja katastrofa, kao što su utvrđivanje i analiza rizika, definiranje standarda i postupaka, ublažavanje učinaka i provođenje aktivnosti podizanja svijesti, kao i planiranje pomoći/pomoći i oporavka. Međuopćinsku platformu za hitne slučajeve i civilnu zaštitu (VIGIA) razvio je CIM Viseu Dão Lafões za timove civilne zaštite i sigurnosne snage kako bi se poduprle operacije u vrijeme odgovora na hitne događaje. Platforma omogućuje planiranje intervencija na državnom području u kontekstu upravljanja gorivom, ali i praćenje incidenata u području civilne zaštite i upravljanje njima u stvarnom vremenu.

Uloga CIM-a ojačana je zakonodavnim paketom za reformu šumarstva, koji je Portugal odobrio 2017., te međuopćinskim tehničkim uredima za šumarstvo i dvjema brigadama šumske sappers, koje su naknadno osnovane kako bi djelovale u regiji.

Osim projekta Life Landscape Fire, CIM Viseu Dão Lafões sudjelovao je u drugim projektima koje financira EU, kao što su Life NIEBLAS i Interreg Sudoe Climalert. Time se postupno gradi sveobuhvatno znanje za upravljanje požarima. Očekuje se da će se suradnjom s drugim projektima u okviru programa LIFE, usmjerenima na agrošumarstvo i ekstenzivnu poljoprivredu, stvoriti mreža poljoprivrednih gospodarstava koja će okupiti različite vlasnike zemljišta. Ta bi mreža mogla potaknuti i dodatno povećati rezultate pojedinačnih projekata. Daljnji potencijal ponavljanja projekta ovisi o sposobnosti da se pilot-aktivnosti pretvore u redovne i operativne aktivnosti s dugoročnom perspektivom. Očekuje se da će plan replikacije i prenosivosti biti dovršen u okviru projekta Landscape fire LIFE.

Projekt bi se mogao osloniti na znanje povezano s lokalnom tradicijom i kulturom Viseu Dão Lafõesa, koji se uvijek koristio propisanim tehnikama požara i ispaše u planinskom upravljanju šumskom baštinom.

Drugi elementi uspjeha proizlaze iz višestrukih koristi koje se očekuju od kombiniranja propisanog požara s ispašom, što prilagodbu klimatskim promjenama čini privlačnijom i poželjnijom za lokalne poljoprivrednike (vidjeti i odjeljak „Troškovi i koristi”).

Projekt Life Landscape Fire također uključuje aktivnosti u Extremaduri (Španjolska) i primjenjuje metodologiju koja je uspješno provedena u drugim španjolskim regijama (Andaluziji i Kataloniji). To je omogućilo razmjenu iskustava u korištenju propisane vatre u kombinaciji s kontroliranom ispašom između dviju zemalja. Osim fontana za piće, skloništa za životinje u Ekstremaduri smatrala su se rješenjem za prilagodbu rastućim temperaturama, a pogodovala su i ispaši na određenim područjima. Iskustva s ispašom prilagođenom prevenciji požara iz projekta Mosaic u Extremaduri podijeljena su s partnerima projekta Life Landscape Fire i otvorila nove perspektive za replikaciju na portugalskom području. Uspješni rezultati postignuti u Extremaduri bili su ključni za poticanje rješenja u Viseu Dão Lafõesu. Rezultati pokazuju da su pokusna vegetacijska područja na kojima je primijenjena ispaša ili na kojima je došlo do prirodnog požara niskog intenziteta (sličnog obilježja kontroliranom požaru) pošteđena velikog požara koji je pogodio cijelu regiju Extremadura u svibnju 2023.

Ograničavajući čimbenici su zabrinutost stanovništva o mogućim rizicima primjene propisanog požara, zbog opće negativne konotacije povezane s požarom. Međutim, prvi pozitivni rezultati projekta omogućili su ljudima da razumiju vrijednost tehnike koja je tada bila općeprihvaćena na području Viseu Dão Lafões.

Ostali ograničavajući čimbenici su ovisnost o meteorološkim uvjetima i uvjetima terena (vrsta vegetacije) koji su kompatibilni s tehnikom kontrolirane vatre, kao i potreba da se ljudi osposobe za njezinu provedbu.

Ukupni trošak projekta Pejzažni požar iznosi 2 377 698 EUR (doprinos EU-a: 1 307 328 EUR), kojim su obuhvaćene aktivnosti u portugalskom i španjolskom području. Početna procjena troškova alternativnih rješenja za sprečavanje požara po hektaru pokazuje sljedeće: 900-1000 eura za jednostavan rad na tradicionalan način s motoriziranim ručnim alatima; 160-180 € koristeći kontroliranu vatru i 60-80 € za naknadu pastira za ispašu životinja kao uslugu upravljanja gorivom. Ta se naknada plaća za pružanje usluga zaštite okoliša i izračunava se, među ostalim čimbenicima, uzimajući u obzir poteškoće i strmost terena te količinu dostupnog goriva. Na temelju ažuriranja iz provedbe projekta (posebno u regiji Extremadura) iznos naknade za pastire ponovno je izračunan kako slijedi: 102 EUR po hektaru za ekstenzivnu ispašu i 126 EUR po hektaru za ispašu linearne strukture.

