Zgrade

Ključne poruke

• Zgrade mogu biti osjetljive na klimatske promjene, što može utjecati i na strukturne značajke zgrade i na unutarnje uvjete zgrade. Nemogućnost pravilnog reguliranja unutarnjih temperatura može dovesti do toplinske nelagode za korisnike, što može dovesti do negativnih učinaka na zdravlje, dobrobit i produktivnost.
• EU radi na rješavanju tog problema u nekoliko područja. Radio je na promicanju integracije prilagodbe klimatskim promjenama u standarde zgrada, uspostavio je direktive za povećanje energetske učinkovitosti i učinkovitosti te razvio politike za poticanje obnove zgrada koje dovode do poboljšane resursne i energetske učinkovitosti. Europska komisija izradila je u ožujku 2023. smjernice na razini EU-a o otpornosti zgrada na klimatske promjene.
• Znanje o tome kako povećati otpornost izgrađenog okoliša ažurira se i razrađuje u okviru različitih istraživačkih programa, a EU nudi financijsku potporu, primjerice u okviru novog europskog Bauhausa, za inovativne ideje i rješenja.

Učinci, ranjivosti i rizici

Cesare Barillà, Climate Change PIX /EEA

Klimatske promjene mogu uzrokovati štetu na stambenim i nestambenim zgradama (veliki rizik u europskoj procjeni klimatskih rizika (EUCRA)). To može uzrokovati povećani rizik od kolapsa, propadanja građevinskih materijala, pa čak i strukturne cjelovitosti zgrada. Također može uzrokovati značajan gubitak vrijednosti zbog više oluja, oštećenja snijega ili slijeganja, zadiranja u vodu, pogoršanja unutarnje klime i smanjenog životnog vijeka zgrade.

Osim što utječu na strukturne značajke zgrade, klimatske promjene mogu utjecati na uvjete u kojima ljudi žive, rade i komuniciraju u zatvorenom prostoru (veliki rizik u EUCRA-i). Korisnici zgrada moraju upotrebljavati sustave grijanja i hlađenja kako bi se nosili s toplinskom nelagodom uzrokovanom ekstremnim temperaturama. Ranjive skupine društva često žive u siromašnijim stambenim objektima, što ih čini podložnijima učincima klimatskih promjena. Ljudi koji žive u urbanim područjima posebno su izloženi riziku zbog učinka urbanog toplinskog otoka, što uzrokuje različite zdravstvene probleme ljudi. Ustanove zdravstvene i socijalne skrbi također su izložene riziku od učinaka klimatskih promjena, kao što su vrućina, poplave i oluje, što u konačnici utječe na zdravlje ljudi.

Okvir politike

Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama uključuje nekoliko mjera za rješavanje problema klimatskih ranjivosti izgrađenog okoliša, imajući na umu međusektorsku važnost zgrada u okviru europske klimatske politike. U strategiji se ističe potreba za poboljšanjem pripravnosti zgrada na klimatske promjene. Nadalje, u Strategiji se vodi računa o ulozi zgrada u prilagodbi velikih razmjera, na primjer u suzbijanju učinka urbanih toplinskih otoka s pomoću zelenih krovova i zidova, te o potrebi za točnijim predviđanjima naprezanja klimatskih promjena u izgrađenom okolišu. Na razini zgrada odluke o politici ulaganja moraju se temeljiti na pouzdanim podacima o klimi, uključujući odluke na razini kućanstava o tome treba li ih obnoviti. Kad je riječ o osiguranju zgrada, ključni je prioritet strategije premošćivanje jaza u zaštiti klime za infrastrukturu i izgrađeni okoliš. Od ključne je važnosti i povezanost vode i energije, a građevinski sektor može pomoći u uklanjanju povezanih ranjivosti.

U Strategiji se prednost daje prirodnim rješenjima kao što su zeleni krovovi i zidovi, što može pomoći u smanjenju neprilagođenosti, što je praksa koju se u Strategiji preporučuje izbjegavati. Na primjer, u zgradama prirodna rješenja mogu biti održiva alternativa isključivoj upotrebi klimatizacije za hlađenje. Mjere zelene infrastrukture (zeleni koridori, zelena urbana područja, stabla u gradovima te zeleni krovovi i zidovi) mogu povećati otpornost izgrađenog okoliša, posebno ako su integrirane u urbanističko planiranje i povezane s prirodnim rješenjima.

