Pravedna otpornost

Urbana

Ključne poruke

• Od lokalne do globalne razine najranjivije osobe i zajednice najviše su izložene riziku od učinaka klimatskih promjena, imaju najmanje kapaciteta za prilagodbu te je najmanje vjerojatno da će ih se saslušati, prepoznati i imati koristi od mjera prilagodbe. U strategijama za pravednu otpornost prepoznaje se nejednaka raspodjela učinaka klimatskih promjena na ljude i mjesta, neujednačeni preduvjeti i sposobnosti (socijalne, gospodarske, političke, zdravstvene itd.) za prilagodbu i sudjelovanje u koristima mjera prilagodbe.
• Koncept „nitko ne smije biti zapostavljen” ključan je element nedavnih i budućih politika EU-a povezanih s prilagodbom klimatskim promjenama, uključujući paket politika europskog zelenog plana i misiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. U novoj strategiji EU-a za prilagodbu poseban je naglasak stavljen na pravednu otpornost.
• Kako nitko ne bi bio zapostavljen, potrebno je usredotočiti se na aspekte jednakosti u svim fazama planiranja, provedbe i praćenja prilagodbe, kao i na svim razinama upravljanja. Od ključne je važnosti i smisleno sudjelovanje ranjivih skupina u tim procesima.

Pravedna otpornost – prevladavanje nejednakosti u klimatskim rizicima i mjerama prilagodbe

Najosjetljivije osobe - zbog svoje dobi, zdravlja, mjesta stanovanja ili socioekonomskog statusa - i sustavi su najviše izloženi riziku od utjecaja klimatskih promjena, imaju najmanju sposobnost prilagodbe i najmanje je vjerojatno da će se čuti, prepoznati i imati koristi od mjera prilagodbe. Mjerama prilagodbe mogu se ukloniti neke od tih nejednakosti, ali postoji i rizik od pogoršanja već postojećih nedostataka.

Pojam „nitko ne smije biti zapostavljen” u klimatskim promjenama, koji se naziva i „pravda u prilagodbi” ili „pravedna otpornost”, stoga treba na odgovarajući način uzeti u obzir pri provedbi pravedne, transformativne i dugoročne prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se izbjegle loše prakse, preraspodjela rizika ili jačanje postojećih nejednakosti te izbjeglo stvaranje „pobjednika” i „gubitnika” (ETS, 2021.). Konkretno, to uključuje:

• Smanjenje nejednakog tereta klimatskih rizika – određene skupine i regije nerazmjerno su pogođene klimatskim promjenama zbog neujednačene izloženosti klimatskim promjenama, postojećih ranjivosti, različitih gospodarskih i političkih sposobnosti te različitog pristupa javnim uslugama i infrastrukturi (kao što su odgovarajuće stanovanje koje štiti od poplava i ekstremnih temperatura). Izvješće EEA-e pruža dodatne uvide u nejednakosti u pogledu osjetljivosti i izloženosti klimatskim opasnostima.
• Osiguravanje pravičnosti u raspodjeli naknada (i opterećenja) prilagodbe – mjere i politike prilagodbe ne donose nužno korist svima u istoj mjeri, a u nekim slučajevima čak mogu dovesti do „neprilagodbe”. Na primjer, ulaganja u prilagodbu (npr. zelene površine, osiguranje od poplava, lokalne mjere uštede vode ili hlađenja) kojima se ne osigurava cjenovna pristupačnost mogu isključiti kućanstva s niskim dohotkom.

Stoga je za osiguravanje da nitko ne bude zapostavljen potrebno usredotočiti se na aspekte pravosuđa u svim fazama ciklusa politike prilagodbe, kao i na smisleno sudjelovanje pogođenih i ranjivih skupina u postupcima donošenja odluka.

Okvir politike

Sve se više prepoznaje potreba da se nikoga ne zapostavi u svim sektorima politika EU-a, među ostalim u prilagodbi klimatskim promjenama. Pravedna otpornost ključna je i za Program UN-a do 2030. i za novu strategiju EU-a za prilagodbu, kojom se provodi propis EU-a o klimi. U Strategiji se naglašava važnost pravednog i pravednog postizanja otpornosti i osmišljavanja mjera prilagodbe kako bi se uzeli u obzir socijalni aspekti, uključujući međunarodne dimenzije klimatskih rizika i prilagodbe. Obvezuje se da će Europska unija podupirati pravednu tranziciju nizom politika i programa financiranja, kao i provedbom postojećeg zakonodavstva o zapošljavanju i socijalnom zakonodavstvu.

