Pomorstvo i ribarstvo

Ključne poruke

• Učinci klimatskih promjena na morsku vodu kumuliraju se s drugim antropogenim pritiscima i na moru i na obalnim područjima, što već utječe na ribarstvo i morsku akvakulturu s promijenjenim prinosima i promjenama u ribolovnim područjima i ciljnim vrstama.  Nadalje, očekuje se da će intenziviranje ekstremnih događaja s težim uvjetima na otvorenom moru utjecati na sve sektore plavog gospodarstva.
• EU rješava te učinke uspostavom znanstvenih informacijskih centara kao što su pomorske usluge programa Copernicus i Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru kao besplatnih i otvorenih pružatelja podataka svim korisnicima diljem svijeta. Cilj mu je i postizanje dobrog stanja okoliša obalnih i morskih voda EU-a koje se bave prilagodbom klimatskim promjenama putem Okvirne direktive o pomorskoj strategiji te razvojem i upotrebom prirodnih rješenja za morske i obalne ekosustave.
• Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za razdoblje 2021. 2027. podupire inovativne projekte koji doprinose održivom iskorištavanju vodnih i morskih resursa i upravljanju njima, među ostalim u području prilagodbe klimatskim promjenama.

Učinci, ranjivosti i rizici

Stuart Rankin on flickr

Morske vode postaju toplije, kiselije i imaju smanjen sadržaj kisika, što je posljedica globalnih klimatskih promjena. Zagrijavanje vode dovodi do promjene rasprostranjenosti vrsta te promjene rasta i rasprostranjenosti ribljih populacija. Zakiseljavanje oceana utjecat će na sposobnost vrsta koje ispuštaju kalcijev karbonat (kao mekušci, planktoni i koralji) da proizvode svoje školjke ili kosture. Deoksigenacija utječe na prostornu rasprostranjenost vrsta i, posebno u zatvorenim bazenima kao što su Baltičko more i estuariji, na veće i češće pojave hipoksije i anoksije, što utječe na opstanak vrsta i narušava zdravlje ekosustava. Štetno cvjetanje algi javlja se kao odgovor na eutrofikaciju zajedno s pojavom klimatskih promjena i dovodi do negativnih učinaka na morske ekosustave, ribarstvo, turizam, gospodarstvo i ljudsko zdravlje.

Arktičke temperature rastu brže od globalnog godišnjeg prosjeka, što u konačnici potiče porast razine mora i utječe na dinamiku oceana, što utječe na primarnu morsku proizvodnju. To, zajedno s ljudskim pritiskom na iskorištavanje Arktika, utječe na bioraznolikost, ribarstvo i lokalna sredstva za život.  Klimatske promjene kumuliraju se s drugim antropogenim pritiscima kao što su prelov i onečišćenje mora na moru i u obalnim područjima, uz kombinirane učinke na morske ekosustave i ključne usluge ekosustava. Ribarstvo i morska akvakultura već se suočavaju s učincima klimatskih promjena, uz izmijenjene prinose i promjene na ribolovnim područjima i ciljnim vrstama.  Nadalje, očekuje se da će intenziviranje ekstremnih događaja, uz strože uvjete na otvorenom moru, utjecati na sve sektore plavog gospodarstva kao što su pomorski promet, lučke djelatnosti i proizvodnja energije na moru.

U europskoj procjeni klimatskih rizika utvrđeno je da je rizik za morske ekosustave koji proizlazi iz klimatskih promjena u kombinaciji s drugim antropogenim čimbenicima posebno hitno potrebno riješiti. Rizici za kopnene i slatkovodne ekosustave mogu utjecati na morske ekosustave.

Okvir politike

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (2021.) nastoji se ostvariti vizija Europe otporne na klimatske promjene do 2050. Prilagodba će biti pametnija jer će se ukloniti razlike u učincima klimatskih promjena i otpornosti na njih. Pojačat će se mjerenja i opažanja oceana, kao i znanstveni informacijski centri kao što su pomorske usluge programa Copernicus i Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet)kao besplatni i otvoreni pružatelji podataka svim korisnicima diljem svijeta. Prilagodba će biti sustavnija jačanjem veze sa zajedničkom ribarstvenom politikom i drugim inicijativama EU-a koje pomažu lokalnoj prilagodbi te potiču veću uključenost lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ovi). Uloga prirodnih rješenja za morske i obalne ekosustave smatra se višenamjenskim, neupitnim i učinkovitim rješenjima, također s potencijalom za sekvestraciju ugljika. Nove inicijative za financiranje (uključujući Obzor Europa)ubrzat će prilagodbu. Naposljetku, u strategiji prilagodbe, kako bi prilagodba postala međunarodna, prepoznaje se potreba da se pitanja klimatskih promjena uključe u buduće sporazume za zaštitu međunarodnih resursa, kao što su međunarodno ribarstvo i biološka raznolikost, čak i u područjima izvan nacionalnih jurisdikcija.