Izričito je predviđena integracija strategije prilagodbe i Komunikacije o valu obnove iz 2020. U okviru europskog zelenog plana cilj je vala obnove udvostručiti stope obnove u sljedećih deset godina i osigurati veću energetsku i resursnu učinkovitost. Kad je riječ o prilagodbi, upućuje na potrebu za preispitivanjem standarda za grijanje i hlađenje u zgradama, uzimajući pritom u obzir ranjive osobe i poboljšavajući spremnost društva na toplinske valove. To se dodatno nastoji postići u Preporuci o energetskom siromaštvu iz 2020., koja je također dio vala obnove.

Tijekom 2021. pokrenuta je revizija kriterija zelene javne nabave za uredske zgrade iz 2016. (u okviru vala obnove). Obuhvaća kriterije otpornosti na klimatske promjene i temelji se na pokazateljima razvijenima u okviru novog europskog okvira za održive zgrade. Cilj je potonjeg, pokrenutog 2020., procijeniti održivost zgrada tijekom njihova cijelog životnog ciklusa, oslanjajući se na niz pokazatelja koji obuhvaćaju ekstremne vremenske rizike za zdravlje i toplinsku udobnost, održivu odvodnju i potrošnju vode.

Politike EU-a povezane s grijanjem i hlađenjem zgrada navedene su na stranici Climate-ADAPT Health. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada i Direktiva o energetskoj učinkovitosti pružaju smjernice u tom pogledu.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za građevinski sektor.

Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost obuhvaćaju ranjivosti i mogućnosti prilagodbe za izgrađeni okoliš iz globalne i nekoliko regionalnih perspektiva (uključujući Europu i Sredozemlje) te unutar širih agregata kao što su urbana naselja, zdravlje i podizanje razine mora.

Fizičke prijetnje zgradama uzrokovane klimatskim promjenama jesu šumski požari, odmrzavanje vječnog leda i podizanje razine mora, što je velika ranjivost mnogih priobalnih gradova na niskim razinama, uključujući europske. Stoga se smatra da je izgrađeni okoliš područje za hitne mjere prilagodbe, kao što je revizija građevinskih propisa u perspektivi otpornijoj na klimatske promjene; primjena inovativnih pristupa gradnji; ili čak preseljenje u sigurnija područja, kada će se iscrpiti mogućnosti za spašavanje nekih vrlo ranjivih naselja. Prijavljeni nejednaki distribucijski učinci mjera prilagodbe koje je potrebno riješiti u politikama pravedne prilagodbe uključuju veće troškove, pogoršanje životnih uvjeta u zatvorenim prostorima (posebno za osobe u nepovoljnom položaju zbog lošijih građevinskih materijala cjenovno pristupačnih siromašnima i prilagodbu gentrificiranju uzrokovanom klimatskim promjenama). U posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C razmatraju se učinci klimatskih promjena i mogućnosti prilagodbe u građevinskom sektoru koji mogu doprinijeti ograničavanju zagrijavanja na 1,5 °C.

Eurostatova revizija za gradove pruža informacije o kapacitetu gradova za prilagodbu, uključujući infrastrukturu i zgrade, koje se temelje na pokazateljima. Preglednik karata prilagodbe gradova pruža pokazatelje, npr. brtvljenje tla i zelena urbana područja.

Urbani atlas iz usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus pruža usklađene informacije o pokrovu zemljišta i zemljovidima uporabe zemljišta u nekoliko stotina gradova i njihove okolice.

U okviru programa Europske komisije za istraživanja i inovacije Obzor 2020. znanje za prilagodbu klimatskim promjenama u građevinskoj infrastrukturi jedna je od tema obuhvaćenih programom rada. Projekt RESIN pomaže gradovima da osmisle snažne strategije prilagodbe na svojoj najkritičnijoj infrastrukturi. Projektom EU-CIRCLE razvija se okvir na razini Unije za potporu ključnim infrastrukturama koje treba pripremiti na prirodne opasnosti, uključujući klimatske promjene. Cilj je projekta ABC21 proučiti najbolje održive dizajne za tople klimatske zone kako bi se oslobodio njihov tržišni i istraživački potencijal. Projekt je usmjeren na pristup bioklimatskog dizajna, tehnike hlađenja s niskom potrošnjom energije i lokalne građevinske materijale koji se već upotrebljavaju u toplijim dijelovima svijeta, kao što je Afrika, a koji se mogu identificirati i prilagoditi drugim geografskim područjima.