U europskom zelenom planu naglašava se „pravedan prijelaz” na društvo bez neto emisija stakleničkih plinova do 2050., prepoznajući da je potrebno riješiti problem nerazmjernog opterećenja određenih zemalja i skupina stanovništva. Djelovanje u okviru europskog zelenog plana, kao što je paket poticajnih cijena za 55 %, temeljit će se na europskom stupu socijalnih prava kako bi se gospodarske i okolišne politike uravnotežile sa socijalnim politikama.

Poboljšanje baze znanja

Iako je pojam „pravedna otpornost” relativno nov u kontekstu klimatske politike, već postoji uspostavljeno područje istraživanja o društvenim posljedicama klimatskih promjena, a nedavno raste i baza znanja na globalnoj i europskoj razini.

Nekoliko izvješća posebno se bavi tom temom, i na globalnoj razini i na razini EU-a. U 5. izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (AR5)  već je prepoznata nejednaka raspodjela klimatskih rizika u različitim sektorima, a u najnovijem 6. izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (AR6) pravosuđe se ističe kao temeljna kvaliteta prilagodbe klimatskim promjenama na svim razinama upravljanja. Konkretno, doprinosom radne skupine II. šestom izvješću o procjeni utvrđuju se načela pravosuđa koja bi trebalo uzeti u obzir pri evaluaciji mogućnosti prilagodbe.

U Osmom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji predstavljene su trenutačne socioekonomske i teritorijalne razlike u Europi i način na koji ih pogoršavaju učinci klimatskih promjena, što upućuje na to da bi se kohezijska politika trebala razvijati kako bi odgovorila na te izazove.

U tehničkom dokumentu ETC-a/CCA-a „Nitko ne smije biti zapostavljen” u politici i praksi u području otpornosti na klimatske promjene u Europi (2021.) istražuju se praktične posljedice „pravedne tranzicije” u kontekstu prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene – „pravedne otpornosti”. U njemu se daje uvid u to kako uzeti u obzir aspekte pravosuđa u svim koracima ciklusa politike prilagodbe u skladu s alatom za potporu prilagodbi. U drugim proizvodima EGP-a i ETC-a/CCA-a koji su važni za razumijevanje pravedne otpornosti uzimaju se u obzir zdravstveni i urbani aspekti politika pravedne otpornosti.

Cilj je EEA-e razmotriti aspekte pravosuđa u politikama ublažavanja i prilagodbe u okviru integriranog pristupa. U informativnom izvješću EEA-e „Istraživanje socijalnih izazova energetskih politika s niskim emisijama ugljika u Europi” aspekti prilagodbe uzimaju se u obzir u procjeni nepoštenih učinaka poreza na ugljik i energiju te analizi politika kako bi se maksimalno povećale koristi za ciljeve povezane s prilagodbom.

Kratko izvješće EEA-e iz 2022. „Prema pravednoj otpornosti”: pri prilagodbi klimatskim promjenama nitko ne smije biti zapostavljen, a razmatra se kako klimatske promjene utječu na ranjive skupine i kako se ti učinci mogu spriječiti ili smanjiti pravednim mjerama prilagodbe. U njemu su predstavljeni i primjeri politika i mjera usmjerenih na pravednost iz cijele Europe.

EU poduzima i nekoliko mjera kako bi tvorcima politika i stručnjacima pružio dodatno znanje i metodologije za provedbu politika i mjera za pravednu otpornost. Na primjer, stručna skupina za gospodarski i socijalni učinak istraživanja (ESIR) Komisiji pruža političke savjete utemeljene na dokazima o tome kako razviti pravednu i transformativnu politiku istraživanja i inovacija usmjerenu na budućnost.

U suradnji s nekoliko partnera iz EU-a i svijeta Europska komisija i EEA razvijaju Europski opservatorij za klimu i zdravlje. Omogućuje pristup najrelevantnijim resursima znanja o osjetljivosti društvenih skupina na klimatske učinke i rizike povezane sa zdravljem, kao i o pravosuđu u odgovorima politika.

Pravosuđe u klimatskim politikama također je ključna tema programa Obzor 2020., posebno za ublažavanje klimatskih promjena. Kad je riječ o prilagodbi, u nekim projektima koji su u tijeku proučavaju se distribucijske posljedice klimatskih rizika i povezanih politika. Na primjer, projekt CASCADE proučava širenje klimatskih rizika na međunarodnoj razini na europska društva, procjenjujući moguće socioekonomske nedostatke. Politike su u središtu projekta NAVIGATE, kojim se razvijaju novi integrirani modeli procjene koji mogu modelirati nejednakosti i procijeniti kako politike ublažavanja i prilagodbe utječu na njih. Osim toga, projektom JustNature namjeravaju se aktivirati prirodna rješenja kao alati za osiguravanje prava na zdravlje i dobrobit u sedam pilot-gradova.

