Smanjenje rizika od katastrofa

Smanjenje rizika od katastrofa

Ključne poruke

• Europa (i ostatak svijeta) već se suočava s klimatskim promjenama. Ne dovodeći u pitanje potrebu za mjerama ublažavanja klimatskih promjena (i nultom neto stopom emisija što je prije moguće), prilagodba je potrebna u svim scenarijima jer će posljedice klimatskih promjena ostati vidljive desetljećima (ili čak stoljećima) koja dolaze.
• Ekstremniji vremenski uvjeti prirodne su opasnosti u kojima se preklapaju prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa. Oboje se moraju usredotočiti na cijeli ciklus upravljanja rizicima, uključujući mjere usmjerene na prevenciju, pripravnost i oporavak.
• Postoje sinergije između politika EU-a o upravljanju katastrofama i prilagodbi klimatskim promjenama te je oboje potrebno uključiti u politike EU-a kao što su voda (poplave, suše) ili ključna infrastruktura.

Učinci i slabe točke

Tijekom proteklih desetljeća Europa se suočavala s povećanom učestalošću i ozbiljnošću prirodnih opasnosti povezanih s vremenom i klimom, kao što su suše, šumski požari, toplinski valovi i obilne padaline. Čak i uz trenutačne dogovorene ambicije za brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova i učinkovito sprečavanje klimatskog rizika, predviđa se da će se ti trendovi nastaviti i pojačati socioekonomskim i okolišnim promjenama (npr. demografski razvoj i prenamjena zemljišta) (EEA2021.; IPCC 2020.; Europska agencija za okoliš 2017.).

Politički okvir

Provedbom politike EU-a o upravljanju rizicima od katastrofa, koja se temelji na Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu (CPM), potiče se suradnja među nacionalnim sustavima civilne zaštite, čime se potiče razmjena dobrih praksi o mobilizaciji domaćih prihoda, među ostalim o tome kako se nositi s učincima klimatskih promjena.

Europska komisija podupire Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa (SFDRR), kojim se jača i promiče mobilizacija domaćih prihoda i njezina integracija u politike EU-a. Europska komisija objavila je 2016. akcijski plan, čiji je cilj usmjeriti provedbu SFDRR-a u politikama EU-a s pomoću pristupa donošenju politika utemeljenog na obaviještenosti o riziku od katastrofa. Nadalje, Europska komisija objavila je 2017. Komunikaciju s ključnim mjerama za jačanje upravljanja katastrofama u Europi.

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. potiče se daljnje iskorištavanje sinergija između smanjenja rizika od katastrofa i prilagodbe klimatskim promjenama, s posebnim naglaskom na rizicima od katastrofa povezanih s vodom i kritičnoj infrastrukturi. Strategijom se podupire i financiranje rizika od katastrofa, oslobađanje privatnih financijskih sredstava i uključivanje otpornosti na klimatske promjene u fiskalnu politiku država članica.

mobilizacija domaćih prihoda prisutna je u nekoliko ključnih područja politike EU-a: Direktivu o poplavama, mjere protiv nestašice vode i suše (vidjeti stranicu o politici upravljanja vodama) i Prijedlog direktive o europskoj kritičnoj infrastrukturi.

Unaprjeđenje baze znanja

U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost procjenjuju učinke i rizike povezane sa uočenim i predviđenim klimatskim promjenama, kao i opcije, procese i uvjete koji omogućuju upravljanje klimatskim rizicima. Predviđene promjene klimatskih ekstrema kao funkcija globalnog zatopljenja (1,5 u odnosu na 2 °C) i njihov utjecaj na mobilizaciju domaćih prihoda razmotreni su u posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C. Ekstremne i nagle ili nepovratne promjene u oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena procijenjene su u posebnom izvješću o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena kako bi se utvrdile održive i otporne strategije upravljanja rizicima. Upravljanje rizicima i donošenje odluka u vezi s održivim razvojem razmotreni su u posebnom izvješću IPCC-a o klimatskim promjenama i zemljištu.

Europska komisija pokrenula je 2015. Centar znanja za upravljanje rizicima od katastrofa (DRMKC) kako bi pomogla povećati otpornost EU-a i država članica na katastrofe i njihovu sposobnost sprečavanja, pripreme i odgovora na hitne situacije jačanjem sučelja između znanosti i politike s internetskim repozitorijem istraživanja povezanih s katastrofama i pristupom nizu mreža i partnerstava. Zajednički istraživački centar (JRC) upravlja DRMKC-om, a od 2017. i GIS-ovom internetskom platformom za podatke o rizicima . Cilj je Centra poboljšati pristup i razmjenjivati podatke o rizicima na razini EU-a za poticanje mobilizacije domaćih prihoda. Kao centar znanja očekuje se da će centar za podatke o rizicima biti referentna točka za prikupljene podatke o rizicima na razini EU-a, bilo udomljavanjem relevantnih skupova podataka ili povezivanjem s nacionalnim platformama i izvješćima JRC-a o znanosti o mobilizaciji domaćih prihoda (izvješća iz2017. i 2020.).

