Prirodna rješenja

Ključne poruke

• Europska komisija definira prirodna rješenja kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, koja su troškovno učinkovita, istodobno donose ekološke, društvene i gospodarske koristi te pomažu u izgradnji otpornosti. Takva rješenja donose više i raznolikije prirode te prirodnih značajki i procesa u gradove, krajolike i morske krajolike putem lokalno prilagođenih, resursno učinkovitih i sustavnih intervencija.” Prirodna rješenja moraju koristiti bioraznolikosti i podupirati pružanje niza usluga ekosustava.
• Ujedinjeni narodi u ožujku 2022. na petoj skupštini UN-a za okoliš (UNEA 5) postigli su dogovor o rezoluciji o prirodnim rješenjima koja ima mnogo sličnosti s definicijom Europske komisije.
• Prirodna rješenja prepoznata su kao višenamjenska rješenja koja često imaju veće posredne koristi od tradicionalnih tehničkih mjera. U Strategiji EU-a za prilagodbu, ažuriranoj 2021., stavlja se snažan naglasak na pristupe koji se temelje na ekosustavu, a posebno na prirodna rješenja. Relevantni okviri politike EU-a stoga nisu samo strategija EU-a za prilagodbu, već i strategija za zelenu infrastrukturu i strategija za bioraznolikost. Ciljevi u pogledu obnove ekosustava posebno su relevantni u tom pogledu.
• Osnaživanje regionalnih i lokalnih vlasti i zajednica dionika za utvrđivanje i provedbu prirodnih rješenja zahtijeva izgradnju kapaciteta i razmjenu znanja. U tu je svrhu na razini EU-a uspostavljeno nekoliko relevantnih informacijskih platformi. Regionalne inicijative dodatno se podupiru namjenskim programima financiranja EU-a i inicijativama umrežavanja, uključujući misiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama.

Potencijal prirodnih rješenja za politike i mjere prilagodbe u kontekstu klimatskih promjena

Prilagodba temeljena na ekosustavima usmjerena je na obnovu ekosustava i poboljšanje usluga ekosustava kako bi se društvo zaštitilo od negativnih učinaka klimatskih promjena. Budući da učinci klimatskih promjena postaju očitiji, npr. suše, poplave ili ekstremne temperature, povećava se hitnost mjera prilagodbe. Klimatske promjene utječu na mnoge sektore i regije diljem Europe. Prirodna rješenja obuhvaćaju niz pristupa utemeljenih na ekosustavima kojima je cilj povećati otpornost na klimatske promjene. NbS se obično temelji na dionicima i prilagođen je regionalnim uvjetima (šestoizvješće IPCC-a; Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama). U izvješću Europske agencije za okoliš o NbS-u u Europi daje se detaljan pregled različitih koncepata NbS-a i njihove primjene u sektorima politika.  NbS je jedna od pet ključnih vrsta mjera za prilagodbu u dobrovoljnom izvješćivanju država članica o mjerama prilagodbe.

NbS obično uključuje zaštitu obalnih područja, obnovu močvarnih područja, obnovu rijeka/poplavnih područja, agrošumarstvo, šumarstvo u skladu s prirodom, (peri)urbano ozelenjivanje i zaštitu tla. NbS stoga može pružati usluge kao što su kontrola erozije, sprečavanje suša i poplava, sekvestracija ugljika, hlađenje i sprečavanje šumskih požara. Znanstveni dokazi o tim višestrukim koristima i praktičnom znanju i iskustvu brzo se šire u Europi, uz potporu istraživačkih projekata EU-a u okviru programa Obzor 2020. i Obzor Europa.

Učinkovitost NbS-a uvelike ovisi o lokalnom kontekstu. Tehnički standardi, suradničko upravljanje, prijenos znanja, izgradnja kapaciteta i dostatna financijska sredstva poboljšat će njihovu provedbu. Ključno je uključiti lokalne dionike.

Na obnovljene ekosustave kao što su tresetišta i šume mogu utjecati klimatske promjene, što bi dugoročno moglo smanjiti učinkovitost nacionalnih strategija. Stoga bi se osmišljavanje projekata NbS-a trebalo temeljiti na studijama usmjerenima na budućnost o predviđenim učincima klimatskih promjena.

Okvir politike

Na globalnoj razini Konvencijom UN-a o biološkoj raznolikosti izričito su podržani pristupi utemeljeni na ekosustavima kojima se postavljaju povezani ciljevi te su nedavno donesene dobrovoljne smjernice za njihovo osmišljavanje i učinkovitu provedbu. Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. potiču se i ekosustavni pristupi za izgradnju otpornosti i smanjenje rizika od katastrofa.

U okviru europskog zelenog plana Europska komisija donijela je Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030., u kojoj se obnova prirode prepoznaje kao ključan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te se promiče njezina integracija u urbanističko planiranje. Europska komisija 22. lipnja 2022. iznijela je prijedlog pravno obvezujućih ciljeva EU-a za obnovu prirode, čiji je cilj povećati bioraznolikost, ublažiti klimatske promjene i prilagoditi se njima te spriječiti i smanjiti učinke prirodnih katastrofa.

