Šumarstvo

Šumarstvo

Ključne poruke

• Šume su složeni ekosustavi i na njih utječu klimatske promjene, bilo da se radi o promjeni temperature, oborina, koncentracije CO2 u atmosferi, učestalosti oluja ili šumskih požara. Klimatske promjene ne mijenjaju samo uvjete za drveće, već i ostatak ekosustava. Promjene u trajanju sezone i temperaturama mogu dovesti do povećane pojave invazivnih štetočina i bolesti te narušiti životni ciklus mnogih autohtonih šumskih vrsta.
• Šume imaju važnu ulogu u našem gospodarstvu i društvu jer stvaraju radna mjesta, osiguravaju hranu, lijekove, materijale, čistu vodu i još mnogo toga. Šume su bogate bioraznolikošću, a u borbi protiv klimatskih promjena ovisimo o njihovoj sposobnosti uklanjanja CO2 iz atmosfere. Na pružanje tih funkcija i usluga utječu, a u mnogim slučajevima i ugrožavaju, klimatske promjene povećanjem smrtnosti stabala, smanjenjem rasta vegetacije te uzrokovanjem snažnijih oluja i češćih požara.
• EU je uspostavio sveobuhvatan politički okvir za promicanje šuma otpornih na klimatske promjene koje mogu pružiti brojne usluge ekosustava koje društvo traži. Obuhvaća strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030., novu strategiju EU-a za šume do 2030. i strategiju EU-a za tlo do 2030. Osim toga, uključuje zakonodavstvo kao što su Uredba o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu, Zakon EU-a o obnovi prirode, predloženi Zakon EU-a o praćenju šuma i predložena Uredba EU-a o šumskom reprodukcijskom materijalu.

Učinci i slabe točke

Oko 160 milijuna hektara (39 % zemljišta EU-a) prekriveno je šumama ili drugim pošumljenim zemljištem (vidjeti objašnjenje šumarstva EU-a). Polovica mreže Natura 2000 zaštićena je šumska površina koja obuhvaća 38 milijuna hektara.

Brzina klimatskih promjena brža je od prirodne prilagodbe šumskih ekosustava. Učestalost i ozbiljnost ekstremnih klimatskih i vremenskih uvjeta povećavaju se i uzrokuju dosad nezabilježene događaje, kao što su šumski požari u Arktičkom krugu, teške suše u mediteranskoj regiji i srednjoj Europi, dosad nezabilježena izbijanja potkornjaka u srednjoj i istočnoj Europi, s razornim učincima na europske šume. Kao posljedica toga, to će utjecati na gospodarsku održivost šuma, kao i na sposobnost šuma da pružaju okolišne usluge kao što su čista voda i zrak, hrana i vlakna, uklanjanje CO2, zalihe ugljika, kontrola erozije i osiguravanje staništa za bioraznolikost šuma. Nedavna studija upućuje na to da se stopa smrtnosti krošnji stabala u Europi udvostručila od kraja 20. stoljeća, što svake godine utječe na 1 % šumskog područja u EU-27.

Politički okvir

Novom strategijom EU-a za šume do 2030. nastoje se zaštititi i obnoviti šume u Europskoj uniji. Cilj mu je poduprijeti socioekonomske funkcije šuma, zaštititi i obnoviti šumsko područje EU-a radi borbe protiv klimatskih promjena i preokretanja trenda gubitka bioraznolikosti. Strategija je usmjerena na: učinkovito praćenje s pomoću predloženog zakona o praćenju šuma, financijske poticaje vlasnicima šuma za poboljšanje količine i kvalitete šuma u EU-u, promicanje održivog korištenja šuma, razvoj vještina i osnaživanje ljudi za održivo gospodarenje šumama, ponovno pošumljavanje i pošumljavanje bioraznolikih šuma sadnjom 3 milijarde stabala do 2030. Posljednji je dio obveze zaštite i obnove prirode zajedno s novim aktom EU-a o obnovi prirode dogovorenim krajem 2023.

U okviru europskog zelenog plana i nove strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. nova strategija za šume uključuje mjere za jačanje zaštite i obnove šuma, poboljšanje održivog gospodarenja šumama te poboljšanje praćenja i učinkovitog decentraliziranog planiranja šuma u EU-u, promicanje njihove multifunkcionalne uloge i doprinos zahtjevima za prilagodbu.

Osim toga, Uredba o LULUCF-u sadržava obvezujuću obvezu smanjenja emisija kako bi se osiguralo obračunavanje ne samo za šume nego i za sve namjene zemljišta (uključujući močvarna zemljišta do 2026.). Time će se šumarima omogućiti veća vidljivost klimatskih koristi drvnih proizvoda, koji mogu skladištiti ugljik sekvestriran iz atmosfere i zamijeniti materijale s visokim emisijama.

