1.4 Prikupljanje podataka

1.4 Prikupljanje podataka

Razvoj politike prilagodbe trebao bi se temeljiti na dokazima te pouzdanim informacijama i znanju. Pri planiranju prilagodbe trebalo bi prikupiti sve potencijalno relevantne informacije. To uključuje:

• utvrđivanje postojećeg rada na trenutačnim i potencijalnim budućim učincima i rizicima povezanima s klimom,
• tekuće aktivnosti relevantne za prilagodbu
• primjeri dobre prakse unutar ili izvan zemlje.

I. Utvrđivanje postojećeg rada na trenutačnim i budućim učincima i rizicima povezanima s klimom

Trebalo bi provesti prvu provjeru postojećeg rada na mogućim kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim učincima klimatskih promjena. Na globalnoj razini IPCC je izradio šesto izvješće o procjeni koje se bavi najnovijim fizičkim razumijevanjem klimatskog sustava i klimatskih promjena te objedinjuje najnovija dostignuća u znanosti o klimi. Prva europska procjena klimatskih rizika (EUCRA)sveobuhvatna je procjena glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku i prehrambenu sigurnost, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi.

EEA izrađuje brojne pokazatelje koji opisuju uočene i predviđene klimatske promjene i njihove učinke u Europi. Nadalje, u Izvješću Europske agencije za okoliš o klimatskim nepogodama koje se mijenjaju u Europi – interaktivnom izvješću Europske agencije za okoliš koje se temelji na indeksu pruža se koristan pregled pokazatelja Europske agencije za okoliš, kao i dodatne informacije o kontekstu politike. Pouzdani pružatelj klimatskih usluga usmjeren na korisnika jest Copernicusova usluga u području klimatskih promjena (C3S). C3S omogućuje pristup informacijama o prošlim, sadašnjim i budućim klimatskim stanjima u Europi; Konkretno, Climate Data Store (CDS) pruža prilagođene usluge za posebne javne ili komercijalne potrebe. Portal EEA-e o utjecaju na klimu i pripravnosti putem interaktivnih karata i grafikona prikazuje kako toplinski valovi, poplave, suše i šumski požari sve više utječu na Europu i prikazuje primjere pripravnosti. European Climate Data Explorer grafičko je korisničko sučelje koje omogućuje interaktivan pristup mnogim klimatskim indeksima iz skladišta podataka o klimi C3S-a na jednostavan način. Nadalje, C3S nudi godišnja klimatska izvješća, klimatske biltene i pilot-studije o procjeni utjecaja na klimu za odabrani sektor putem Sektorskog informacijskog sustava (SIS). Konkretno, kad je riječ o učincima klimatskih promjena na ljudsko zdravlje i dobrobit, udružuju se brojni relevantni resursi.

Centar za podatke o rizicima (RDH) Centra znanja za upravljanje rizicima od katastrofa (DRMKC) platforma je osmišljena za centralizaciju i standardizaciju podataka o rizicima, štetama i gubicima na paneuropskoj razini.

Europski opservatorij za zdravlje klime može pružati informacije u različitim fazama ciklusa politike, uključujući razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju strategija i planova prilagodbe povezanih sa zdravljem.

Nadalje, nizom projekata PESETA (PESETA I, II, III i IV) Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) ocjenjuju se moguće biofizičke i gospodarske posljedice budućih klimatskih promjena za Europu.

U toj fazi analitičkog pregleda trebali bi se uzeti u obzir i rezultati projekata i studija usmjerenih na određene sektore kao što su poljoprivreda, šumarstvo, upravljanje vodama, ribarstvo, bioraznolikost i usluge ekosustava, zdravstvo, energetika, turizam, promet, građevinarstvo/zgrade, gospodarstvo/industrija, civilna zaštita/smanjenje rizika od katastrofa, prostorno planiranje/planiranje uporabe zemljišta i socijalna pitanja. Sektorska udruženja, konzultantska društva ili pojedinačni javni subjekti provode sektorske analize. Prirodni, vremenski i klimatski događaji i katastrofe zabilježeni su u nekoliko međunarodnih baza podataka, kao što su EM-DAT ili DesInventar. Međutim, zbog pragova u izvješćivanju imaju svoja ograničenja. Sektor osiguranja, posebno društva za reosiguranje, također održava baze podataka o opasnostima i rizicima. EEA održava pokazatelj i pregled pokazatelja koji se temelje na NatCatSERVICE-u i CATDAT-u (RiskLayer) na godišnjoj osnovi.