Program LIFE također doprinosi proširenju baze znanja. Na primjer, projektom „Evolving regions” pružit će se praktično iskustvo u mapiranju ranjivih skupina za procjene rizika i razmatranju aspekata pravosuđa u izradi planova za prilagodbu na lokalnoj i regionalnoj razini.

Potpora financiranju i ulaganjima

EU je predan podupiranju „pravedne tranzicije” putem namjenskih programa financiranja kao što je Fond za pravednu tranziciju.

Financijska sredstva za prilagodbu dostupna su iz različitih izvora financiranja EU-a, a mnogima od njih podupire se i pravedna otpornost. Višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. 2027. osigurava se da su mjere prilagodbe klimatskim promjenama integrirane u sve glavne programe potrošnje EU-a, kako je predviđeno i u strategiji EU-a za prilagodbu. Osim toga, Europska komisija osigurava sredstva u okviru programa Next Generation EU (750 milijardi EUR) za oporavak od gospodarske krize povezane s epidemijom bolesti COVID-19. Programom se financiraju nacionalni planovi za oporavak i otpornost čiji je cilj radikalno preobraziti europska gospodarstva pravednom klimatskom i digitalnom tranzicijom.

Program LIFE u potpunosti je namijenjen okolišu i ima proračun od 1,9 milijardi eura za djelovanje u području klime koje uključuje prilagodbu klimatskim promjenama.

Rješavanje nejednakosti u zelenoj tranziciji također je u središtu ključnih strateških smjernica programa Obzor Europa (95,5 milijardi EUR). U skladu sa strateškim planom za razdoblje 2021. 2024. programom se putem istraživanja doprinosi stvaranju otpornijeg, uključivijeg i demokratskijeg europskog društva. U tu svrhu tema pravičnosti u mjerama ublažavanja i prilagodbe preklapa programe rada programa Obzor Europa, a posebno šest novih poziva na podnošenje prijedloga, doprinijet će provedbi Misije za prilagodbu klimatskim promjenama. Iako se u nijednom pozivu izričito ne spominju socijalni aspekti, u njihovoj će se provedbi uzeti u obzir pravosudni aspekti u skladu s ciljevima misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama.

Drugi relevantni europski programi financiranja su:

• Zajedničkom poljoprivrednom politikom (378,5 milijardi EUR) podupire se prilagodba poljoprivrednog sektora, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama poljoprivrednika.
• Europski socijalni fond plus (ESF+) ključni je financijski instrument za potporu najranjivijim skupinama u Europi. ESF-om se financira provedba načela europskog stupa socijalnih prava: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost.
• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) također može biti namijenjen prilagodbi i socijalnoj dimenziji prilagodbe. Prioriteti financiranja EFRR-a uključuju „zeleniju, niskougljičnu i otpornu [Europu]” te „više socijalnu”.

Potpora provedbi

Na europskoj razini pravedna otpornost integrirana je i provodi se mjerama koje proizlaze iz europske strategije za prilagodbu i drugih inicijativa EU-a.

Sporazum gradonačelnika uključuje temu pravedne otpornosti u provedbu politika prilagodbe na lokalnoj razini. U okviru instrumenta za političku potporu pruža smjernice o provedbi prilagodbe koje izričito obuhvaćaju nejednaku izloženost i osjetljivost na klimatske učinke. Započeo je pilot-program za 2023. s 40 općina u 12 zemalja kako bi se tim općinama pomoglo da na pravedan način unaprijede mjere prilagodbe.

Misiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama predvodi GU CLIMA, a osmišljena je tako da se njome izravno podupire najmanje 150 europskih regija i zajednica kako bi do 2030. postale otporne na klimatske promjene. Misija je usmjerena na rješenja i pripravnost za učinak klimatskih promjena na pravedan i pravedan način, putem uključivih postupaka upravljanja i podupiranjem mjera za zaštitu zdravlja i dobrobiti ranjivih osoba. To uključuje promjenu ponašanja i društvene aspekte obraćanjem novim zajednicama izvan uobičajenih dionika.

Inicijativom novog europskog Bauhausa promiču se održivost, kvaliteta iskustva i uključivanje u oblikovanje europskih životnih prostora.