Šumarstvo

Ključne poruke

• Šume su složeni ekosustavi i na njih utječu klimatske promjene, bez obzira na to mijenja li se temperatura, padaline, koncentracija CO2 u atmosferi, učestalost oluja ili šumskih požara. Klimatske promjene mijenjaju ne samo uvjete za drveće, već i ostatak ekosustava. Promjene u duljini sezone i temperaturama mogu dovesti do povećane pojave invazivnih štetočina i bolesti, kao i do ometanja životnog ciklusa mnogih autohtonih šumskih vrsta.
• Šume imaju važnu ulogu u našem gospodarstvu i društvu jer stvaraju radna mjesta, osiguravaju hranu, lijekove, materijale, čistu vodu i još mnogo toga. Šume su domaćini bogate bioraznolikosti, a ovisimo o njihovoj sposobnosti uklanjanja CO2 iz atmosfere u borbi protiv klimatskih promjena. Na pružanje tih funkcija i usluga utječu, a u mnogim slučajevima i ugrožavaju ih klimatske promjene povećanjem smrtnosti stabala, smanjenjem rasta vegetacije i uzrokovanjem ozbiljnijih oluja i češćih požara.
• EU je uspostavio sveobuhvatan okvir politike za promicanje šuma otpornih na klimatske promjene koje mogu pružiti brojne usluge ekosustava koje zahtijeva društvo. Obuhvaća Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030., novu Strategiju EU-a za šume do 2030. i Strategiju EU-a za tlo do 2030. Osim toga, uključuje zakonodavstvo kao što su Uredba o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu, Zakon EU-a o obnovi prirode, predloženi Zakon EU-a o praćenju šuma i predložena Uredba EU-a o šumskom reprodukcijskom materijalu.

Učinci, ranjivosti i rizici

Josef Hinterleitner, Climate Change PIX /EEA

Oko 160 milijuna hektara (39 % zemljišta EU-a) pokriveno je šumama ili drugim pošumljenim zemljištem (vidjeti objašnjenje za šumarstvo EU-a). Polovica mreže Natura 2000 zaštićeno je šumsko područje koje obuhvaća 38 milijuna hektara.

Stopa klimatskih promjena brža je od sposobnosti šumskih ekosustava da se prirodno prilagode. Učestalost i ozbiljnost ekstremnih klimatskih i vremenskih uvjeta povećavaju se, što uzrokuje dosad nezabilježene događaje, kao što su šumski požari u Arktičkom krugu, teške suše u mediteranskoj regiji i srednjoj Europi, dosad nezabilježene epidemije kornjaša u srednjoj i istočnoj Europi, s razornim učincima na europske šume. Ne samo klimatske promjene, već i prenamjene zemljišta i gospodarenje šumama bili su važni pokretači uočene rascjepkanosti šuma i povećane osjetljivosti šuma na klimatske promjene. Zbog toga je gospodarska održivost šuma ugrožena i bit će pogođena. Klimatske i neklimatske promjene šuma utječu i na kapacitet šuma za pružanje okolišnih usluga kao što su čista voda i zrak, hrana i vlakna, uklanjanje CO2, zalihe ugljika, kontrola erozije i osiguravanje staništa za bioraznolikost šuma. Nedavno izvješće EEA-e upućuje na to da se stopa smrtnosti krošnja stabala u Europi udvostručila od kraja 20. stoljeća, što svake godine utječe na 1 % šumskog područja EU-27. To je dovelo i do znatnog smanjenja europskog šumskog ponora.

Prema europskoj procjeni klimatskih rizika najhitniji su rizik za bioraznolikost i ponore ugljika koji proizlazi iz povećane učestalosti i intenziteta šumskih požara, pri čemu je južna Europa žarišna regija, a rizik od ozbiljnijih i češćih vrućih suhih događaja i povezanih izbijanja štetnih organizama kukaca. S obzirom na brojne usluge ekosustava koje pružaju šume, procjenom je utvrđen i rizik od kaskadnih učinaka velikih razmjera uzrokovanih odumiranjem šuma uzrokovanim klimatskim promjenama.

Okvir politike

Novom strategijom EU-a za šume do 2030. nastoje se zaštititi i obnoviti šume u Europskoj uniji. Cilj mu je poduprijeti socioekonomske funkcije šuma, zaštititi i obnoviti šumsko područje EU-a radi borbe protiv klimatskih promjena i preokretanja trenda gubitka bioraznolikosti. Strategija je usmjerena na: djelotvorno praćenje putem predloženog zakona o praćenju šuma, financijski poticaji vlasnicima šuma za poboljšanje količine i kvalitete šuma u EU-u, promicanje održive upotrebe šuma, razvoj vještina i osnaživanje ljudi za održivo gospodarenje šumama, ponovno pošumljavanje i pošumljavanje bioraznolikih šuma sadnjom 3 milijarde stabala do 2030. Posljednji je dio obveze zaštite i obnove prirode zajedno s novim aktom EU-a o obnovi prirode dogovorenim krajem 2023.

U okviru europskog zelenog plana i nove strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. nova strategija za šume uključuje mjere za jačanje zaštite i obnove šuma, poboljšanje održivog gospodarenja šumama te poboljšanje praćenja i djelotvornog decentraliziranog planiranja šuma u EU-u, promicanje njihove multifunkcionalne uloge i doprinos zahtjevima za prilagodbu.

Osim toga, Uredba o LULUCF-u ima obvezujuću obvezu smanjenja emisija kako bi se osiguralo obračunavanje ne samo iz šuma nego i iz svih upotreba zemljišta (uključujući močvarna zemljišta do 2026.). Time će se šumarima pružiti potpora većom vidljivošću klimatskih koristi drvnih proizvoda, koji mogu skladištiti ugljik sekvestriran iz atmosfere i zamijeniti materijale s visokim emisijama.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za šumarski sektor.

