All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesOpis
Obalne zajednice stoljećima koriste stijene i tlo za podizanje obalnog zemljišta kao obranu od oluja i podizanja razine mora. Slično tome, napredak obale ima dugu povijest diljem svijeta, posebno u gusto naseljenim područjima, s ograničenim proširenjem zemljišta.
U velikim obalnim gradovima podizanje i širenje obalnog zemljišta posebno je usmjereno na stvaranje novih lučkih i lučkih područja i sigurnijih gradskih nasipa. U prirodnim područjima prednost se može dati napretku obale sadnjom vegetacije s posebnom namjerom podupiranja prirodnog prirasta zemljišta i okolnih niskih područja. Napredak na obali može uključivati i proširenje plaža izvan prirodne obale, čime se smanjuju obalni rizici za zaleđe. U ovom slučaju, napredovanje plaže razlikuje se od prehrane plaže koja ima za cilj kompenzirati eroziju obale umjetnim postavljanjem pijeska, održavajući već postojeću širinu plaže.
Povijesni primjer podizanja obalnog kopna može se vidjeti na obali Waddenskog mora i otocima barijera (sada dio Danske, Njemačke i Nizozemske): Ovdje su mala naselja izgrađena na malim umjetnim brdima, nazvanim warften na njemačkom i tierpen ili wierden na nizozemskom, kako bi se zaštitila od olujnih udara. Prvi umjetni brežuljci identificirani datiraju iz brončanog doba. Neki su se brežuljci još uvijek koristili u 1800-ima, kada je izgradnja nasipa uvelike zamijenila ovaj oblik obalne zaštite. Mnogi od tih humaka ostaju, a neki su baštinska mjesta.
U novije vrijeme neki primjeri podizanja i unapređivanja obalnog zemljišta mogu se pronaći u urbanim područjima:
- Bilbao (Španjolska), u sklopu projekta urbane regeneracije, gdje je planirano podizanje površine poluotoka Zorrotzaurre za 1,5 metara, kako bi se nove zgrade mogle graditi na višoj i sigurnijoj razini.
- Venecija, unutar integriranog sustava za zaštitu grada i njegove lagune od poplava. Mobilne prepreke koje djeluju na trima mjestima u laguni kako bi se grad zaštitio od poplava integrirane su u lokalne obrambene mjere. Te su mjere usmjerene na povećanje nadmorske visine nasipa i pločnika donjih područja urbanih naselja smještenih u laguni i primorju. Gdje je to bilo moguće, nasipi i ulice podignuti su do propisane visine zaštite od 110 cm iznad lokalne referentne razine mora. Ova mjera značajno smanjuje broj plime i oseke koje pokrivaju ulicu. Oko 12 % grada i dalje se nalazi ispod zaštitne razine od 110 cm, uključujući kultni i niski trg sv. Zamišljen je mnogo širi i artikulirani dizajn za zaštitu cijelog trga i okolnog područja (uključujući nadmorsku visinu gradskih pločnika kao i reorganizaciju cijelog kanalizacijskog i odvodnog sustava).
Ostali primjeri odnose se na lučka područja:
- Luka Rotterdam, u velikoj mjeri izgrađena izvan gradskog sustava obrane od poplava i u otvorenoj vezi sa Sjevernim morem. Iako su područja trenutačno dobro zaštićena od poplava i već su izgrađena znatno iznad srednje razine mora, lučka uprava u suradnji s lokalnim vladinim institucijama i privatnim poduzećima ocjenjuje strategije preventivne prilagodbe. Strategije prilagodbe uključuju daljnje podizanje razine tla i stavljanje vrijedne imovine na podignutu izgradnju.
- Lanac opskrbe gorivom za biomasu u Ujedinjenoj Kingdomi, strukturnim podizanjem opreme elektrana iznad potencijalnih razina oborinskih voda, kako bi se dugoročno osigurala opskrba energijom bez prekida i u nepovoljnim uvjetima.
Podizanje i unapređenje obalnog zemljišta općenito su dio širih intervencijskih planova za zaštitu obala, gradova i vrijedne infrastrukture od poplava. Planovi mogu uključivati druge sive (morskezidove, lukobrane, olujna vrata/pregrade za poplave) ili zelene mjere prilagodbe (izgradnjai jačanje dina, obnova obalnih močvarnih područja i upravljanje njima). Područja viših nadmorskih visina mogu biti potrebna i ako postojeća obrana ne osigurava odgovarajuću zaštitu od poplava, primjerice zbog nasipa ili prelijevanja oborinskih valova.
Provedba te mogućnosti prilagodbe trebala bi se koordinirati na višim razinama vlasti i integrirati u holističke planove upravljanja obalnim područjem (prilagodbaplanova integriranog upravljanja obalnim područjem)kako bi se osiguralo da povezani troškovi ne isključuju provedbu drugih, relevantnijih mjera.