Daljnje znanje o prilagodbi gradova dostupno je na stranici Climate-ADAPT Urban.

Potpora ulaganjima i financiranju

Financijska sredstva EU-a za prilagodbu podupiru se višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. 2027., kojim se osigurava da su mjere prilagodbe klimatskim promjenama integrirane u sve glavne programe potrošnje EU-a.

Financijska sredstva EU-a za potporu otpornosti infrastrukture, uključujući zgrade, uglavnom se organiziraju u okviru kohezijske politike, točnije putem europskih fondova za regionalni razvoj.

Fond solidarnosti EU-a intervenira u hitnim slučajevima nakon nastanka štete. Mogu se financirati i događanja povezana s klimatskim promjenama.

Počevši od 2021., istraživački program Obzor Europa obuhvaća zgrade u okviru odredišta 4. „Učinkovita, održiva i uključiva potrošnja energije” klastera 5. „Klimatska energija i mobilnost”. Rok za podnošenje prijedloga u rujnu 2023. bile su dvije teme u okviru odredišta 4. ovog programa, usmjerene na pripremu povijesnih zgrada za klimatske promjene i na otpornost ranjivih zgrada na disruptivne događaje; stoga bi se u nadolazećoj zimi mogli financirati novi projekti za prilagodbu zgrada. Zgrade su jedno od područja djelovanja na koje je usmjerena misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama u okviru programa Obzor Europa, kojim se promiče „mobilizacija sredstava dostupnih za val obnove radi naknadne ugradnje javnih zgrada i socijalnih stanova otpornih na klimatske promjene, što ih čini resursno i energetski učinkovitima, zdravima i usklađenima s načelima kružnog gospodarstva” u duhu integracije načela vala obnove i strategije prilagodbe.

Druge vrste prilagodbe financijskih sredstava EU-a u sektoru infrastrukture jesu bespovratna sredstva Europske investicijske banke. Europska investicijska banka aktivno promiče otpornost na klimatske promjene u financiranim projektima.

Osiguranja imaju za cilj financijsku naknadu štete od katastrofa, za koje se očekuje da će se povećati zbog klimatskih promjena. Osiguranje je vrlo važan instrument prilagodbe klimatskim promjenama u infrastrukturnom sektoru, uključujući zgrade.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi prilagodbe

Europske organizacije za normizaciju, CEN i CENELEC, od 2014. promiču integraciju prilagodbe klimatskim promjenama u građevinske norme, potičući njihov razvoj i usklađivanje s ciljem uključivanja učinaka klimatskih promjena, tehnološkog napretka i društvenih zahtjeva u odluke o ulaganjima, u skladu s mandatom Europske komisije.

Nadahnut kreativnim pokretom prije jednog stoljeća, EU je u okviru inicijative Val obnove pokrenuo novi europski Bauhaus kao platformu za poticanje kreativnog zajedničkog stvaranja novih rješenja za održiv i lijep izgrađeni okoliš u EU-u. Cilj je inicijative olakšati razmjenu ideja o cjenovno pristupačnijim i pristupačnijim održivim životnim prostorima, mobilizirati kreativnost dizajnera, arhitekata, inženjera, znanstvenika, studenata i nadahnutih ljudi bilo kojeg podrijetla kako bi se u konačnici poboljšala kvaliteta našeg životnog iskustva. Pružat će i financijsku potporu putem ad hoc poziva na podnošenje prijedloga i programa u okviru višegodišnjeg financijskog okvira. Početna faza već je dovela do nekoliko izvornih doprinosa, na temelju kojih je Europska komisija 15. rujna 2021. objavila Komunikaciju.

Sporazumom gradonačelnika o klimi i energiji pruža se potpora mjerama prilagodbe u urbanom kontekstu. Više informacija dostupno je na stranici ClimateAdapt Urban.