Urbana

Ključne poruke

• Gradovi su osjetljivi na klimatske promjene zbog svojih geografskih značajki i visokog stupnja izgrađenih područja i nepropusnih površina, što može dovesti do viših lokalnih temperatura i povećanih poplava gradskih oborina.
• S predviđenim povećanjem temperature, ekstremnijim padalinama i predviđenim povećanjem postotka gradskog stanovništva u EU-u na više od 83 %, s trenutačnih 74 %, povećava se potreba da se gradovi prilagode tim učincima.
• EU je uspostavio nekoliko okvira politike za povećanje otpornosti europskih gradova i njihovih stanovnika, uključujući strategiju EU-a za prilagodbu i strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. Razvila je i nekoliko inicijativa za poboljšanje dostupnosti znanja i podataka o ranjivosti gradova i sposobnosti prilagodbe, uključujući Preglednik karata prilagodbe gradova i Urban Atlas programa Copernicus; te pruža financijsku i tehničku potporu oblikovateljima politika i stručnjacima u povećanju otpornosti i prilagodljivosti gradova, primjerice putem okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa i alata za potporu prilagodbi gradova.

Učinci, ranjivosti i rizici

Ine Vandecasteele

U Europi više od 74 % stanovništva živi u urbanim područjima, a predviđa se da će se taj broj do 2050. povećati na više od 83 %. Europski gradovi i njihovi stanovnici moraju se prilagoditi i biti otporni na promjene u svojem okolišu, vremenske uvjete i ekstremne događaje kao što su toplinski valovi, nestašica vode, obilne kiše s otjecanjem oborinskih voda, poplave i porast razine mora uzrokovan klimatskim promjenama. Dugotrajne klimatske promjene i ekstremni događaji mogu povećati gospodarske gubitke, oštetiti zgrade, smanjiti javno zdravlje, kvalitetu života i pružanje osnovnih usluga kao što su prijevoz, voda, energetika, stanovanje, zdravstvena skrb i socijalne usluge u urbanim područjima.

Osjetljivost gradova na klimatske promjene razlikuje se iz mnogih razloga, uključujući zemljopisni položaj i fizičke značajke. Prevalencija izgrađenih područja i nedostatak zelenih površina dovode do viših temperatura u urbanim područjima (tzv. efekt urbanog toplinskog otoka), dok velik udio nepropusnih površina smanjuje prirodnu odvodnju, što dovodi do ozbiljnijih urbanih poplava tijekom obilnih kiša. Loši uvjeti stanovanja i loša kvaliteta zraka mogu dodatno pogoršati učinke ekstremne topline u urbanim područjima (Europska procjena klimatskih rizika).

Okvir politike

Novom strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (2021.) promiče se oblikovanje politika, nova ulaganja i urbanističko planiranje koji su utemeljeni na klimatskim promjenama i otporni na promjene u budućnosti. Naglašava se i potreba za izbjegavanjem „klimatski slijepih” odluka bilježenjem, prikupljanjem i razmjenom podataka o rizicima i gubicima povezanima s klimom među različitim sektorima, uključujući gradove.

U Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. „Vraćanje prirode u naše živote” ističe se da bi promicanje zdravih ekosustava, zelene infrastrukture i prirodnih rješenja trebalo sustavno integrirati u urbanističko planiranje, među ostalim u javnim prostorima, infrastrukturi te projektiranju zgrada i njihove okoline. Europska komisija poziva europske gradove s najmanje 20 000 stanovnika da izrade ambiciozne planove za ekologizaciju gradova. Komisija će podupirati države članice te lokalne i regionalne vlasti putem tehničkih smjernica i pomoći u mobilizaciji financiranja i izgradnji kapaciteta. Kako bi se olakšao taj rad, pokrenuta je Platforma EU-a za ekologizaciju gradova u okviru novog Sporazuma zelenih gradova s gradovima i gradonačelnicima koji blisko surađuju s Europskim sporazumom gradonačelnika. Smjernice za plan ekologizacije gradova (još uvijek u nacrtu) izrađene su u suradnji s mrežama Eurocities i ICLEI, a bit će dostupan i nacrt alata za plan ekologizacije gradova.

Osim politike EU-a, UN, nacionalne i regionalne vlade pružaju okvir za potporu prilagodbi gradova. Nadalje, u Europi djeluju razne gradske mreže i udruge koje pružaju izgradnju kapaciteta i potporu u prilagodbi gradova. Preglednik karata prilagodbe gradova na platformi Climate-ADAPT pruža pregled europskih gradova koji sudjeluju u raznim inicijativama prilagodbe.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za urbani sektor.

Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost naglašavaju da će učinci klimatskih promjena, u kombinaciji s daljnjom urbanizacijom, povećati ozbiljnost toplinskih valova i rizik od poplava te naglašavaju važnost ubrzavanja razvoja otpornog na klimatske promjene u gradovima.

Europska komisija ulaže velike napore u poboljšanje baze znanja sustavnim prikupljanjem i razmjenom podataka. Svi podaci iz znanstvenih svjetionika EU-a, npr. Copernicusa, slobodno su i otvoreno dostupni svim korisnicima diljem svijeta. Cilj je usluge klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) pružiti ključne pokazatelje o klimatskim promjenama kako bi se poduprle europske politike prilagodbe i ublažavanja. Urbani atlas pruža pouzdane karte uporabe zemljišta visoke rezolucije za više od 300 velikih urbanih zona (LUZ) u Europi.

Izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) „Urbana prilagodba u Europi: Što radi? (2023.) pruža pregled mjera poduzetih u gradovima kako bi se poduprle politike prilagodbe klimatskim promjenama diljem Europe, od razine EU-a do lokalne razine. Urbana prilagodba u Europi (2020.) pruža ažuriranu bazu dokaza o planiranju i mjerama prilagodbe u Europi u lokalnom kontekstu. Drugo nedavno izvješće EEA-e – Financiranje urbane prilagodbe klimatskim promjenama (2017.) bavi se izazovom financiranja mjera prilagodbe.

U pregledniku interaktivne karte prilagodbe gradova prikazani su podaci o trenutačnim i predviđenim klimatskim opasnostima koje utječu na europske gradove te o ranjivosti i sposobnosti prilagodbe gradova. Kombinira podatke iz različitih izvora. Njime se gradovima omogućuje da istraže vlastite klimatske rizike i klimatske rizike svojih kolega, kao i inicijative za prilagodbu u kojima sudjeluju europski gradovi.

Posebna stranica za unos omogućuje pristup svim relevantnim znanjima, podacima, alatima i smjernicama za prilagodbu klimatskim promjenama na urbanoj/lokalnoj razini.

Europska komisija pokrenula je 2020. internetsku stranicu „Tržište pametnih gradova”. Cilj je internetskih stranica okupiti gradove, industrije, MSP-ove, ulagače, istraživače i druge aktere pametnih gradova kako bi podijelili svoje projektne ideje i istražili mogućnosti suradnje.

Europska komisija pokrenula je klimatski pakt u okviru europskog zelenog plana, kojim se građanima, zajednicama i organizacijama pružaju mogućnosti za sudjelovanje u djelovanju u području klime diljem Europe.

Na internetskim stranicama inicijative „Izazov za inteligentne gradove” (ICC) dostupne su informacije o inicijativi Europske komisije kojom se 136 gradova podupire u upotrebi najsuvremenijih tehnologija za vođenje inteligentnog, zelenog i društveno odgovornog oporavka.

Europska komisija uspostavila je nekoliko programa za financiranje istraživanja i inovacija kako bi se dodatno razvilo znanje o prilagodbi gradova. Organiziraju se događanja za razmjenu znanja za gradove kako bi se razmijenila iskustva i učilo jedni od drugih, kao što je Europski forum za otpornost gradova.

Potpora ulaganjima i financiranju

Okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije (2021. – 2027.) Obzor Europa uključuje pet ključnih misija čiji je cilj rješavanje velikih izazova u području zdravlja, klime i okoliša. Misson  EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama bavi se prilagodbom na lokalnoj razini, među ostalim u gradovima. Misija „Klimatska neutralnost i rast”; pametni gradovi imaju za cilj poduprijeti, promicati i predstaviti 100 europskih gradova u njihovoj sustavnoj transformaciji prema klimatskoj neutralnosti do 2030. te pretvoriti te gradove u inovacijska središta za sve gradove, čime se doprinosi kvaliteti života i održivosti u Europi.

U aktivnosti misije mogu biti uključene regije i lokalna tijela u zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili u zemljama koje pregovaraju o pridruživanju programu Obzor Europa. Poduzeća također mogu biti prihvatljiva za sudjelovanje, na primjer kao inovatori koji pružaju inovativna rješenja ili klimatske usluge. Mogućnosti financiranja dostupne su na portalu Financiranje i natječaji, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023. 2024.