Kako bi se postigla dugoročna učinkovitost, trebalo bi planirati intervencije podizanja i unapređivanja obalnog kopna uzimajući u obzir scenarije klimatskih promjena, posebno lokalne projekcije relativnog porasta razine mora te učestalosti i intenziteta oluja i olujnih udara.
Kad god se očekuje da će se obalnim napretkom oduzeti prirodna područja i uzrokovati gubitak biološke raznolikosti i naštetiti prirodnom ekosustavu, trebalo bi ga pažljivo razmotriti procjenom punog područja primjene predviđenih mjera u smislu vremena i prostora te, po mogućnosti, izbjegavati. Unapređenje obalnog zemljišta može zahtijevati druge mjere fizičke zaštite. Doista, novo stečeno zemljište ili podignuto zemljište može dugoročno biti izloženo poplavama zbog podizanja razine mora i češćih olujnih udara.
Proteklih stoljeća obnova zemljišta punjenjem močvarnih područja i područja blizu obale ispod visoke razine plime postala je još jedna uobičajena tehnika za dobivanje novog prostora, također za izgradnju novih urbanih ili industrijskih lokacija. Takva praksa, kojom se uvelike mijenjaju obalni ekosustavi, uzrokuje gubitak bioraznolikosti i povećava dugoročna osjetljivost na poplave, nije uključena u ovu opciju prilagodbe.
Dodatni detalji
Referentne informacije
Detalji adaptacije
IPCC kategorije
Strukturalne i fizičke: mogućnosti inženjeringa i izgrađenog okruženjaSudjelovanje dionika
Sudjelovanje dionika posebno je potrebno ako je podizanje ili unapređenje obalnog zemljišta dio većih obalnih planova. Takvi planovi koji uključuju obrambene strukture mogli bi biti predmet procjene utjecaja na okoliš, ovisno o nacionalnim zakonima i propisima. Kada se ta mjera provodi na zaštićenim područjima kao što su područja mreže Natura 2000 (u skladu s direktivama EU-a o pticama i staništima), u kojima se tvrdi da je riječ o novom prirodnom zemljištu, obično je potrebna „odgovarajuća procjena” koja nužno uključuje dionike u strukturirani postupak sudjelovanja javnosti. Slično tome, u Direktivi EU-a o poplavama poziva se na postupke sudjelovanja javnosti u planovima upravljanja rizicima. Nadalje, za prijedloge za podizanje urbanog zemljišta najvjerojatnije će biti potrebno javno savjetovanje u skladu s nacionalnim i lokalnim zakonima.
Mogu nastati sukobi među dionicima koji mogu izravno ili neizravno imati koristi od podizanja ili napredovanja obale. Dionici u turizmu i lučke uprave mogu imati koristi od proširenja plaža i izgradnje novih lučkih područja. S druge strane, lokalne zajednice mogu biti zabrinute zbog promjene obalnog krajolika, gubitka staništa i bioraznolikosti te općenito utjecaja na okoliš. Takvi sukobi zahtijevaju aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih aktera, uključujući lokalne vlasti, obalne zajednice, privatna poduzeća, istraživačke institucije i/ili nevladine organizacije.
Uspjeh i ograničavajući faktori
Kao i druge sive mjere za obranu obale, podizanje i unapređenje obalnog zemljišta može osigurati predvidljivu razinu sigurnosti. Ako se cijelo kopneno područje podigne iznad najviše predviđene razine mora, i dalje postoje samo mali preostali rizici. Nadalje, u usporedbi s drugim strogim zaštitnim mjerama (kao što su morski zidovi i olujne pregrade), ne postoji rizik od katastrofalnog kvara. S predviđenim povećanjem populacije obalnih zona, stjecanje novog zemljišta može biti poluga za napredak ili podizanje obalnih područja, pružajući nove mogućnosti za obalni razvoj.
Kao i druge sive opcije, podizanje i unapređenje obalnog zemljišta slabo je fleksibilno i zahtijeva periodično održavanje ili nadogradnju kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite u kontekstu klimatskih promjena i postupnog porasta razine mora. Podizanje obalnog zemljišta može biti tehnički zahtjevno, posebno u urbanim i industrijskim područjima u kojima se nalaze složene ili vrlo ranjive infrastrukture. To vrijedi i za krhka povijesna područja, kao što su Markov trg i cijeli grad Venecija. U tim je slučajevima podizanje zemljišta moguće samo dok ne prevladaju određena razina i tehnička ograničenja različite prirode (npr. očuvanje umjetničke vrijednosti povijesnih zgrada).
