Pomorstvo i ribarstvo

Pomorstvo i ribarstvo

Ključne poruke

• Učinci klimatskih promjena na morsku vodu kumuliraju se s drugim antropogenim pritiscima na moru i obalnim područjima, što već utječe na ribarstvo i morsku akvakulturu s promijenjenim prinosima i promjenama u ribolovnim područjima i ciljanim vrstama.  Nadalje, očekuje se da će intenziviranje ekstremnih događaja, uz teže uvjete na otvorenom moru, utjecati na sve sektore plavog gospodarstva.
• EU rješava problem tih učinaka uspostavom centara za znanstvene informacije kao što su pomorska usluga programa Copernicus i Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru kao besplatnih i otvorenih pružatelja podataka svim korisnicima diljem svijeta. Cilj mu je i postizanje dobrog stanja okoliša obalnih i morskih voda EU-a rješavanjem pitanja prilagodbe klimatskim promjenama putem Okvirne direktive o pomorskoj strategiji te razvojem i upotrebom prirodnih rješenja za morske i obalne ekosustave.
• Europskim fondom za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za razdoblje 2021.–2027. podupiru se inovativni projekti koji doprinose održivom iskorištavanju vodnih i morskih resursa i upravljanju njima, među ostalim u području prilagodbe klimatskim promjenama.

Učinci i slabe točke

Morske vode postaju toplije, kiselije i sa smanjenim sadržajem kisika, kao posljedica globalnih klimatskih promjena. Zagrijavanje vode dovodi do promjene rasprostranjenosti vrsta te promjene rasta i rasprostranjenosti ribljih populacija. Zakiseljavanje oceana utjecat će na sposobnost vrsta koje luče kalcijev karbonat (kao što su mekušci, planktoni i koralji) da proizvode svoje školjke ili kosture. Deoksigenacija utječe na prostornu rasprostranjenost vrsta i, posebno u zatvorenim bazenima i estuarijima, na veće i češće pojave hipoksije i anoksije, što utječe na opstanak vrsta i narušava zdravlje ekosustava. Klimatske promjene kumuliraju se s drugim antropogenim pritiscima na moru i obalnim područjima, s kombiniranim učincima na morske ekosustave i ključne usluge ekosustava. Ribarstvo i morska akvakultura već se suočavaju s učincima klimatskih promjena, s promijenjenim prinosima i promjenama u ribolovnim područjima i ciljanim vrstama.  Nadalje, očekuje se da će intenziviranje ekstremnih događaja, uz teže uvjete na otvorenom moru, utjecati na sve sektore plavog gospodarstva kao što su pomorski promet, lučke djelatnosti i proizvodnja energije na moru.

Politički okvir

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (2021.) nastoji se ostvariti vizija Europe otporne na klimatske promjene do 2050. Prilagodba će biti pametnija jer će se ukloniti razlike u pogledu učinaka klimatskih promjena i otpornosti na njih. Ojačat će se mjerenja i promatranja oceana, kao i znanstveni informacijski centri kao što su usluge programa Copernicus u području pomorstva i Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet)kao besplatni i otvoreni pružatelji podataka svim korisnicima diljem svijeta. Prilagodba će biti sustavnija jačanjem veze sa zajedničkom ribarstvenom politikom i drugim inicijativama EU-a kojima se pomaže lokalnoj prilagodbi te poticanjem veće uključenosti lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ovi). Uloga prirodnih rješenja za morske i obalne ekosustave smatra se višenamjenskim, neupitnim i učinkovitim rješenjima, koja također imaju potencijal za sekvestraciju ugljika. Nove inicijative za financiranje (uključujući Obzor Europa) ubrzat će prilagodbu. Naposljetku, u Strategiji prilagodbe, kako bi prilagodba postala međunarodna, prepoznaje se potreba da se pitanja klimatskih promjena uključe u buduće sporazume radi zaštite međunarodnih resursa, kao što su međunarodno ribarstvo i bioraznolikost, čak i u područjima izvan nacionalnih jurisdikcija.

Komisija je u svibnju 2021. donijela novi pristup za održivo plavo gospodarstvo u EU-u kojim se podupiru načela europskog zelenog plana. Prepoznaje razorne učinke klimatskih promjena na oceane i obale te kumulativne učinke gospodarskih aktivnosti na moru. Njome se poduzeća potiču na upotrebu ili stvaranje obnovljivih resursa, očuvanje morskih ekosustava, smanjenje onečišćenja i povećanje otpornosti na klimatske promjene.