Unaprjeđenje baze znanja

Nedavni dokazi sažeti u šestom izvješću radne skupine II. o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost pokazuju da sve veće neodržive prakse korištenja zemljišta negativno utječu na bioraznolikost i sposobnost ekosustava da se prilagode klimatskim promjenama. Predviđene klimatske promjene u kombinaciji s neodrživim praksama gospodarenja šumama uzrokovat će gubitak i degradaciju svjetskih šuma. Rizici za gubitak bioraznolikosti umjereni su do visoki u šumskim ekosustavima. Prilagodba šuma uključuje očuvanje, zaštitu, obnovu i prakse održivog gospodarenja šumama. Jačanje baze znanja smatra se ključnim za održivo upravljanje šumama uz dodatne izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U drugim posebnim izvješćima IPCC-a (Klimatskepromjene i zemljište te izvješće o globalnom zatopljenju od 1,5 °C)navode se ozbiljni učinci na različite vrste šuma i procjenjuju mogućnosti za održivo korištenje zemljišta i gospodarenje šumama.

Europski sustav informiranja o šumama (FISE) jedinstvena je ulazna točka za podatke i informacije kojima se podupiru politike povezane sa šumama u Europi. Sadržava poveznice, alate i druge resurse relevantne za poboljšanje baze znanja o stanju i zdravlju šuma te za poboljšanje otpornosti šuma, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama u šumarskom sektoru. Odjeljak Climate-ADAPT-a „Prilagodba u šumarskom sektoru” ulazna je točka za najrelevantnije znanje, podatke, alate i smjernice za provedbu mjera prilagodbe na terenu. Forest Europe također je važan portal i izvor informacija o paneuropskim procesima za dijalog i suradnju, o šumarskim politikama u Europi, uključujući informacije o održivom gospodarenju šumama, o paneuropskom instrumentu za rizik od požara te o zelenim radnim mjestima i obrazovanju o šumama. EUROSTAT također raspolaže brojnim paneuropskim statističkim podacima o šumama po zemljama.

Aplikacija Forest Forward razvijena je i kako bi se vlasnici poduzeća i tehničko osoblje informirali o učincima klimatskih promjena na raspodjelu vrsta od vrijednosti šumarskoj industriji. Upotrebljava podatke usluga klimatskih promjena programa Copernicus (C3S), a druge usluge programa Copernicus mogu se upotrebljavati za razvoj aplikacija usmjerenih na šume kako bi se optimiziralo gospodarenje šumama i povezane gospodarske aktivnosti.

Nedavno je objavljeno nekoliko studija slučaja i stavki izvješća na platformi Climate-ADAPT kako bi se lakše opisale neke prilagodbe šuma u različitim europskim regijama (npr. za šume u sredozemnom bazenu i u belgijskoj sonskoj šumi). Vidjeti i najnovije dokaze o sposobnosti europskih šuma da podupiru bioraznolikost uz istodobno uklanjanje i skladištenje ugljika iz atmosfere ili smjernice za gospodarenje šumama u skladu s prirodom.

Osnovano je nekoliko mreža i udruga za razmjenu znanja i povezivanje šumarskih udruga i radnika: Mreža europskih regija za inovacije ERIAFF, Unija europskih šumara, Europska šumarska kuća (Konfederacija europskih vlasnika šuma), Europska udruga državnih šuma , i Europska poljoprivredno-šumarska federacija. Osim toga, Europski šumarski institut i Forest Europe provode istraživanja i pružaju političku potporu u pitanjima povezanima sa šumama, povezujući znanje s djelovanjem.

Potpora ulaganjima i financiranju

Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. 2027. najveći je dugoročni proračun EU-a koji je ikad financiran, a zajedno s instrumentom Next Generation EU iznosi 1,8 bilijuna EUR. Cilj je VFO-a: i. potpora modernizaciji Europske unije s pomoću istraživanja i inovacija, ii. promicanje klimatske i digitalne tranzicije, iii. poboljšanje pripravnosti, oporavka i otpornosti. 30 % proračuna EU-a potrošit će se na borbu protiv klimatskih promjena, s posebnim naglaskom na zaštiti biološke raznolikosti. U okviru ZPP-a postoji financijska potpora za šumarstvo, primjerice za pošumljavanje, stvaranje šumskih područja, sprečavanje šteta u šumama uzrokovanih požarima ili obnovu oštećenih šuma. Postoji i nedavni dokument o potpori i smjernice o javnim i privatnim programima plaćanja za usluge šumskih ekosustava.

Ostali izvori financiranja EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama u šumarskom sektoru dostupni su putem Programa djelovanja u području klime LIFE i fondova za ruralni razvoj s drugim stupom zajedničke poljoprivredne politike. Drugi europski strukturni i investicijski fondovi (ESI),posebno Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), uključujući program INTERREG Europe, mogu ih nadopuniti.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

UPOZORENJE prilagodbe

Boljim praćenjem šuma diljem Europe omogućit će se mjere protiv prekograničnih prijetnji od štetnih organizama, suša i šumskih požara koje pogoršavaju klimatske promjene te poduprijeti usklađenost s dogovorenim zakonodavstvom EU-a. Zbog toga je Komisija predložila novi zakon EU-a o praćenju šuma.  Omogućit će prikupljanje i razmjenu sveobuhvatnih, pravodobnih i usporedivih podataka o šumama dobivenih tehnologijom za promatranje Zemlje i mjerenjima na tlu kako bi se poduprlo donošenje odluka i provedba politika.