Komisija je u svibnju 2021. donijela novi pristup za održivo plavo gospodarstvo u EU-u, kojim se podupiru načela europskog zelenog plana. Prepoznaju se razorni učinci klimatskih promjena na oceane i obale te kumulativni učinci gospodarskih aktivnosti na moru. Njome se poduzeća potiču na upotrebu ili proizvodnju obnovljivih izvora, očuvanje morskih ekosustava, smanjenje onečišćenja i povećanje otpornosti na klimatske promjene.

Nadalje, EU je definirao okvir međusektorskih i sektorskih politika relevantnih za održivo upravljanje morem i njegovo održivo upravljanje. Integriranom pomorskom politikom EU-a nastoji se osigurati usklađeniji i koordiniraniji pristup morskim i pomorskim pitanjima, uzimajući u obzir i klimatske promjene. Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji okolišni je stup integrirane pomorske politike. Njome se uspostavlja zajednički okvir kojim se od država članica zahtijeva da poduzmu potrebne mjere za postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša obalnih i morskih voda EU-a. U skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji i pri izradi svojih nacionalnih pomorskih strategija države članice moraju, prema potrebi, navesti sve dokaze o učincima klimatskih promjena.

Zajednička ribarstvena politika (ZRP) temelj je ribarstvene politike EU-a. ZRP-om se definira skup zajedničkih pravila čiji je cilj osigurati da ribarstvo i akvakultura budu ekološki, gospodarski i socijalno održivi te da pružaju izvor zdrave hrane za građane EU-a. Održivo ribarstvo, koje se provodi u okviru ZRP-a, nužno je za povećanje otpornosti i ostvarivanje europskog zelenog plana.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za morski sektor i sektor ribarstva.

Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivostpredstavljaju najnovija znanstvena saznanja o učincima klimatskih promjena na ribarstvo i akvakulturu te na njihovu produktivnost, pri čemu se naglasak stavlja i na sve veće poteškoće u zadovoljavanju ljudskih potreba.

Analiza učinaka klimatskih promjena povezanih s globalnim zagrijavanjem na 1,5 °C u usporedbi s 2 °C na morsku bioraznolikost, ribarstvo i ekosustave te učinaka aktualnog globalnog zagrijavanja na oceane i kriosferu opisana je u drugim dvama posebnim izvješćima: posebno izvješće IPCC-a o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C i posebno izvješće IPCC-a o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena (SROCC).

Nakon rasprave koja je proizašla iz SROCC-a, Izvješće o oceanima za klimu inicijative „Zbog oceana” i Preporuke o politikama Platforme za klimupredstavljene su na konferenciji UNFCC COP25 održanoj u Madridu u prosincu 2019. Predsjednik Konferencije stranaka najavio je tu konferenciju kao „plavu konferenciju stranaka” u kojoj se prepoznaju bliske veze između zdravlja klime i zdravlja oceana.

Izazov koji klimatske promjene predstavljaju za ribarstvo i akvakulturu, kao i odgovori na prilagodbu, okosnica su dvaju izvješća FAO-a: Globalna sinteza trenutačnog znanja, prilagodbe i mogućnosti ublažavanja (2018.) i prilagodljivog upravljanja ribarstvom kao odgovor na klimatske promjene (2021.).

U okviru svoje politike integrirane pomorske politike EU ulaže velike napore u objedinjavanje podataka o moru iz različitih izvora (znanjeo moru 2000.). EMODNET pruža pristup širokom rasponu podataka, proizvoda i metapodataka vezanih uz batimetriju, geologiju, staništa na morskom dnu, kemiju, biologiju, fiziku i ljudske aktivnosti. Nadalje, pomorskim uslugama programa Copernicus pružaju se redovite i sustavne referentne informacije o stanju fizičkih oceana i regionalnih mora, dok Europski atlas mora dijeli raznolik raspon prostornih informacija o europskim morima i obalama.