Prednosti su višestruke. Poticanjem ispaše radi sprečavanja požara ekstenzivno stočarstvo može se očuvati kao važan oblik održive proizvodnje hrane s niskim ugljičnim otiskom. Također je instrument za upravljanje krajobrazom i njegovo očuvanje, s kapacitetom za preobrazbu napuštenih područja ili područja s niskom poljoprivrednom produktivnošću u ona koja mogu proizvesti visokokvalitetne proizvode i usluge. Izvješće o projektu socioekonomskog utjecaja projekta pokazat će da je ova metoda prevencije požara važna za lokalno gospodarstvo i očuvanje lokalne kulture i tradicije.

Dobro vođena ispaša donosi nekoliko dodatnih koristi za okoliš, kao što su poboljšanje plodnosti tla, sprečavanje erozije i podupiranje obnove stabala. Životinje koje pasu pomažu u raspršivanju sjemena, promiču kruženje hranjivih tvari na razini krajolika i smanjuju nakupljanje biljne biomase, čime se smanjuje utjecaj ruralnih i šumskih požara.

Osim smanjenja velikih požara, propisani požar može pomoći u kontroli invazivnih biljnih vrsta i štetočina, podržati prirodnu obnovu i osigurati tlo za rast novih biljnih vrsta, što može biti ukusno za mnoge različite vrste životinja.

Nakon požara 2017. u Portugalu je odobren paket zakonodavnih reformi u šumarstvu s ciljem prevladavanja strukturnih problema u teritorijalnom planiranju. Ti su problemi postali sve očitiji zbog sve većih učinaka klimatskih promjena, uz ozbiljne prijetnje sigurnosti stanovništva te gospodarskom i društvenom razvoju regije. U okviru tog novog pravnog okvira rezolucijom Vijeća ministara (br.157A/2017) uspostavljene su brigade šumskih sappera koje moraju intervenirati u postavljanju i održavanju primarne mreže za zaštitu šuma od požara, u aktivnostima nakon požara te u mjerama za nadzor u slučaju nužde. Promiču djelovanje u skladu s ciljevima utvrđenima u Nacionalnoj strategiji za šume i Nacionalnom planu obrane šuma od požara.

U okviru tog zakonodavnog paketa osnovani su i međuopćinski šumarski tehnički uredi. Međuopćinske zajednice (uključujući Viseu Dão Lafões CIM) počele su preuzimati važnu ulogu u obrani šuma od požara, kao i u promicanju regionalnih politika, što je dovelo do lokalnih sinergija za prilagodbu.

Viseu Dão Lafões CIM pokrenuo je 2017. Međuopćinski plan prilagodbe klimatskim promjenama, čiji je cilj promicanje integracije prilagodbe klimatskim promjenama u međuopćinsko i općinsko planiranje. Tim je planom stvorena kultura prilagodbe u različitim sektorima i akterima, čime se jača teritorijalna otpornost i zajednica priprema za izazove povezane s klimatskim promjenama.

Projekt Pejzažni požar započeo je 2019. i završio u lipnju 2024. Njegov je životni vijek produljen s 2022. na 2024. zbog pandemije bolesti COVID-19 koja je odgodila neke mjere.

Da bi bio učinkovit, propisani požar treba povremeno i redovito izvoditi na izmjeničnim malim zakrpama kako bi se kontrolirala opasnost od požara u velikom šumskom području. Nekoliko mjeseci nakon primjene vatre, vegetacija se počinje regenerirati.  Uobičajeni ciklus provedbe obično varira između 3 i 5 godina. Uloga platforme Viseu Dão Lafões CIM i rezultati plana mogućnosti replikacije i prijenosa u okviru projekta „Pakleni požari” u okviru programa LIFE ključni su za pretvaranje pilot-intervencija u potpunu i uobičajenu provedbu.

André Mota
Chief of the Intermunicipal Environment and Civil Protection Unit

Intermunicipal Community Viseu Dão Lafões
e-mail: andremota@cimvdl.pt

MANIFESTO Ekstenzivnije stočarstvo, veća bioraznolikost za Europu (zajednička objava različitih projekata Life o upravljanoj ispaši, na španjolskom) https://life.cimvdl.pt/wp-content/uploads/2022/09/Manifesto_maisPecuariaExtensiva_maisBiodiversidade.pdf

Bilten projekta Landscape Fire, ožujak 2023. https://life.cimvdl.pt/new-methodologies-for-forest-fire-prevention-newsletter-march-2023/?lang=en