Nadalje, EU je definirao artikulirani okvir međusektorskih i sektorskih politika relevantnih za održivo upravljanje morem. Integriranom pomorskom politikom EU-a nastoji se osigurati usklađeniji i koordiniraniji pristup morskim i pomorskim pitanjima, uzimajući u obzir i klimatske promjene. Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji okolišni je stup integrirane pomorske politike. Njome se uspostavlja zajednički okvir kojim se od država članica zahtijeva da poduzmu potrebne mjere za postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša obalnih i morskih voda EU-a. U skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji i pri razvoju svojih nacionalnih pomorskih strategija države članice moraju, prema potrebi, navesti sve dokaze o učincima klimatskih promjena.

Zajednička ribarstvena politika (ZRP) temelj je ribarstvene politike EU-a. ZRP-om se definira skup zajedničkih pravila čiji je cilj osigurati da ribarstvo i akvakultura budu ekološki, gospodarski i socijalno održivi te da građanima EU-a budu izvor zdrave hrane. Održivo ribarstvo, koje se ostvaruje u okviru ZRP-a, nužno je za povećanje otpornosti i ostvarivanje europskog zelenog plana.

Unaprjeđenje baze znanja

U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost ,predstavljaju najnovije znanstvene spoznaje o učincima klimatskih promjena na ribarstvo i akvakulturu te na njihovu produktivnost, s naglaskom i na sve većim poteškoćama u zadovoljavanju ljudskih potreba.

Analiza učinaka klimatskih promjena povezanih s globalnim zagrijavanjem na 1,5 °C u usporedbi s 2 °C na morsku bioraznolikost, ribarstvo i ekosustave te učinaka aktualnog globalnog zagrijavanja oceana i kriosfere opisana je u dvama drugim posebnim izvješćima: Posebno izvješće IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C i Posebno izvješće IPCC-a o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena (SROCC).

Nakon rasprave koja je proizašla iz SROCC-a, na 25. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC COP25) održanoj u Madridu u prosincu 2019. predstavljene su preporuke o politikama u okviru inicijative „Oceanza klimu” i platforme za klimu „Ocean iamp”. Predsjednik Konferencije stranaka najavio je tu konferenciju kao „plavu konferenciju stranaka” kojom se prepoznaju bliske veze između zdravlja klime i zdravlja oceana.

Izazov koji klimatske promjene predstavljaju za ribarstvo i akvakulturu te odgovori na prilagodbu u središtu su dvaju izvješća FAO-a: Globalna sinteza postojećeg znanja, mogućnosti prilagodbe i ublažavanja (2018.) i prilagodljivo upravljanje ribarstvom kao odgovor na klimatske promjene (2021.).

U okviru svoje politike integrirane pomorske politike EU ulaže velike napore u objedinjavanje podataka o moru iz različitih izvora (Znanjeo moru iz 2000.). EMODNET omogućuje pristup širokom rasponu podataka, proizvoda i metapodataka vezanih uz batimetriju, geologiju, staništa na morskom dnu, kemiju, biologiju, fiziku i ljudske aktivnosti. Nadalje, pomorska usluga programa Copernicus pruža redovite i sustavne referentne informacije o stanju fizičkih oceana i regionalnih mora, dok Europski atlas mora dijeli raznovrsne prostorne informacije o europskim morima i obalama.

Zaštićena morska područja međunarodno su priznata kao alat za potporu prilagodbi i ublažavanju. Pregled i perspektive za budućnost zaštićenih morskih područja nalaze se u izvješću EEA-e o mrežama zaštićenih morskih područja u europskim morima (2015.). Na temelju studije ETC/ICM Spatial Analysis of Marine Protected Area Networks in Europe's Seas (Prostorna analiza mreža zaštićenih morskih područja u europskim morima) objavljeno je kratko izvješće Europske agencije za okoliš (2018.) o zaštićenim morskim područjima.