Nedavno ažurirana strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama stavlja snažan naglasak na nacionalne strategije za borbu protiv klimatskih promjena kao međusektorski prioritet. Njihova je provedba, primjerice, ključna za integrirano upravljanje riječnim slivovima u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.

Opsežne nacionalne strategije imaju važnu ulogu u promicanju načela solidarnosti navedenog u Direktivi o poplavama jer zahtijevaju strategije koje se odnose na upravljanje zemljištem u prekograničnim krajobrazima ili jurisdikcijama, uključujući velik broj različitih aktera i dionika.

U reviziji strategije za zelenu infrastrukturu iz 2019. naglašavaju se gospodarske, socijalne i druge posredne koristi koje proizlaze iz zelene infrastrukture i rješenja koja se temelje na ekosustavu. Dvije smjernice o uslugama ekosustava izelenoj infrastrukturi I usmjerene suna provedbu zelene i plave infrastrukture na razini EU-a za donositelje odluka: Smjernice EU-a o strateškom okviru i Smjernice EU-a o integraciji ekosustava i njihovih usluga u donošenje odluka.

Poboljšanje baze znanja

U izvješću Europske agencije za okoliš o rješenjima za NbS u Europi istražuje se kako NbS može pomoći u sprečavanju najgorih učinaka klimatskih promjena te gubitka bioraznolikosti i ekosustava. U ovoj se publikaciji iznosi trenutačna i pravodobna analiza nacionalnih strategija, pri čemu se utvrđuju nedostaci u znanju i preostali izazovi koji sprečavaju širu provedbu na lokalnoj razini. Istraživački projekti koje financira EU, od kojih se većina odnosi na prilagodbu, navedeni su u infografici. Također, IUCN je razvio globalni standard za NbS i pruža NbS alate za rješavanje klimatskih promjena.

Pod okriljem NbS-a nalazi se koncept zelene infrastrukture. Države članice EU-a razvile su širok raspon aktivnosti povezanih s nacionalnim okvirom politike, uključivanjem zelene infrastrukture u sektorske politike, jačanjem baze znanja i provedbom posebnih projekata zelene infrastrukture.  Te se informacije mogu pronaći u Europskom informacijskom sustavu za bioraznolikost (BISE).

U okviru programa Obzor 2020. koji financira EU uloženi su znatni zajednički napori kako bi se stručnjacima pružio sveobuhvatan okvir za procjenu učinka NbS-a te pouzdan skup pokazatelja i metodologija za evaluaciju učinka NbS-a. To je rezultiralo priručnikom za praktičare i odgovarajućim dodatkom metoda te pregledom studija i publikacija o zelenoj infrastrukturi koje je financirala Europska komisija.

Nekoliko portala i internetskih stranica sadržava primjere i popratne informacije o NbS-u:

• Platforma OPPLA dijeli praktično znanje o prirodnom kapitalu, uslugama ekosustava i NbS-u, nudeći širok raspon studija slučaja, proizvoda i alata;
• U okviru projekta NATURVATION u okviru programa Obzor 2020. koji se temelji na prirodi razvijeni su ključni resursi za nacionalne strategije za klimu, uključujući atlas urbane prirode s gotovo 1000 primjera nacionalnih strategija za gradove iz 100 europskih gradova koji doprinose prilagodbi urbanog sustava klimatskim promjenama i europske karte za procjenu koristi nacionalnih strategija za smanjenje urbanog toplinskog otoka za 775 urbanih područja diljem EU-a;
• Projektom „Mreža prirode” u okviru programa Obzor 2020. podupire se sustavni prijenos znanja s pomoću biblioteke resursai alata za pronalaženje studija slučaja. Obje vrste uključuju informacije o NBS-u za klimu;
• Platformaza mjere prirodnog zadržavanja vode prikupila je informacije o oznakama zemljopisnog podrijetla koje se primjenjuju na vodni sektor, s velikim katalogom mjera i studija slučaja,
• Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC) u okviru portala znanja o prilagodbi ima „bazu podataka o pristupima prilagodbi koji se temelje na ekosustavima”;
• Inicijativa NbS interdisciplinarni je program usmjeren na znanost, politiku i praksu NbS-a i nudi dvije povezane globalne platforme („platformaza dokaze NbS-a”i „platforma za politiku NbS-a”);
• Portal za rješenja EbA-epotiče razmjenu studija slučaja i primjera prilagodbe koja se temelji na ekosustavima iz različitih regija i ekosustava diljem svijeta;
• Knowledge4Policy (K4P) platforma je Europske komisije za donošenje politika na temelju dokaza. Ta je platforma, među ostalim, povezana s priručnikom o učinku nacionalnih strategija za stručnjake i stanjem financija za prirodu;
• Baza podataka BiodivERsAuključuje trenutačno stanje istraživanja o bioraznolikosti i povezanim uslugama ekosustava u Europi u pogledu projekata, programa i financiranja. Projekti BiodivERsA-e u tijeku su kao rezultat izričitog poziva na biološku raznolikost i klimatske promjene. Prilagodba temeljena na NbS-u/ekosustavu bila je jedna od četiriju tema poziva.

