Šumarstvo novo

Šumarstvo

Brza brzina klimatskih promjena može prevladati prirodnu sposobnost prilagodbe šumskih ekosustava. To dovodi do povećanog rizika od poremećaja zbog oluja, požara, štetočina i bolesti koje utječu na rast i proizvodnju šuma. To će utjecati na gospodarsku održivost šumarstva, uglavnom u južnim područjima Europe, kao i na sposobnost šuma da pružaju usluge zaštite okoliša, uključujući promjene u funkciji ponora ugljika. Komisija je 2013. donijela novu strategiju EU-a za šume kojom se odgovara na nove izazove s kojima se suočavaju šume i šumarski sektor.

Klimatske promjene prepoznate su kao jedno od ključnih prioritetnih područja. Mjere za održavanje i povećanje otpornosti i sposobnosti prilagodbe šuma među mjerama su koje su utvrđene kako bi se osiguralo održivo gospodarenje šumama.

Okvir politike

Strategija EU-a za šume (2013.) odgovor je na nove izazove održivog gospodarenja šumama i multifunkcionalnu ulogu šuma kao ključnih aspekata. U njemu se spominje važnost mjera za održavanje i povećanje otpornosti i sposobnosti prilagodbe šuma. Njime se pruža osnova za zajedničko djelovanje EU-a i država članica kako bi se poduprlo i poboljšalo održivo upravljanje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. Politika ruralnog razvoja EU-a, drugi stup zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), jedan je od glavnih načina financiranja mjera u području šumarstva na razini EU-a. Strategijom se potiču mjere za upotrebu šumskih resursa na način kojim se učinci na okoliš i klimu svode na najmanju moguću mjeru te se prednost daje šumskim proizvodima s većom dodanom vrijednošću.

Višegodišnji plan provedbe za šume za 2015. sadržava konkretan popis mjera za razdoblje 2015.–2020., sudionike i vremenski raspored različitih aktivnosti te očekivane ishode. Posebno će se razmotriti poboljšanje kapaciteta za prilagodbu i otpornosti šuma ´ s pomoću snažnog šumskog reprodukcijskog materijala, provedba prirodnih rješenja koja se temelje na šumama i doprinos šuma prilagodbi drugih sektora.

Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama Europske komisije uključuje radni dokument službi Komisije u kojem se navode načela i preporuke za uključivanje pitanja prilagodbe klimatskim promjenama u programe ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020.

Politika EU-a o biološkoj raznolikosti, zajedno sa ZPP-om, drugi je europski stup politike za održivo očuvanje šuma i gospodarenje njima.

S obzirom na decentraliziranu prirodu šuma i jedinstvenost šumskog vlasništva i gospodarenja šumama u EU-u, planovi gospodarenja šumama smatraju se ključnim instrumentima za održivost šuma u okviru politika ruralnog razvoja i biološke raznolikosti te bi mogli biti i vrijedni instrumenti za prilagodbu šuma.

Mogućnosti prilagodbe za održavanje održivog šumskog pokrova i kontinuiteta svih funkcija šuma kreću se od ljudske intervencije u pogledu odabira vrsta i podrijetla, prilagodbe tehnika upravljanja, poticanja povezanosti krajobraza, poboljšanih sustava za sprečavanje požara, mehanizama za zaštitu šuma od štetnih organizama, poboljšanih sustava upravljanja, poboljšanog praćenja itd.

Poboljšanje baze znanja

Razlike između 2 °C i 1,5 °C utjecaja globalnog zagrijavanja na različite tipologije šuma procijenjene su u posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C.

Jačanje baze znanja smatra se ključnim za održivo upravljanje šumama. Potrebna je snažna suradnja između država članica i EU-a u promicanju inovativnog istraživanja i pretvaranju rezultata u mjere.

