Poslovanje i industrija

Ključne poruke

• Poduzeća se suočavaju s dvije glavne vrste rizika povezanih s klimom: izravne fizičke rizike i tranzicijske rizike koji proizlaze iz odgovora društva na klimatske promjene.

• U Europskoj uniji zemlje na jugu vjerojatno će prijaviti veće fizičke rizike za poslovanje poduzeća nego druge regije. Nakon toga slijede poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi koja izvješćuju o većoj osjetljivosti na fizičke klimatske rizike od poduzeća u zapadnoj i sjevernoj Europi. Prijelazni rizici manje su očiti jer ovise o globalnim obvezama u pogledu dekarbonizacije.

• Europska komisija je zajedno s Europskom investicijskom bankom pokrenula Plan ulaganja za Europu. Cilj je plana mobilizirati javna i privatna ulaganja kako bi se potaknuo gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europskoj uniji (EU). Jedan je dio tog plana Europski fond za strateška ulaganja, koji se bavi i pitanjem klimatskih promjena.

Učinci, ranjivosti i rizici

Fizički rizici proizlaze iz izloženosti akutnim događajima ili kroničnoj transformaciji. Klimatske promjene mogu na različite načine znatno utjecati na zgrade, proizvodnju, lance opskrbe, distribuciju i potražnju potrošača. Klimatske promjene dovode do češćih i težih ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su ekstremne vrućine, poplave i suše. Ti događaji mogu smanjiti produktivnost zbog toplinskih učinaka na radnike, unutarnji i vanjski okoliš.

Ekstremni vremenski uvjeti kao što su suše, toplinski valovi, šumski požari, poplave i velike oluje doveli su do porasta cijena robe, kašnjenja u isporuci automobila i elektronike te do nestašice poluvodiča. Osim toga, EU se suočava s velikim prijetnjama zbog poremećaja u globalnom lancu opskrbe zbog čimbenika kao što su ranjivost trgovinskih partnera, koncentracija ključnih industrija u određenim područjima, osjetljivost važnih prometnih mreža i trenutačne poslovne prakse. Unutarnje krize, geopolitičke napetosti i neodgovarajuće političke odluke mogle bi pogoršati te rizike.

Neklimatski pokretači, kao što su porast nacionalizma i pogoršanje odnosa između velikih sila, mogli bi znatno utjecati na prehrambenu krizu. Ako se ti trendovi nastave, mogli bi povećati osjetljivost EU-a na rizike u globalnom lancu opskrbe hranom.

U europskoj procjeni klimatskih rizika utvrđeno je i procijenjeno nekoliko klimatskih rizika relevantnih za poduzeća:

• rizik za lance opskrbe;
• rizik za prometnu infrastrukturu;
• zdravstveni rizici za radnike tijekom toplinskih valova.

Okvir politike

Politički okvir za prilagodbu klimatskim promjenama za poduzeća i industrije u EU-u prvenstveno je uspostavljen strategijom EU-a za prilagodbu. Strategijom se utvrđuje okvir za djelovanje i utvrđuje niz mjera koje treba poduzeti i na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Konkretno, u Strategiji EU-a za prilagodbu ističe se potreba da se poduzeća i industrije prilagode klimatskim promjenama kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost i otpornost. U njemu se potvrđuje da će učinci klimatskih promjena utjecati na poduzeća i industrije.

Osim toga, EU je donio nekoliko uredbi i direktiva kojima se od poduzeća i industrija zahtijeva da poduzmu mjere prilagodbe klimatskim promjenama. Na primjer, Direktivom EU-a o nefinancijskom izvješćivanju od određenih velikih poduzeća zahtijeva se da izvješćuju o svojim okolišnim i socijalnim rezultatima, uključujući rizike i prilike povezane s klimatskim promjenama.

Taksonomija EU-a klasifikacijski je sustav kojim se utvrđuje popis okolišno održivih gospodarskih djelatnosti, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama. To bi moglo imati važnu ulogu u povećanju održivih ulaganja EU-a i provedbi europskog zelenog plana. Taksonomijom EU-a poduzećima, ulagačima i oblikovateljima politika pružit će se odgovarajuće definicije za koje se gospodarske djelatnosti mogu smatrati okolišno održivima, uključujući kriterije koje gospodarske djelatnosti moraju ispuniti kako bi znatno pridonijele prilagodbi klimatskim promjenama. Na taj bi način trebao stvoriti sigurnost za ulagače, zaštititi privatne ulagače od manipulativnog zelenog marketinga, pomoći poduzećima da postanu klimatski prihvatljivija, ublažiti fragmentaciju tržišta i pomoći u preusmjeravanju ulaganja tamo gdje su najpotrebnija.