U europskom zelenom planu naveden je akcijski plan u kojem se navode potrebna ulaganja i dostupni instrumenti financiranja za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. u Europi. EU će pružiti i financijsku potporu i tehničku pomoć onima koji su najviše pogođeni prijelazom na zeleno gospodarstvo.

Europska komisija koordinira istraživanje i ulaganja u otpornost gradova na klimatske promjene među državama članicama i financira istraživanje klimatskih promjena specifično za gradove putem sufinanciranih, sufinanciranih i institucionaliziranih poziva u okviru programa Obzor Europa. Cilj je ZZI-ja za klimu razviti obećavajuće klimatske inovacije i staviti ih na tržište. Obuhvaća i prilagodbu i održivi urbani razvoj među svojim temama. Europsko vijeće za inovacije u okviru programa Obzor Europa podupire inovacije i povezuje regionalne i nacionalne aktere u području inovacija. Nadalje, Zajednički istraživački centar Europske komisije te programi ESPON 2020. i COST bave se otpornošću i prilagodbom gradova.

Europski fond za regionalni razvoj predviđa dodjelu najmanje 5 % sredstava za održivi urbani razvoj. Njime se financiraju i programi suradnje INTERREG-a za prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju koji se u svojim pozivima bave prilagodbom gradova.

Europska investicijska banka razmatra prilagodbu u okviru financiranja integrirane i održive urbane obnove u okviru svojeg programa JESSICA. Instrument za financiranje prirodnog kapitala može se primijeniti za financiranje mjera prilagodbe koje se temelje na prirodi, a instrument privatnog financiranja energetske učinkovitosti omogućuje lokalnim bankama u državama članicama EU-a da izdaju zajmove za mjere energetske učinkovitosti.

U Vodiču za interaktivno financiranje Sporazuma gradonačelnika prikupljaju se informacije o raznim inicijativama financiranja otvorenima za gradove kojima upravljaju Europska komisija, države članice i ključne financijske institucije kao što je Europska investicijska banka.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi prilagodbe

Sporazum gradonačelnika EU-a za klimu i energiju okuplja lokalne i regionalne vlasti koje su dobrovoljno predane postizanju i premašivanju klimatskih i energetskih ciljeva EU-a. Njima se lokalnim i regionalnim vlastima pruža tehnička i metodološka potpora za planiranje i provedbu strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Inicijativi se pridružilo gotovo 9000 gradova diljem EU-a.

Alat za potporu prilagodbi gradova, kao dio baze znanja koordinatora, pomaže lokalnim stručnjacima za prilagodbu u planiranju i provedbi njihovih mjera prilagodbe podupiranjem cijelog ciklusa prilagodbe, od dobivanja političke potpore, procjene rizika i ranjivosti, osmišljavanja strategije i akcijskog plana, financiranja mjera te praćenja i evaluacije njihovih rezultata.

Urbanističko zoniranje i planiranje uporabe zemljišta ključne su mjere za poboljšanje utjecaja klimatskih promjena, na primjer, razvoj zelene infrastrukture na razini grada ili prirodnih rješenja. EU podupire održivo planiranje uporabe zemljišta. Kako bi pomogla gradovima u daljnjem razvoju njihovih strategija zelene infrastrukture, EEA je razvila niz pokazatelja zelene infrastrukture s interaktivnom kartom.

Urbane inovativne mjere inicijativa je Europske unije koja urbanim područjima diljem Europe osigurava resurse za testiranje novih i nedokazanih rješenja za rješavanje urbanih izazova. Program URBACT podupire gradove EU-a u suradnji i razvoju integriranih rješenja za sve urbane izazove s kojima se suočavaju, uključujući klimatske promjene i prilagodbu. C40 Smjernice za procjenu rizika od klimatskih promjena pomažu gradovima u provedbi procjene rizika od klimatskih promjena. Europska smjernica za upravljanje otpornošću ICLEI-ja nudi potporu, npr. tehničko osoblje koje radi na prilagodbi klimatskim promjenama i provedbi otpornosti gradova. Partnerstvo za prilagodbu klimatskim promjenama kao dio Plana EU-a za gradove pronalazi najbolji način da se potrebe gradova pretoče u konkretne mjere.

Nadalje, važna uloga prilagodbe koja se temelji na ekosustavu u jačanju lokalne otpornosti prepoznata je u gradskim mrežama koje se odnose na europske općine, npr. u kampanji „Izgradnja otpornosti gradova” (UNDRR), godišnjim konferencijama o otpornim gradovima (Lokalne vlade za održivost, ICLEI) i Mreži otpornih gradova.