Projekti koje financira EU (npr. MPA-ADAPT i MPA-ENGAGE za Sredozemlje, ATLAS za Atlantik) pružili su znatan uvid u prilagodbu klimatskim promjenama u tom području. Okviri i alati za potporu odlučivanju razvijeni su kako bi se donositeljima odluka pomoglo u prilagodbi. Alat za potporu prilagodbi za otoke razvijen je u okviru projekta SOCLIMPACT kako bi se oblikovateljima politika pomoglo u osmišljavanju prilagođenih strategija i planova prilagodbe klimatskim promjenama za njihove otoke. Okvir za potporu odlučivanju ClimeFish sadržava resurse i sustave za potporu odlučivanju s općim ciljem osiguravanja održive proizvodnje morskih prehrambenih proizvoda u kontekstu klimatskih promjena.

Potpora ulaganjima i financiranju

U okviru novog VFO-a za razdoblje 2021. 2027. 30 % njegova proračuna namijenjeno je borbi protiv klimatskih promjena. Europskim fondom za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za razdoblje 2021.–2027. (EFPRA)podupiru se inovativni projekti kojima se doprinosi održivom iskorištavanju vodnih i pomorskih resursa i upravljanju njima, čime se pridonosi i ispunjavanju ciljeva europskog zelenog plana, plana za klimatsku i okolišnu politiku EU-a.

Programom LIFE sufinanciraju se projekti koji uključuju obnovu morskih i obalnih ekosustava, čime se povećava otpornost na klimatske promjene. Novi Obzor Europa obuhvaća tri stupa: Izvrsna znanost, globalni izazovi, europska industrijska konkurentnost i inovativna Europa. U okviru drugog stupa poseban klaster (br. 6) posvećen je hrani, biogospodarstvu, prirodnim resursima, poljoprivredi i okolišu te kao istraživačka područja uključuje mora i oceane. „Misija Morska zvijezda 2030.” i „Obnovanaših oceana i voda”, čiji je cilj razvoj znanja o našim oceanima ivodama te njihova obnova i zaštita do 2030., očekuju nove mogućnosti. Zajednička istraživačka inicijativa Oceani međuvladina je platforma za dugoročnu suradnju koja je otvorena svim državama članicama EU-a i pridruženim zemljama koje ulažu u morska i pomorska istraživanja. Klimatske promjene strateško su područje strategije zajedničke inicijative za oceane za razdoblje 2021. 2025. u okviru međusobno povezanih prioritetnih područja za otporne oceane.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici EU-a o financiranju prilagodbe.

Potpora provedbi

FARNET je zajednica ljudi koji provode lokalni razvoj pod vodstvom zajednice u okviru EFPRA-e. Ta mreža okuplja FLAG-ove, upravljačka tijela, građane i stručnjake iz cijelog EU-a radi rada na održivom razvoju ribarstva i obalnih područja. U okviru Strategije EU-a za prilagodbu predviđa se veća uključenost regionalnih tijela putem tih skupina. U Vodiču FARNET-a „Strategije usmjerene na budućnost za ribarstvena područja” navodi se da FLAG-oviputem lokalnih projekata podizanja svijesti i potpore inicijativama kojima se promiču promjene načina života koje pogoduju lokalnim i održivim proizvodima i uslugama mogu pomoći zajednicama u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama.

UPOZORENJE prilagodbe

Izvješće o prvom ciklusu provedbe Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2020.) pokazuje da je okvir EU-a za zaštitu morskog okoliša jedan od najsveobuhvatnijih i najambicioznijih na svijetu. Međutim, potrebno ga je pojačati kako bi se mogao nositi s prevladavajućim pritiscima kao što su prelov i neodržive ribolovne prakse, plastični otpad, višak hranjivih tvari, podvodna buka, onečišćenje i druge vrste pritisaka na okoliš. Iako su klimatske promjene među ključnim pritiscima na morski okoliš koje su predložile države članice, ključne teme kao što su zakiseljavanje oceana u europskim morima i učinci morskih toplinskih valova na morsku bioraznolikost nisu dobro utvrđene u programima praćenja na razini EU-a. Zaštićena morska područja kojima se učinkovito upravlja dio su programa mjera nacionalnih morskih strategija čiji je cilj izbjegavanje gubitka i degradacije vrsta i staništa, povećanje zaštite obale i otpornosti ekosustava u kontekstu globalnih promjena.