Europska komisija potiče izradu boljih informacija i usporedivost podataka o katastrofama, kao što su informacije o gospodarskom gubitku katastrofa. U tom kontekstu, izvješće koje je 2018. objavio JRC sadržava analizu nekoliko baza podataka razvijenih za prikupljanje, bilježenje i objedinjavanje informacija o različitim gubicima zbog opasnosti, a time i za poboljšanje usporedivosti velikog broja različitih događaja uzrokovanih bilo kojom vrstom opasnosti. Nadalje, niz projekata PESETA JRC-a pruža pregled mogućih biofizičkih i gospodarskih posljedica budućih klimatskih promjena za Europu.

Usluge upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus (CEMS) pružaju informacije o nekoliko opasnosti povezanih s klimom, uključujući poplave, suše i šumske požare, za odgovor na hitne situacije i upravljanje rizicima od katastrofa.

Posljednjih su godina uloženi napori kako bi se poboljšala usklađenost istraživanja, politika i praksi SNT-a i DRR-a. U okviru projekta PLACARD u okviru Obzora 2020. razvijena je platforma za dijalog, razmjenu znanja i suradnju između dviju različitih zajednica. Nadalje, EEA je objavila izvješće o procjeni trenutačne prakse DRR-a i CCA-a te razine znanja i iskustva.

EEA svake godine ažurira pokazatelj gospodarskih gubitaka uzrokovanih ekstremnim klimatskim pojavama. Europski projekti kao što je LODE bili su usmjereni na razvoj informacijskih sustava podataka o štetama i gubicima za DRR i CCA. Grupa Svjetske banke izradila je i studije za Europsku uniju o ekonomiji za sprečavanje katastrofa i pripravnost u Europi (2021.). Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje izradilo je pilot-prikaz kojim se rješava problem nedostatka zaštite od prirodnih katastrofa.

Potpora ulaganjima i financiranju

Poticanje učinkovitih i većih ulaganja u prevenciju katastrofa prioritetna je mjera Europske komisije. Financijska sredstva EU-a za prilagodbu podupiru se višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027., kojim se osigurava da su mjere za prilagodbu klimatskim promjenama integrirane u sve glavne programe potrošnje EU-a.

Fond solidarnosti EU-a uspostavljen je radi financiranja država članica u slučaju katastrofa velikih razmjera. Nastala je kao odgovor na masovne poplave u srednjoj i istočnoj Europi 2002. godine, kao i potpora u spašavanju od katastrofa, obnovi javne infrastrukture i zaštiti kulturne baštine.

Istraživanje o smanjenju rizika od katastrofa financira se u okviru okvirnih programa EU-a za istraživanja i inovacije, posebno od 2021. do 2027. u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje prilagodbu klimatskim promjenama kao područje misije, s ciljem pomaganja europskim zajednicama i regijama u boljem razumijevanju klimatskih rizika, pripremi za njih i upravljanju njima. Klaster 3. – Civilna sigurnost za društvo ima za cilj odgovoriti na izazove koji proizlaze iz prirodnih opasnosti i opasnosti uzrokovanih ljudskim djelovanjem te je stoga posebno važan za sektor smanjenja rizika od katastrofa.

Nadalje, Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu svake godine objavljuje poziv za financiranje projekata u području prevencije i pripravnosti. Jačanje mobilizacije domaćih prihoda također je u okviru ciljeva programa financiranja LIFE.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi

Aktivnosti pripravnosti poduzimaju se na razini EU-a kako bi se pomoglo u postizanju stanja spremnosti i sposobnosti ljudskih i materijalnih sredstava te kako bi se osigurao učinkovit i brz odgovor na katastrofe. Sustavi ranog upozoravanja (za katastrofeopćenito, detaljnije za poplave, sušei šumske požare), moduli i programi osposobljavanja ključni su dijelovi tih aktivnosti. U tom je kontekstu osnovana Mreža znanja Unije u području civilne zaštite kako bi se povećala suradnja, koordinacija, vještine i stručno znanje te poboljšali kapaciteti EU-a za pripremu na katastrofe, njihovo sprečavanje i odgovor na njih.

Nadalje, Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu uspostavljena su kako bi se unaprijedila europska suradnja u području civilne zaštite i omogućio brži, bolje koordiniran i učinkovitiji europski odgovor na katastrofe i prirodne opasnosti uzrokovane ljudskim djelovanjem.

UPOZORENJE prilagodbe

U skladu s CPM-om Europske unije države članice moraju svake tri godine izvješćivati Europsku komisiju (1) o sažetku procjena rizika, (2) o procjeni sposobnosti upravljanja rizicima te (3) o informacijama o prioritetnim mjerama prevencije i pripravnosti. Izvješćivanje uključuje i usmjerenost na mjere prilagodbe klimatskim promjenama: Države članice moraju uključiti sinergije između DRR-a i mjera CCA-a uspostavljenih na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini za ključne rizike povezane s klimatskim promjenama. Na temelju sažetaka nacionalnih procjena rizika dostavljenih krajem 2018. Europska komisija objavila je ažurirani pregled rizika EU-a.

S druge strane, trenutačno ne postoji sustavni mehanizam kojim bi države prijavile gubitke Europskoj komisiji ili EEA-i.