Poslovanje i industrija

Poslovanje i industrija

Ključne poruke

• Društva se suočavaju s dvije glavne vrste rizika povezanih s klimom: izravne fizičke rizike i tranzicijske rizike koji proizlaze iz odgovora društva na klimatske promjene.

• U Europskoj uniji zemlje na jugu vjerojatno će prijaviti veće fizičke rizike za poslovanje poduzeća nego druge regije. Nakon toga slijede poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi, koja bilježe veću osjetljivost na fizičke klimatske rizike od poduzeća u zapadnoj i sjevernoj Europi. Prijelazni rizici manje su očiti jer ovise o globalnim obvezama u pogledu dekarbonizacije.

• Europska komisija i Europska investicijska banka pokrenule su Plan ulaganja za Europu. Cilj je plana mobilizirati javna i privatna ulaganja kako bi se potaknuo gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europskoj uniji (EU). Dio tog plana je i Europski fond za strateška ulaganja, koji se bavi i pitanjem klimatskih promjena.

Učinci i slabe točke

Društva se suočavaju s dvije glavne vrste rizika povezanih s klimom: izravne fizičke rizike i tranzicijske rizike koji proizlaze iz odgovora društva na klimatske promjene.

Fizičke rizike lakše je uočiti, a poduzeća razumjeti kako proizlaze iz izloženosti akutnim događajima ili kroničnoj transformaciji. Klimatske promjene mogu na brojne načine znatno utjecati na lance opskrbe, distribuciju i prodaju. Klimatske promjene dovode do češćih i težih ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su poplave i suše. Ti događaji mogu poremetiti prometne i logističke mreže te uzrokovati kašnjenja i štetu na robi u provozu. To može dovesti do manjka ili viška zaliha, što utječe na prodaju i prihode.

Promjene temperature mogu utjecati na dostupnost i kvalitetu određenih proizvoda. Na primjer, na usjeve mogu utjecati promjene u obrascima temperature i padalina, što dovodi do nižih prinosa i niže kvalitete. To može poremetiti lance opskrbe i dovesti do viših cijena za potrošače.

Napori za ublažavanje klimatskih promjena, kao što su određivanje cijena ugljika i mandati za obnovljivu energiju, mogu povećati trošak energije i drugih inputa. To može povećati troškove proizvodnje, prijevoza i distribucije, što može smanjiti dobit ili dovesti do viših cijena za potrošače.

Toplina negativno utječe na zdravlje ljudi i može dovesti do lošije radne učinkovitosti (smanjena produktivnost) ili manjeg broja radnih sati (opskrba radom), posebno u visoko izloženim sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo i vađenje ili građevinarstvo. Radnici moraju usporiti tempo rada i napraviti dodatne stanke kako bi se rehidrirali i ohladili.

EIBIS (2020.) pitao je poduzeća jesu li fizički rizici utjecali na njihovo poslovanje. U Europskoj uniji zemlje na jugu vjerojatno će prijaviti veće fizičke rizike za poslovanje poduzeća nego druge regije. Nakon toga slijede poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi, koja bilježe veću osjetljivost na fizičke klimatske rizike od poduzeća u zapadnoj i sjevernoj Europi. Ta relativno viša percepcija fizičkog rizika, posebno u južnoj Europi, može biti posljedica sve veće opasnosti od suše, ograničavanja proizvodnje hrane i potencijalnog narušavanja turizma u tom području. Osim toga, vjerojatnije je da će poduzeća s poslovanjem koje je osjetljivije na ekstremne vremenske uvjete, kao što su infrastrukturni sektori, uključujući električnu energiju, komunalne usluge, promet, građevinarstvo i usluge (najvjerojatnije ugostiteljstvo), percipirati veće fizičke rizike.

Prijelazni rizici manje su očiti jer ovise o globalnim obvezama u pogledu dekarbonizacije. Kako svijest o klimatskim promjenama raste, sklonosti potrošača prelaze na održivije proizvode i prakse (npr. povećanje potražnje za lokalnim proizvodima). To može utjecati na prodaju i potražnju za određenim proizvodima jer potrošači mogu odabrati kupnju proizvoda od poduzeća koja daju prednost održivosti i smanjuju svoj ugljični otisak.

Politički okvir

Politički okvir za prilagodbu klimatskim promjenama za poduzeća i industrije u EU-u prvenstveno je uspostavljen Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Strategijom se utvrđuje okvir za djelovanje i utvrđuje niz mjera koje treba poduzeti na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Konkretno, u Strategiji EU-a za prilagodbu naglašava se potreba da se poduzeća i industrije prilagode klimatskim promjenama kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost i otpornost. U njoj se potvrđuje da će učinci klimatskih promjena utjecati na poduzeća i industrije.

Osim toga, EU je donio nekoliko uredbi i direktiva kojima se od poduzeća i industrija zahtijeva da poduzmu mjere za prilagodbu klimatskim promjenama. Na primjer, Direktivom EU-a o nefinancijskom izvješćivanju od određenih se velikih poduzeća zahtijeva da izvješćuju o svojim okolišnim i socijalnim rezultatima, uključujući rizike i prilike povezane s klimatskim promjenama.