Za konkretno pitanje financijskog sektora posjetite ovdje.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za poslovni i industrijski sektor.

Projekt CERES, koji se naziva "Klimatske promjene i europski vodeni resursi", istraživački je projekt čiji je cilj poboljšati razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na europsko ribarstvo i akvakulturu te razviti strategije prilagodbe za te industrije. Projekt uključuje studije slučaja u različitim regijama Europe i usmjeren je na poboljšanje otpornosti sektora ribarstva i akvakulture na učinke klimatskih promjena.

Nadalje, dijalogom o otpornosti na klimatske promjene nastoji se smanjiti taj manjak u zaštiti klime –jaz između izgubljenog i osiguranog iznosa – te pronaći načine za poticanje ulaganja u dobru prilagodbu. Glavna je zadaća dijaloga o otpornosti na klimatske promjene razmjena mišljenja o tome kako riješiti gubitke nastale zbog katastrofa povezanih s klimom i utvrditi kako industrija osiguranja može više doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama, od mjera kojima se povećava prodor osiguranja od klimatskih rizika za industriju i cijelo društvo do stvaranja uvjeta za veća ulaganja u dobra rješenja za prilagodbu.

Potpora ulaganjima i financiranju

Europska komisija je zajedno s Europskom investicijskom bankom pokrenula Plan ulaganja za Europu. Cilj je plana mobilizirati javna i privatna ulaganja kako bi se potaknuo gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europskoj uniji (EU). Jedan je dio tog plana Europski fond za strateška ulaganja.

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Europski savjetodavni centar za ulaganja i Europski portal projekata ulaganja osnovani su kako bi se mobilizirala ulaganja diljem Europe. EFSU bi trebao podupirati projekte u skladu s ciljevima Unije u području energije, klime i učinkovitosti utvrđenima u strategiji Europa 2020. i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030., kojima se nastoje ostvariti ciljevi strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. Cilj je EFSU-a poduprijeti strateška ulaganja u ključnim područjima kao što su infrastruktura, energetska učinkovitost, obnovljiva energija, istraživanje i inovacije te povećati pristup financiranju za subjekte s do 3000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

„Fond za klimu i infrastrukturu” nova je poslovna linija u okviru Europskog investicijskog fonda (EIF). EIF je institucija EU-a osnovana 1994. kako bi pružila potporu MSP-ovima pružajući im pristup financiranju. Glavni je cilj EIF-a promicanje gospodarskog rasta i konkurentnosti Europe podupiranjem razvoja i rasta MSP-ova, koji se smatraju pokretačem europskog gospodarstva. Kako bi se to postiglo, EIF pruža niz financijskih proizvoda i usluga, uključujući jamstva, vlasnička ulaganja i druge oblike financiranja podjelom rizika. Instrument EIF-a trenutačno se sastoji od dva izvora financiranja s ukupnim kapacitetom ulaganja od 400 do 600 milijuna EUR godišnje do 2027. Daljnji izvori financiranja vjerojatno će uslijediti u bliskoj budućnosti. Ulaganja EIF-ova Fonda za klimu i infrastrukturu prvenstveno su usmjerena na djelovanje u području klime i okolišnu održivost.

Potpora provedbi prilagodbe

• COSME, program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća.
• Klimatske usluge EU-a, koje pružaju usluge od kojih koristi imaju milijuni ljudi i poduzeća.
• Oasis Hub je neovisni globalni agregator za podatke o katastrofama, ekstremnim vremenskim uvjetima, klimatskim promjenama i rizicima za okoliš, alate i uzorke; usluge, kao i za pružanje usluga u poboljšanju skupa podataka, agregiranju podataka i komercijalizaciji. Cilj mu je stvoriti otvorenu i transparentnu podatkovnu platformu koja pomaže u pružanju informacija o okolišu, klimatskim promjenama, katastrofama i rizicima industriji i javnom sektoru.

EU poduzećima nudi i niz usluga potpore u okviru Europske poduzetničke mreže za otpornost kako bi se MSP-ovima omogućilo da jačaju otpornost poduzeća na buduće izazove kao što su klimatske promjene i Erasmus za mlade poduzetnike.