Kako bi se zadovoljila hitna potreba za razmjenom i prikupljanjem usklađenih informacija o šumama na europskoj razini, uspostavljen je Europski informacijski sustav za šume (FISE) radi dobrovoljnog prikupljanja i usklađivanja informacija o šumama na europskoj razini te integracije bivših europskih informacijskih sustava, kao što je Europski informacijski sustav za šumske požare (EFFIS), i podatkovnih platformi, kao što je Europski centar za podatke o šumama (EFDAC), koji uključuje sve prostorno detaljne podatke prikupljene u skladu s prethodnim propisima EU-a i rezultate prethodnih projekata koje je financirao EU. FISE će sadržavati poseban modul za klimatske promjene.

Godišnji statistički podaci o proizvodnji i trgovini drvom i drvnim proizvodima za zemlje EU-a i EFTA-e koje dostavlja Eurostat pružaju i informacije o mogućim učincima klimatskih promjena na proizvodnju drva.

Europska agencija za okoliš objavila je 2015. tehničko izvješće o potencijalu europskih šuma za zadržavanje vode, koje se sastoji od pristupa održivom upravljanju koji se temelje na ekosustavu i koji obuhvaćaju studije slučaja o šumama.

Europska agencija za okoliš objavila je i brifing o šumama u okviru izvješća o stanju okoliša i izgledima za 2015. Šume su obuhvaćene i izvješćima EEA-e o biološkoj raznolikosti, npr. izvješćem iz 2010. „Procjena biološke raznolikosti u Europi” i publikacijom Komisije o mreži Natura 2000 i šumama.

Cilj je zajedničke programske inicijative za poljoprivredu, sigurnost opskrbe hranom i klimatske promjene (FACCE-JPI) između 21 zemlje utvrditi i promicati mjere kojima se osiguravaju posredne koristi od smanjenja emisija i povećanja otpornosti poljoprivrede, šumarstva i biološke raznolikosti na klimatske promjene.

Europsko partnerstvo za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi (EIP-AGRI) pokrenuto je 2012. kako bi se doprinijelo strategiji Europske unije „Europa 2020.” za pametan, održiv i uključiv rast. EIP-AGRI radi na poticanju konkurentne i održive poljoprivrede i šumarstva doprinoseći osiguravanju stabilne opskrbe hranom, hranom za životinje i biomaterijalima, razvijajući svoj rad u skladu s osnovnim prirodnim resursima o kojima ovisi poljoprivreda.

U cilju razmjene znanja i povezivanja šumarskih udruga i radnika uspostavljeno je nekoliko mreža i udruga: mreže europskih regija za inovacije ERIAFF (@ERIAFF_Network), Unije europskih šumara i Europskog šumarskog doma. Kuću su u ožujku 2007. osnovali Konfederacija europskih vlasnika šuma (CEPF) i Europska udruga državnih šuma (EUSTAFOR). Od tada nudi dinamično i istaknuto mjesto rada i susreta za razne europske organizacije povezane sa šumama. Osim toga, europske države osnovale su Europski šumarski institut (EFI) kako bi provodile istraživanja i pružale političku potporu u pitanjima povezanima sa šumama, povezujući znanje s djelovanjem.

Potpora ulaganjima i financiranju

Financijska sredstva EU-a za prilagodbu koja obuhvaćaju prilagodbu klimatskim promjenama u šumarskom sektoru dostupna su u okviru programa LIFE za klimatsku politiku i fondova za ruralni razvoj.

U skladu sa strategijom EU-a za šume Komisija smatra da bi se fondovi za ruralni razvoj trebali upotrebljavati za potporu provedbi održivog gospodarenja šumama, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama. Drugi europski strukturni i investicijski fondovi (ESI), posebno Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), uključujući program INTERREG Europa, mogu ih nadopuniti.

Program EU´s za istraživanje i inovacije Obzor 2020. za razdoblje od 2014. do 2020. uglavnom je usmjeren na znanje za prilagodbu klimatskim promjenama u šumarstvu u društvenom izazovu 2 „Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda te biogospodarstvo”.