Taj široki prvi pregled pomoći će u pokretanju postupka i razvoju razloga za prilagodbu te će poslužiti kao temelj za detaljniju analizu u kasnijoj fazi. Osim toga, podupire poticanje rasprave o aspektima relevantnima za politiku prilagodbe kao što su ciljevi, prioritetni sektori, ranjive skupine itd.

II. Utvrđivanje tekućih aktivnosti relevantnih za prilagodbu

Prilagodba se ne smije provoditi izolirano. Trebalo bi utvrditi relevantne instrumente i tekuće mjere povezane s prilagodbom (iako se možda ne provode pod naslovom „prilagodba”), kao što su, na primjer, smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje njima, zaštita bioraznolikosti ili politike planiranja/prostornog planiranja uporabe zemljišta. Osim toga, trebalo bi utvrditi postojeće sektorske ili regionalne strategije/planove prilagodbe u zemlji, kao i transnacionalne i europske aktivnosti relevantne za prilagodbu i prilagodbu.

To se može učiniti u bliskoj suradnji s kolegama iz drugih tijela i pogođenim dionicima sa sljedećim vodećim pitanjima kako bi se pomoglo u utvrđivanju tekućih aktivnosti relevantnih za prilagodbu:

• Jesu li se već suočili s temama klimatskih promjena ili prilagodbe?
• Jesu li upoznati s internetskim platformama znanja, redovitim biltenima o prilagodbi, studijama ili projektima na temu klimatskih promjena ili prilagodbe iz drugih izvora (sveučilišta, drugih istraživačkih institucija, vladinih ministarstava, drugih zemalja itd.) koji su važni?
• Jesu li već uspostavljene mjere kojima se doprinosi prilagodbi, čak i ako nisu posebno utvrđene ili označene kao mjere prilagodbe?
• Jesu li već provedene ciljane aktivnosti relevantne za prilagodbu?
• Postoje li postojeće aktivnosti izvješćivanja, alati, strategije, procesi itd. koji su važni ili bi se mogli upotrijebiti za prilagodbu klimatskim promjenama?
• Koje su postojeće mreže ili inicijative relevantne za prilagodbu i kako ih se može upotrijebiti ili zaplijeniti za prilagodbu?

Pregled aktivnosti specifičnih za pojedine zemlje u području prilagodbe klimatskim promjenama dostupan je na stranicama za pojedine zemlje Climate-ADAPT.

III. Istražite dobre prakse unutar ili izvan zemlje

Prakse prilagodbe koje dobro funkcioniraju u jednom području mogu se prenijeti kako bi se riješili slični izazovi u drugim područjima s obzirom na posebne kontekste. Međutim, uspješnost pojedinačnih mjera može ovisiti o opsegu problema i konkretnom opsegu provedbe. Korištenjem postojećih informacija o najsuvremenijim praksama i iskustvima prilagodbe (tj. studije slučaja Climate-ADAPT)također se može optimizirati upravljanje pojedinačnim resursima i naporima. Pregled nacionalnih internetskih portfelja studija slučaja dostupan je i na platformi Climate-ADAPT.

Dodatna sredstva

• Europski istraživač podataka o klimi
• Europska procjena klimatskih rizika
• Usluge klimatskih promjena programa Copernicus (C3S)
• Pohrana podataka o klimi (CDS)
• Studija o modeliranju prilagodbe
• Centar za podatke o rizicima (RDH)
• Klimatske informacije