Potpora financiranju i ulaganjima

Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) utvrđuje se proračun EU-a. Za razdoblje potrošnje 2021. 2027. najmanje 30 % ukupnog proračuna EU-a dodjeljuje se klimatskim ciljevima. U novoj strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. istaknuto je da će se znatan dio proračuna EU-a namijenjen djelovanju u području klime uložiti u bioraznolikost i nacionalne strategije za bioraznolikost. Općenito, financijska sredstva za prilagodbu mogu se kombinirati iz različitih izvora, a mnogi od njih podupiru i nacionalne strategije za prilagodbu.

Istraživanje EU-a do 2030., relevantno za NbS, financira se u okviru:

• Obzor Europa, pri čemu je klaster 6. najrelevantniji za pristupe prilagodbi klimatskim promjenama i smanjenju rizika od katastrofa u području okoliša, smanjenje rizika od katastrofa,
• Životno djelovanje u području klime, kojim se podupire prijelaz na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.
• Europski strukturni i investicijski fondovi, a posebno Europski fond za regionalni razvoj
• Djelovanja COST-a, financiranje otvorenih istraživačkih i inovacijskih mreža odozdo prema gore.

Financijska potpora NBS-u može se pružiti i u okviru kohezijske politike EU-a ili zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama podupire regije, gradove i lokalne vlasti u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena, osiguravajući financijska sredstva u okviru Obzora Europa, okvirnih programa EU-a za istraživanja i inovacije. U aktivnosti misije mogu biti uključene regije i lokalna tijela u zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili u zemljama koje pregovaraju o pridruživanju programu Obzor Europa. Poduzeća također mogu biti prihvatljiva za sudjelovanje, na primjer kao inovatori koji pružaju inovativna rješenja ili klimatske usluge. Mogućnosti financiranja dostupne su na portalu Financiranje i natječaji, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023. 2024.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi

Europska komisija dala je smjernice u Priručniku za provedbu NbS-a za sigurnost vode, Priručniku za stručnjake za procjenu učinka NbS-a i mnogih drugih resursa povezanih s prostornim planiranjem, javnom nabavom, financijama, poslovanjem i upravljanjem NbS-om koji je regrupiran na platformu Network Nature EU na NbS-u.

Sudjelovanje država članica, regija i gradova bit će ključno kako bi EU postao otporan na klimatske promjene jer su oni ključni pokretači promjena u uvođenju novih tehnologija, eksperimentiranju s inovativnim rješenjima kojima se odgovara na lokalne potrebe i usmjeravanju različitih dionika prema zelenoj tranziciji. Stoga Europska komisija upotrebljava taj novi instrument misije EU-a za prilagodbu kako bi ubrzala rad na prilagodbi na terenu u državama članicama EU-a. Misija je mehanizam provedbe europskog zelenog plana i strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. NbS se smatra središnjom komponentom inovativnih rješenja za sustavnu tranziciju.

Sporazum gradonačelnika inicijativa je EU-a čiji je cilj uključiti i poduprijeti gradove u postizanju ciljeva EU-a za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama. U okviru novog instrumenta za političku potporu Sporazuma gradonačelnika Europska komisija pomaže lokalnim i regionalnim vlastima u provedbi strategija prilagodbe za 12 odabranih zemalja. Upotreba NbS-a jedna je od aktivnosti koje će se podupirati.

MRE napretka u primjeni prilagodbe koja se temelji na prirodi

Mnoge države članice u svojim planovima upravljanja rizicima od poplava uzimaju u obzir učinke klimatskih promjena. Provjerom primjerenosti zakonodavstva EU-a o vodama iz 2019. pokazalo se da je svih 26 zemalja schengenskog prostora u svoje planove upravljanja rizicima od poplava za borbu protiv klimatskih promjena uključilo NbS (tj. prirodne mjere za zadržavanje vode). Šesta okvirna direktiva o vodama i Izvješće o provedbi Direktive o poplavama uključuju nacionalne procjene napretka mjera za prirodno zadržavanje vode po zemlji.

Kako bi razvio pouzdanu metodologiju i integrirani sustav za računovodstvo prirodnog kapitala, EU je pokrenuo projekt INCA, koji je usko usklađen s njegovim općim radom na mapiranju i procjeni stanja ekosustava i njihovih usluga (MAES). INCA-MAES objavio je pregled i izvješće o napretku računovodstva prirodnog kapitala u Europskoj uniji.

U travnju 2022. Europska komisija objavila je izvješće „Thevital role of nature-based solutions in a nature positive economy ” (Ključna uloga prirodnih rješenja u gospodarstvu koje pozitivno utječe na prirodu)u kojem se rješavaju nedostaci u znanju u potencijalnim gospodarskim koristima nacionalnih strategija i izazovi s kojima se suočavaju poduzeća utemeljena na prirodi (npr. stvaranje novih radnih mjesta i vještina, inovacije i širi gospodarski učinci s pomoću pristupa temeljenog na prirodi kojim se poštuju potrebe okoliša i zajednica). U izvješću se razmatraju neka od ključnih pitanja s kojima se suočavaju dionici, uključujući manipulativni zeleni marketing.