Taksonomija EU-a sustav je klasifikacije kojim se utvrđuje popis okolišno održivih gospodarskih djelatnosti, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama. Mogao bi imati važnu ulogu u pomaganju EU-u da poveća održiva ulaganja i provede europski zeleni plan. Taksonomija EU-a poduzećima, ulagačima i oblikovateljima politika pružit će odgovarajuće definicije ekonomskih djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održivima, uključujući kriterije koje ekonomske djelatnosti moraju ispuniti kako bi znatno pridonijele prilagodbi klimatskim promjenama. Na taj bi način trebao stvoriti sigurnost za ulagače, zaštititi privatne ulagače od manipulativnog zelenog marketinga, pomoći poduzećima da postanu klimatski prihvatljivija, ublažiti fragmentaciju tržišta i pomoći u preusmjeravanju ulaganja tamo gdje su najpotrebnija.

Posebno pitanje financijskog sektora možete pronaći ovdje.

Unaprjeđenje baze znanja

CERES-ov projekt "Klimatske promjene i europski vodeni resursi" istraživački je projekt čiji je cilj poboljšati razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na europsko ribarstvo i akvakulturu te razviti strategije prilagodbe za te industrije. Projekt uključuje studije slučaja u različitim regijama Europe, a usmjeren je na poboljšanje otpornosti industrije ribarstva i akvakulture na učinke klimatskih promjena.

Nadalje, dijalogom o otpornosti na klimatske promjene nastoji se smanjiti taj jaz u zaštiti klime, tj.jaz između iznosa koji se gubi i iznosa koji se osigurava, te pronaći načine za poticanje ulaganja u dobru prilagodbu. Primarna je zadaća dijaloga o otpornosti na klimatske promjene razmjena mišljenja o tome kako riješiti gubitke nastale zbog katastrofa povezanih s klimom i utvrditi kako industrija osiguranja može više doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama, od mjera kojima se povećava prodor osiguranja od klimatskih rizika za industriju i cijelo društvo do ispravnih uvjeta za veća ulaganja u dobra rješenja za prilagodbu.

Potpora ulaganjima i financiranju

Europska komisija i Europska investicijska banka pokrenule su Plan ulaganja za Europu. Cilj je plana mobilizirati javna i privatna ulaganja kako bi se potaknuo gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europskoj uniji (EU). Dio tog plana je i Europski fond za strateška ulaganja.

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Europski savjetodavni centar za ulaganja i Europski portal projekata ulaganja uspostavljeni su kako bi se mobilizirala ulaganja diljem Europe. EFSU bi trebao podupirati projekte u skladu s ciljevima Unije u području energije, klime i učinkovitosti utvrđenima u strategiji Europa 2020. i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030., kojima se nastoje ostvariti ciljevi strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. Cilj je EFSU-a poduprijeti strateška ulaganja u ključnim područjima kao što su infrastruktura, energetska učinkovitost, obnovljiva energija, istraživanje i inovacije te povećati pristup financiranju za subjekte s do 3000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

„Fond za klimu i infrastrukturu” nova je poslovna linija u okviru Europskog investicijskog fonda (EIF). EIF je institucija EU-a osnovana 1994. kako bi pružila potporu MSP-ovima pružajući im pristup financiranju. Glavni je cilj EIF-a promicanje gospodarskog rasta i konkurentnosti Europe podupiranjem razvoja i rasta MSP-ova, koji se smatraju pokretačem europskog gospodarstva. Kako bi se to postiglo, EIF pruža niz financijskih proizvoda i usluga, uključujući jamstva, vlasnička ulaganja i druge oblike financiranja na temelju podjele rizika. Instrument EIF-a trenutačno se sastoji od dva izvora financiranja s ukupnim kapacitetom ulaganja od 400 do 600 milijuna EUR godišnje do 2027. Daljnji izvori financiranja vjerojatno će uslijediti u bliskoj budućnosti. Ulaganja EIF-ova Fonda za klimu i infrastrukturu prvenstveno su usmjerena na djelovanje u području klime i okolišnu održivost.

Potpora provedbi prilagodbe

• COSME, program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća.
• Klimatske usluge EU-a, koje pružaju usluge od kojih koristi imaju milijuni ljudi i poduzeća.
• Centar Oasis neovisan je globalni agregator za podatke, alate i usluge povezane s katastrofama, ekstremnim vremenskim uvjetima, klimatskim promjenama i rizicima za okoliš te pruža usluge u području poboljšanja skupova podataka, agregiranja podataka i komercijalizacije. Cilj mu je stvoriti otvorenu i transparentnu podatkovnu platformu koja industriji i javnom sektoru pomaže u pružanju informacija o okolišu, klimatskim promjenama, katastrofama i rizicima.

EU poduzećima nudi i niz usluga potpore putem Europske poduzetničke mreže za otpornost kako bi se MSP-ovi osnažili za izgradnju otpornosti poduzeća na buduće izazove kao što su klimatske promjene i Erasmus za mlade poduzetnike.