Zaštićena morska područja međunarodno su priznata kao alat za potporu prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena. Pregled i perspektive za budućnost zaštićenih morskih područja nalaze se u izvješću EEA-e o mrežama zaštićenih morskih područja u europskim morima (2015.). Na temelju studije ETC-a/ICM-a o prostornoj analizi mreža zaštićenih morskih područja u europskim morima objavljen je brifing EEA-e (2018.) o zaštićenim morskim područjima.

Projekti koje financira EU (npr. MPA-ADAPT i MPA-ENGAGE za Sredozemlje, ATLAS za Atlantik) pružili su znatan uvid u prilagodbu klimatskim promjenama na tu temu. Razvijeni su okviri i alati za potporu odlučivanju kako bi se donositeljima odluka pomoglo u prilagodbi. Alat za potporu prilagodbi za otoke razvijen je u okviru projekta SOCLIMPACT kako bi se oblikovateljima politika pomoglo u osmišljavanju prilagođenih strategija i planova prilagodbe klimatskim promjenama za njihove otoke. Okvir za potporu donošenju odluka ClimeFish sadržava resurse i sustave za potporu donošenju odluka s općim ciljem pružanja pomoći u osiguravanju održive proizvodnje morskih prehrambenih proizvoda u kontekstu klimatskih promjena.

Potpora ulaganjima i financiranju

Novim VFO-om za razdoblje 2021. 2027. osigurava se 30 % njegova proračuna za borbu protiv klimatskih promjena. Europskim fondom za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za razdoblje 2021.–2027. (EFPRA)podupiru se inovativni projekti koji doprinose održivom iskorištavanju vodnih i morskih resursa i upravljanju njima, čime se doprinosi i ispunjavanju ciljeva europskog zelenog plana, plana za klimatsku i okolišnu politiku EU-a.

Programom LIFE sufinanciraju se projekti koji uključuju obnovu morskih i obalnih ekosustava, čime se povećava otpornost na klimatske promjene. Novi Obzor Europa obuhvaća tri stupa: Izvrsna znanost, globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost i inovativna Europa. U okviru drugog stupa poseban klaster (br. 6) posvećen je hrani, biogospodarstvu, prirodnim resursima, poljoprivredi i okolišu te uključuje, kao istraživačka područja, mora i oceane. Nove mogućnosti očekuju se u okviru misija „Mission Starfish 2030” i „Retoreour Ocean and Waters”čiji je cilj razvoj znanja o našim oceanima i vodama te njihova obnova i zaštita do 2030. JPI Oceans međuvladina je platforma za dugoročnu suradnju otvorena svim državama članicama EU-a i pridruženim zemljama koje ulažu u istraživanje mora i pomorstva. Klimatske promjene strateško su područje strategije JPI-ja za oceane za razdoblje 2021. 2025. u okviru međusobno povezanih prioritetnih područja za otporne oceane.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi

FARNET je zajednica ljudi koja provodi lokalni razvoj pod vodstvom zajednice u okviru EFPRA-e. Ta mreža okuplja FLAG-ove, upravljačka tijela, građane i stručnjake iz cijelog EU-a kako bi radili na održivom razvoju ribarstva i obalnih područja. U okviru strategije EU-a za prilagodbu predviđa se veća uključenost regionalnih tijela putem tih skupina. U vodiču FARNET-a „Strategije usmjerene na budućnost za područja ribarstva”navodi se da lokalne inicijative za podizanje svijesti i potporu inicijativama kojima se promiču promjene načina života koje pogoduju lokalnim i održivim proizvodima i uslugama mogu pomoći zajednicama u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama.

MRE prilagodbe

Izvješće o prvom ciklusu provedbe Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2020.) pokazuje da je okvir EU-a za zaštitu morskog okoliša jedan od najsveobuhvatnijih i najambicioznijih u svijetu. Međutim, potrebno ga je ojačati kako bi se mogli riješiti prevladavajući pritisci kao što su prelov i neodržive ribolovne prakse, plastični otpad, višak hranjivih tvari, podvodna buka, onečišćenje i druge vrste pritisaka na okoliš. Iako su klimatske promjene među ključnim pritiscima za morski okoliš koje su predložile države članice, ključne teme kao što su zakiseljavanje oceana u europskim morima i učinci morskih toplinskih valova na morsku bioraznolikost nisu dobro utvrđene u programima praćenja na razini EU-a. Zaštićena morska područja kojima se učinkovito upravlja dio su programa mjera nacionalnih pomorskih strategija namijenjenih izbjegavanju gubitka i degradacije vrsta i staništa, povećanju zaštite obale i otpornosti ekosustava u kontekstu globalnih promjena.