Unapređenjem obalnog zemljišta mogu se promijeniti obalni ekosustavi. Može zahtijevati i druge fizičke preventivne mjere protiv poplava prema moru, s povezanim troškovima izgradnje i održavanja, te utjecajima (npr. promjena obalnog prijevoza krutih tvari). Ta je opcija posebno prikladna za intervencije manjih razmjera (npr. za smanjenje ranjivosti malih luka ili urbanih područja ili posebne opreme koja se stavlja na sigurnija područja). Podizanje ili unapređenje velikih obalnih područja može zahtijevati nerazmjerne troškove, biti tehnički zahtjevno i uzrokovati nekoliko utjecaja na okoliš.
Troškovi i koristi
Glavna je korist povezana s tom opcijom smanjenje poplava, posebno u područjima ili infrastrukturama pogođenima porastom razine mora i sve većom učestalošću olujnih valova. Osigurava potpunu zaštitu područja na predvidivim razinama sigurnosti bez rizika od kvara koji je ponekad povezan s drugim zaštitnim mjerama u sivoj boji. Stvaranjem novog iskoristivog zemljišta, podizanjem ili unapređenjem obalnih područja može se pomoći u očuvanju ključnih gospodarskih aktivnosti (npr. sigurna lučka područja), povećanju iskoristivosti zemljišta za građane (uzdizanje gradskih pločnika) i poboljšanju turističkih i rekreacijskih aktivnosti (produljenje plaže).
Troškovi uvelike ovise o konkretnoj lokaciji, potrebama za prilagodbom i proširenju područja koja će se povećati. Troškovi mogu uključivati i zahtjev za strogim zaštitnim mjerama za obranu obrađenog zemljišta od obalnih poplava i erozije. Procjene troškova trebale bi na odgovarajući način uključivati fazu izgradnje i troškove održavanja. Potonje se može postupno povećavati s obzirom na sve veći pritisak porasta razine mora i olujnosti. Sinergije s drugim već postojećim obrambenim radovima trebalo bi maksimalno povećati kako bi se smanjili troškovi povezani s tom opcijom prilagodbe, proširila njezina učinkovitost i povećala opća otpornost obalnih područja. Sinergije se također mogu stvoriti s intervencijama jaružanja: podizanje ili napredovanje kopna može biti prilika za odlaganje materijala iz luka, luka i navigacijskih kanala (nakon odgovarajuće procjene razine onečišćenja). Time bi se mogli smanjiti ukupni troškovi i ukloniti potrebe za utvrđivanjem lokacija za odlaganje drediranog materijala na moru.
Pravni aspekti
Izgradnja obalnih radova za ublažavanje erozije i obrane od tvrdog mora koji „mogu izmijeniti obalu” obuhvaćena je Prilogom II.Direktivi outjecaju na okoliš (EIA): Države članice odlučuju trebaju li projekti iz Priloga II. biti podvrgnuti postupku procjene utjecaja na okoliš, na pojedinačnoj osnovi ili u smislu pragova i kriterija. Međutim, ovaj zahtjev ne utječe na održavanje i rekonstrukciju tih radova.
U skladu sDirektivom EU-ao staništima bit će potrebna odgovarajuća procjena ako radovi na prikupljanju ili unapređivanju obalnog zemljišta utječu na zaštićene vrste ili prirodna staništa.
Vrijeme provedbe
Vrijeme provedbe vrlo je teškoprovesti,ovisno o opsegu intervencije. Za male intervencije koje uključuju ograničena područja može biti potrebno ograničeno vrijeme (< jedna godina), dok intervencije velikih razmjera kojima se povećavaju brojna obalna područja, kao dio širih intervencijskih planova, mogu zahtijevati mnogo više vremena. Tehnička ograničenja povezana sa složenošću, krhkošću i vrijednošću gradskog sustava (i zgrada) obično povećavaju vrijeme provedbe.
Životni vijek
Za ovu seopcijuočekujesrednje životnovrijeme (više od 15 godina). Međutim,potrebno je osigurati periodično održavanje i ponovnu procjenu učinkovitosti, posebno radi postupne prilagodbe porastu razine mora i mogućem intenziviranju oluja i olujnih udara.
Referentne informacije
web stranice:
Reference:
IPCC, (2019.). Posebno izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena. Poglavlje 4.: Porast razine mora i posljedice za slabo povezane otoke, obale i zajednice.
UNEP-DHI (2016.). Upravljanje opasnostima od klimatskih promjena u obalnim područjima. Sustav za potporu odlučivanju o kotačima za obalnu opasnost. Program Ujedinjenih naroda za okoliš & Lars Rosendahl Appelquist
Objavljeno u Climate-ADAPT: Apr 22, 2025
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?