Nedavni dokazi sažeti u šestom izvješću Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost pokazuju da rastuće neodržive prakse korištenja zemljišta negativno utječu na bioraznolikost i sposobnost ekosustava da se prilagode klimatskim promjenama. Predviđene klimatske promjene u kombinaciji s neodrživim praksama gospodarenja šumama uzrokovat će gubitak i propadanje svjetskih šuma. Rizici za gubitak bioraznolikosti umjereni su do visoki u šumskim ekosustavima. Prilagodba šumama uključuje očuvanje, zaštitu, obnovu i prakse održivog gospodarenja šumama. Jačanje baze znanja smatra se ključnim za održivo upravljanje šumama s dodatnim izazovima koje predstavljaju klimatske promjene. U drugim posebnim izvješćima IPCC-a (klimatskepromjene i zemljište te izvješće o globalnom zatopljenju od 1,5 °C)navode se ozbiljni učinci na različite vrste šuma i procjenjuju mogućnosti za održivo korištenje zemljišta i gospodarenje šumama.

Europski informacijski sustav za šume (FISE) jedinstvena je ulazna točka za podatke i informacije kojima se podupiru politike povezane sa šumama u Europi. Sadržava poveznice, alate i druge resurse relevantne za poboljšanje baze znanja o stanju i zdravlju šuma te za poboljšanje otpornosti šuma, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama u šumarskom sektoru. Odjeljak Climate-ADAPT-a „Prilagodba u šumarskom sektoru” ulazna je točka za najrelevantnije znanje, podatke, alate i smjernice za provedbu mjera prilagodbe na terenu. Forest Europe također je važan portal i resurs o paneuropskim procesima dijaloga i suradnje, o politikama o šumama u Europi, uključujući informacije o održivom gospodarenju šumama, o paneuropskom objektu za zaštitu od požara te o zelenim radnim mjestima i obrazovanju o šumama. EUROSTAT također ima mnogo paneuropskih statističkih podataka o šumama dostupnih po zemlji.

Aplikacija Forest Forward razvijena je i kako bi se vlasnike poduzeća i tehničko osoblje informiralo o učincima klimatskih promjena na distribuciju vrsta od vrijednosti šumarskoj industriji. Upotrebljava podatke usluge klimatskih promjena programa Copernicus (C3S), a druge usluge programa Copernicus mogu se upotrebljavati za razvoj aplikacija usmjerenih na šume kako bi se optimiziralo gospodarenje šumama i povezane gospodarske aktivnosti.

Nedavno je objavljeno nekoliko studija slučaja i točaka izvješća o inicijativi Climate-ADAPT kako bi se opisale određene prilagodbe šuma u različitim europskim regijama (npr. za šume u sredozemnom bazenu i u belgijskoj Sonovoj šumi). Vidjeti i najnovije dokaze o sposobnosti europskih šuma da podupiru bioraznolikost uz istodobno uklanjanje i skladištenje ugljika iz atmosfere ili smjernice o gospodarenju šumama u skladu s prirodom.

Uspostavljeno je nekoliko mreža i udruga za razmjenu znanja i povezivanje šumarskih udruga i radnika: mrežu europskih regija za inovacije ERIAFF, Uniju europskih šumara, Europsku šumarsku kuću (koju je osnovala Konfederacija europskih vlasnika šuma ), Europsko državno udruženje šuma , i Europsku poljoprivredno-šumarsku federaciju. Osim toga, Europski šumarski institut i Forest Europe provode istraživanja i pružaju političku potporu u pitanjima povezanima sa šumama, povezujući znanje s djelovanjem.

Potpora ulaganjima i financiranju

Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. 2027. najveći je dugoročni proračun EU-a ikad financiran, a zajedno s instrumentom Next Generation EU iznosi 1,8 bilijuna EUR. Cilj je VFO-a: i. podupiranje modernizacije Europske unije istraživanjem i inovacijama, ii. promicanje klimatske i digitalne tranzicije, iii. poboljšanje pripravnosti, oporavka i otpornosti. 30 % proračuna EU-a potrošit će se na borbu protiv klimatskih promjena, s posebnim naglaskom na zaštiti biološke raznolikosti. U okviru ZPP-a postoji financijska potpora za šumarstvo, na primjer za pošumljavanje, stvaranje šumskih područja, sprečavanje šteta u šumama uzrokovanih požarima ili obnovu oštećenih šuma. Nedavno je objavljen i popratni dokument i smjernice o javnim i privatnim programima plaćanja za usluge šumskih ekosustava.

Drugi izvori financiranja EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama u šumarskom sektoru dostupni su u okviru programa LIFE za klimatsku politiku i fondova za ruralni razvoj s drugim stupom zajedničke poljoprivredne politike. Mogu ih nadopuniti drugi europski strukturni i investicijski fondovi, posebnoEuropski fond za regionalni razvoj (EFRR), uključujući program INTERREG Europa.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

MRE prilagodbe

Boljim praćenjem šuma u cijeloj Europi omogućit će se mjere protiv prekograničnih prijetnji od štetnih organizama, suša i šumskih požara koje pogoršavaju klimatske promjene i poduprijeti usklađenost s dogovorenim zakonodavstvom EU-a. Zbog toga je Komisija predložila novi Zakon EU-a o praćenju šuma.  Omogućit će prikupljanje i razmjenu sveobuhvatnih, pravodobnih i usporedivih podataka o šumama dobivenih tehnologijom za promatranje Zemlje i mjerenjima na terenu kako bi se poduprlo donošenje odluka i provedba politika.